Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1746. Vasilije  Petrović, kao arhimandrit  Cetinjskog manastira, poslao je ruskom dvoru pismo s porukama zahvalnosti na dotadašnjoj pomoći Crnoj Gori, uz molbu da se u štampu daju dvije kratke istorije o Crnoj Gori, koje je uputio preko ruskog poslanika u Konstantinopolju.

1769 – Nakon što je Porta objavila rat Rusiji, ukazom carice Katarine II počelo je organizovanje ustanka balkanskih naroda u kome je po zamisli ruske vlade Crna Gora trebalo da odigra značajnu ulogu. Misija organizacije ustanka koja je bila povjerena knezu Georgiju Dolgorukovu nije uspjela zbog njegovog sukoba sa Šćepanom Malim, koji je uživao snažan autoritet među Crnogorcima.

1881 – Umro je Fjodor Mihajlovič Dostojevski, jedan od najvećih ruskih i svjetskih pisaca, čije je djelo u prošlom vijeku postalo neiscrpan izvor za najraznovrsnije književno-teorijske, estetičke, psihološke i filozofske studije i tumačenja. Uticao je na ukupnu evropsku i američku književnost, a posebno su se na njega pozivali ekspresionisti u književnosti i egzistencijalisti u filozofiji. Njegova najpoznatija djela su: «Zločin i kazna», « Braća Karamazovi», «Zapisi iz mrtvog doma, «Bijedni ljudi», «Idiot», «Poniženi i uvrijeđeni».

1943 – Počeo je protivnapad partizana u Drugom svjetskom ratu na združene fašističke snage na Neretvi, poznat kao Bitka za ranjenike. Početkom marta osam partizanskih brigada odbacilo je glavninu njemačkih trupa i svih 3.500 ranjenika prebačeno je na lijevu obalu Neretve. U spomen na te događaje snimljen je 1969. film “Bitka na Neretvi” u režiji Veljka Bulajića, koji je uz brata Stevana Bulajića i Ratka Đurovića učestvovao i u pisanju scenarija. “Bitka na Neretvi” smatra se najboljim i najskupljim filmom jugoslovenske kinematografije; nominovan je za Oskara, za najbolji strani film 1969, a po broju statista i utrošenih sredstava uvršten je u istorijske filmske spektakle. Plakat za film uradio je Pikaso, a među deset poznatih svjetskih glumaca koji su igrali u njemu bili su Orson Vels, Jul Briner, Franko Nero, Silva Košćina. Na Međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi, u konkurenciji 120 filmova svjetske kinematografije, uvršten je 2010. u deset najvažnijih filmova o Drugom svjetskom ratu. U svijetu ga je, u više od 80 zemalja, vidjelo 350 miliona gledalaca, a u bivšoj SFRJ  četiri i po miliona, što ga čini najgledanijim jugoslovenskim filmom.

1988 – U Titogradu je počeo treći Festival jugoslovenskog alternativnog teatra, FJAT 88. Na festivalu su učestvovali : Slovensko mladinsko gledališče, Otvorena scena «Obala» iz Sarajeva, Alternativni teatar Priština, Turska drama iz Skoplja, Narodno pozorište iz Zenice, Srpsko narodno pozorište iz Novog Sada, Makedonski narodni teatar i Zagrebačko kazalište lutaka.

2004 – Na Cetinju je održan Parlamentarni forum kojem su prisustvovali predstavnici parlamenata Albanije, Grčke, Makedonije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, i državne zajednice Srbije i Crne Gore. Učesnici foruma podržali su ideju liberalizacije viznog režima među zemljama regiona, što je pozitivno uticalo na kretanje ljudi, raznih vrsta robe i usluga.

2010 – U Podgorici je osnovan Forum 2010, zajednica slobodno udruženih građana i građanki u cilju izgradnje crnogorske države po uzoru na evropske demokratije.

2014 – U Švajcarskoj je održan referendum o ograničavanju doseljavanja stranaca u tu zemlju, koji je inicirala nacionalistička Narodna stranka. Za ograničavanje doseljavanja stranaca glasali su stanovnici većine kantona 50,5 odsto birača, dok je protiv bilo 49,5 odsto. Da bi se, međutim, donijela odluka o ograničenju doseljavanja potrebno je bilo da uz većinu kantona za nju glasa i većina birača. Vlada i većina partija protivile su se uvođenju kvota za sve vrste doseljenika.Povodom rezultata referenduma, Evropska komisija oglasila se saopštenjem 10. februara da žali zbog prolaska inicijative i dodala da je to protivno principima slobodnog kretanja ljudi između Evropske unije i Švajcarske. Iako Švajcarska nije članica EU, s njom ima 120 sporazuma. Evropska komesarka za pravosuđe Vinjon Reding poručila je da Švajcarska ne može da očekuje da uživa u prednostima slobodne trgovine s EU bez prihvatanja slobode kretanja. Više vlada Unije ocijenilo je da rezultat referenduma u Švajcarskoj predstavlja, kako je kazano, veliki problem.

2014 – Petnaestogodišnja ruska klizačica Julija Lipnickaja, koja je pobjedom svoga tima u umjetničkom  klizanju osvojila zlatnu medalju, postala je najmlađa šampionka u istoriji Zimskih olimpijskih igara. 

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1922 – U Sarajevu je izašao prvi broj nezavisnog vanstranačkog  lista «Glas Sandžaka i Crne Gore».  Odgovorni urednik lista bio je Asim Hadžić.

1934 – Akcionarsko društvo «Boka» preraslo je u «Zetsku plovidbu» sa sjedištem na Cetinju, koja je preuzela sve plovidbene  linije na Južnom Jadranu i Skadarskom jezeru. «Zetska plovidba» uspješno je poslovala sve do 1941.

1991 – Na referendumu u Litvaniji više od 90 odsto birača glasalo je za otcjepljenje od Sovjetskog Saveza.

2005 – U Padovi je umro poznati srpski televizijski i radijski novinar Milovan Ilić Minimaks. Autor je nekoliko knjiga aforizama i pjesama, te brojnih kolumni u raznim listovima.

2008 – Uprkos oštrom protivljenju opozicije, turski parlament usvojio je dva ustavna amandmana kojima je ukinuto nošenje islamskih marama na univerzitetima u toj zemlji.

2010 – Uprkos upozorenjima iz svijeta, Iran je saopštio da je započeo dodatno obogaćivanje nuklearnog goriva.

11. FEBRUARA

Predstava “U vezi sa pukovnikom kojem nema ko da piše“ koja je nastala po motivima novele Gabrijela Garsije Markesa i u režiji Petra Pejakovića biće premijerno u Podgorici izvedena u utorak, 11. februara, u velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”, sa početkom u 20 sati.

Producenti predstave su Alternativna teatarska aktivna kompanija (ATAK) i Dom Kulture JU Centar za kulturu Plav.

U predstavi igraju Kristina Obradović, Aleksandar Gavranić i Slaviša Grubiša.

Predstava „U vezi sa Pukovnikom kojem nema ko da piše“ dio je projekta „Sjeverne scene – razvoj publike i podsticanje pozorišne produkcije u Centrima za kulturu na sjeveru Crne Gore“, putem konkursa Ministarstva kulture, u svrhu afirmacije kulturne nezavisne scene u Crnoj Gori.

DODJELA OSKARA

Glavni kuvar na prijemu poslije ovogodišnje dodjele Oskara u Los Anđelesu Volfgang Puk izjavio je da će servirati jela koja će biti 70 odsto vegetarijanska, ali će biti i dimljenog lososa i kavijara.

Puk, koji će se 26. godinu zaredom brinuti za jelovnik poslije ceremonije Oskara, rekao da će pored vegetarijskih jela biti i japanske junetine, kao i pice u obliku statuete Oskara i tradicionalno dimljeni losos i kavijar.

“Pripremamo razna jela, jer pored toga što mnogi vole vegetarijanska jela, ipak većina više voli ribu i meso”, rekao je Puk Frans presu.

Kuvar (70) koji je učio zanat i u francuskim prestižnim restoranima kao što je Maksim, rekao je da sam nije vegetarijanac, ali voli da sprema takva jela jer je izazov za kuvara da vegetarijansko jelo bude ukusno koliko i jelo sa mesom.

Na prijemu će biti 18 vegetarijanskih jela za oko 150 zvanica. Među njima će biti kuskus od povrća, tikvice u kineskom sosu sa crnim pirinčem i sos od mente i korijandera uz skuvane male krompire. Od jela sa mesom, biće između ostalog, minijaturni burgeri od japanske junetine i piletina punjena crnim pečurkama.

Za desert je zadužena grupa od 25 poslastičara, koja će praviti kolače bez jaja i mleka, ali će koristiti mleko od badema i kososa. Kraljica poslastice će biti statuete Oskara od čokolade. Biće napravljeno oko 5.000 čokoladnih statueta, a poslastičari će upotrijebiti oko 400 kilograma čokolade.

Zvanice, odnosno nominovani za Oskara koji neće osvojiti priznanje, će prije prijema dobiti poklone u vrijednosti od 215.000 dolara po osobi, prenijeli su lokalni mediji u SAD.