U CDT-U OCIJENILI

Rezultati u sprovođenju ključnih segmenata reforme javne uprave koja se sprovodi već četiri godine, nijesu zadovoljavajući, kazala je zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Biljana Papović.

Prilog: Nevenka Ćirović, TVCG

Papović je rekla da ni nakon četiri godine sprovođenje Strategije reforme javne uprave i dalje imaju samo nagovještaj stvaranja efikasne javne uprave kojoj građani vjeruju.

“Rezultati reforme su vrlo često tumačeni kao formalna ostvarenja koja treba da zadovolje Evropsku uniju. Nesporno uloženi napor i veliki broj realizovanih obaveza, nažalost nijesu dali očekivane efekte”, rekla je Papović na konferenciji za novinare.

Kako je kazala, u ovom ciklusu reforme nijesu prešli ni pola potrebnog puta, te da sve ukazuje da u ključnim godinama reforme javne uprave napredujemo izuzetno sporo.

Postojanje Savjeta za reformu javne uprave nije mnogo doprinijelo samom procesu.

Papović je rekla da se nerijetko dešavaju propusti koji predstavljaju direktno neizvršenje ključnih poslova i dovodi se u pitanje svrha osnivanja i postojanja Savjeta.

“Nažalost iako politički moćno tijelo, Savjet nije uspio da materijalizuje i ostvari neophodan uticaj na poboljšanje procesa javne uprave. Iako Vlada uporno ističe da je njen cilj stvaranje servisno orijentisane javne uprave rezultati u oblasti pružanju usluga govore da smo daleko od ostvarenja tog cilja”, navela je Papović.

U prethodnom periodu, kako je kazala, razvijeni su broji mehanizmi koji su trebali da osnaže participaciju građana, ali oni nijesu zaživjeli u praksi.

Kako je objasnila, osim niskog nivoa zainteresovanosti građana, problem je što organi vlasti nijesu dovoljno otvoreni za prihvatanje inicijative građana.

“Civilni sektor je nerijetko nezadovoljan kvalitetom javnih rasprava, pošto se događa da najveći broj njihovih predloga bude odbijen bez zadovoljavajućeg obrazloženja”, kazala je Papović.

Prema njenim riječima, rijetke su teme i prilike gdje se u javne rasprave uključuje veliki broj građana, i to često nije zasluga organizatora rasprave.

Papović je kazala da povećanje broja elektronskih usluga je u raskoraku sa njihovom praktičnom upotrebom od strane građana.

“Ako građani ne koriste usluge to znači da one nijesu dovoljno efikasne ili nijesu dobro promovisane”, rekla je Papović.

Koordinatorka istraživačkog centra Milena Gvozdenović kazala je da degradacija prava na slobodan pristup informacijama je svoj konačan oblik dobila u novom nacrtu Zakona.

Ona je kazala da se umjesto otklanjanja brojnih manjkavosti koje su u praksi postojale, zakonodavac opredjelio za sužavanje i ograničavanje prostora, na kontrolu područja koja su osjetljiva na korupciju.

“Smatramo da Vlada mora uvažiti sugestije Zastitnika ljudskih prava i sloboda, stručnjaka i i kučnih nevladinih organizacija”, rekla je Gvozdenović.

“Profesionalan i efikasan državni službenik, kako kaže Gvozdenović, nije postavljen kao stub procesa optimizacije, a javna uprava i dalje mahom predstavlja depo partijskoh kadrova.

Gvozdenović je kazala da postoje pouzdani podaci o ukupnom broju zaposlenih, a dešavaju se nova zapošljavanja i bez dobijanja potrebne saglasnosti Vlade čime se umanjuju efekti i optimizacije.

Prema njenim riječima, dodatni problem je i to što podacima Ministarstva finansija za preko 80 odsto zinteresovanih ne postoje sredstva za isplatu otpremnina.

VELJOVIĆ U PLJEVLJIMA

Postignuti rezultati, radni ambijent i spremnost policijskih službenika pokazuju da se dešavanja devedesetih godina neće ponoviti i konstatovano je da se svi građani osjećaju sigurno i zaštićeno, ocijenjeno je na sastanku direktora Uprave policije Crne Gore Veselina Veljovića sa rukovodiocima i starješinama u Pljevljima.

Kako je soapšteno na Tviter nalogu Uprave policije Veljović je kazao da je ambijent sigurnosti nužna pretpostavka progresa demokratije i slobode za sve dobronamjerne građane i dodao da je Crna Gora zemlja slobodnih ljudi u kojoj su prava i slobode svih građana ključna vrijednost i standard prema kojem se upravljamo.

“Demokratske institucije sistema izvršne vlasti štite i garantuju prava i slobode svih građana, a obaveza poštovanja zakona je svih nas, pa i crkve kao institucije”, istakao je direktor Uprva policije.

Načelnik Centra bezbjednosti Pljevlja Dragan Slavulj kazao je da na području koje svojom nadležnošću obuhvata Centar bezbjednosti Pljevlja, u 2019. godini registrovano je smanjenje broja krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta za 5 do 7 odsto.

Veljović se sastao i sa predsjednikom Opštine Pljevlja Igorom Golubovićem.

Tom prilikom, kako je saopšteno na Tviter nalogu Uprave policije, potvrđena je dobra i konkretna saradnja, partnerski odnos i spremnost za nastavak podrške koju lokalna samouprava pruža policiji u kontinuitetu.

SIMOVIĆ O ZAKONU

Vrijeme je majstorsko rešeto i ono će pokazati čije će ideje prevagnuti, kazao je potpredsjednik Vlade Milutin Simović, komentarišući dešavanja u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti. Naglasio je da je to poruka za sve one koje Crnu Goru žele da zaustave i vrate na balkanske stranputice devedesetih.

KONKURS MINISTARSTVA NAUKE

Ministrarstvo nauke je danas objavilo Konkurs za sufinasiranje naučnoistraživačke i inovativne djelatnosti, a za ove projekte je obezbijeđeno 600.000 eura.

Kako ističu u Ministarstvu nauke, ovim konkursom počinju svaku godinu kao podršku naučnoistraživačkoj i inovacionoj zajednici. Konkurs sadrži čak 16 tačaka po osnovu kojih se vrši sufinansiranje.

“Opredijeljena sredstva za ovu godinu iznose 600.000 eura, i povećana su u odnosu na prošlu godinu za nekih desetak odsto, a u odnosu na 2017. godinu su čak duplirana. Sve ovo ukazuje da je ovo važan mehanizam podrške preko kojeg se podržavaju naučnici, istraživači i inovatori na različite načine. U zavisnosti od oblasti koja se sufinansira, opredijeljeni su različiti iznosi sredstava, u prosjeku od 45.000 do 50.000 eura po tački Konkursa, odnosno 120.000 za EUREKA program – program podrške kojim se podstiče saradnja crnogorskih malih i srednjih preduzeća sa međunarodnim partnerima u cilju pokretanja istraživačkih i inovativnih aktivnosti”, pojašnjavaju u Ministarstvu.

Konkretno za ovu tačku konkursa rok prijave je do 1. oktobra, gotovo sve ostale tačke Konkursa su otvorene tokom cijele godine, odnosno do trenutka utroška sredstava.
  
Kako dodaju, prijava je krajnje jednostavna, vrši se elektronski, preko portala eUprava. Za zaintresovane koji se prijavljuju po prvi put treba da se odradi registracija, a svaku pojedinačnu tačku konkursa prati određena osoba u ministarstvu čiji su kontakti naznačeni u pratećim prijavama samog Konkursa.