MANDIĆ PORUČIO

U Podgorici je održan Glavni odbor Nove srpske demokratije na kome je zaključeno da se mora istrajati u odbrani svetinja SPC. Kako je saopšteno iz NSD pad režima Mila Đukanovića neophodan je preduslov da Crna Gora krene putem moralne i duhovne obnove.

Predsjednik NSD Andrija Mandić je kazao da Nova srpska demokratija svih ovih godina nije ni za milimetar popustila u odbrani srpske nacionalne ideje, te da nikada neće pristati da se Crna Gora gradi na antisrpskim osnovama.

“Želimo da ova zemlja postane pravno uređena država, a da građani srpske nacionalnosti i pripadnici SPC ne budu građani drugog reda”, poručio je Mandić i istakao da u Crnoj Gori ne postoji druga pravoslavna crkva osim pomjesne Srpske pravoslavne crkve. 
 
“I trobojke koje su ukrasile Crnu Goru ovih dana, svjedoče o nepobjedivosti i snazi našeg naroda”, rekao je on.
 
Ona kaže da borba za odbranu svetinja očigledno ima podršku i na najvažnijim međunarodnim adresama.

“Komesar za proširenje EU, Oliver Verhelji, koji je boravio u Crnoj Gori, a koji dolazi iz Mađarske, govori isto ono što i mi kažemo – da je crkva odvojena od države, da država i partije ne mogu da određuju da li će neka crkva biti autokefalna ili ne”, kazao je lider NSD.
 
On je rekao da je mitropolit Amfilohije jasno poručio – ,,ili će pasti zakon ili će pasti vlada’.

“To je moto kojeg svi treba da se pridržavamo i da istrajemo na jednoj osnovnoj ideji, da moramo da odbranimo svetinje, da moramo da odbranimo srpstvo u Crnoj Gori, i da moramo da izdržimo u toj borbi, posle svega što smo prošli”, zaključio je Mandić.
 

BRNABIĆ VLADI CG

Premijerka Srbije Ana Brnabić uputila je apel Crnoj Gori da dođe do dijaloga o Zakonu o slobodi vheroispovijesti.

Ona je naglasila puno poštovanje prema državi Crnoj Gori i Vladi Crne Gore, ali i nadu da će doći do dijaloga.

“Ja bih kao predsjednica vlade u Srbiji, da postoji 29 odsto građana Republike Srbije koji se po bilo kom pitanju ne slažu sa nekim zakonom, sjela i razgovarala. Ne bih išla glavom kroz zid, mislim da to nije dovoljan demokratski princip”, rekla je Brnabić.

Uz naglasak da je Crna Gora suverena država i da ona ima puno poštovanje prema vladi Crne Gore, Brnabić je ponovila molbu da se na najotvoreniji mogući način sasluša šta ljudi imaju da kažu, zašto su zabrinuti, šta je to što ih muči.

“Ali naša obaveza, dužnost, želja je da se nađemo na raspolaganju našim ljudima gdje god oni u regionu ili šire živjeli i to je još jedna razlika Srbije danas i Srbije nekada. Mi tu podršku dajemo otvoreno”, rekla je Brnabić.

Dodala je da joj je drago što je evropski komesar Oliver Varheji rekao da Brisel s pažnjom prati situaciju oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Još jedan apel, molba za dijalog, 29 odsto stanonvištva, to su njihova osnovna ljudska prava, ako može da se uvaži. Želim da im se zahvalim jer to rade na najmirniji mogući način”, zaključila je Brnabić.

VOGEL

Za Crnu Goru i Srbiju bilo bi korisnije da pregovore sa Evropskom unijom nastave po postojećoj, umjesto da pređu na novu metodologiju proširenja, kazao je Tobi Vogel, istraživač briselskog Centra za evropske političke studije, u razgovoru za Glas Amerike.

Vogel kriterijume metodologije, čije se usvajanje očekuje prije majskog samita Evropska unija – Zapadni Balkan, ocjenjuje kao oštrije u odnosu na postojeće.

Na pitanje šta bi značio ukoliko bi Crna Gora eventualno prihvatila novu metodologiju proširenja EU – imajući u vidu da je najuspešnija država Zapadnog Balkana sa samo jednim neotvorenim poglavljem, Vogle kaže:

“Ukoliko se ispostavi da većina poglavlja koja je Crna Gora otvorila potpadaju pod tri, četiri ili pet oblasti, iz kojih bi mogao proizaći napredak, onda bi vjerovatno imalo smisla preći na novu metodologiju. Ukoliko su, međutim, raštrkana u više oblasti – onda to ne bi bio slučaj. Na kraju, ta odluka je na Crnoj Gori koju treba da donesu politička i tehnokratska sfera – o tome kako će se odraziti na proces pregovora”, kazao je Vogel.

Briselski stručnjak ukazuje da, uprkos tome što se nova metodologija proširenja ne odnosi na Crnu Goru i Srbiju koje su najdalje odmakle u procesu evrointegracija, njihova rukovodstva mogu izabrati da promijene okvir po kome pregovaraju sa EU.

“Najkraći odgovor na to pitanje bio bi – da. Srbija to može. Ali ne mora da učini, kao uostalom, i Crna Gora. Međutim, pitanje je kako bi se nova metodologija mogla pretočiti u mehanizam pregovora koji su u toku. Tako nešto zavisi od odobrenja država članica Evropske unije, novog pregovaračkog okvira i načina na koji bi se principi izloženi u novom pristupu mogli prevesti u novi pregovarački okvir” rekao je u razgovoru za Glas Amerike Tobi Vogel.