SAOPŠTENO IZ PZP-A

Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević pisao je američkom predsjedniku Donaldu Trampu, kojeg je, kako je saopšteno iz PzP, informisao o situaciji nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Koristim ovu priliku da ponovo ukažemo na izrazito negativni razvoj situacije u Crnoj Gori u kojoj aktuelni predsjednik države i predsjednik vladajuće komunističke partije DPS, Milo Đukanović javno demonstrira svoje političke ideje kojima nema mjesta u savremenoj demokratskoj Evropi”, pisao je Medojević.

“U svom intervjuiu datom državnoj TV stanici pod kontrolom njegove partije, Đukanović je, između ostalog rekao: “Tu nezavisnost kroz podjelu vlasti vam je dala ova država usvajajući Ustav. Ta nezavisnost svakako nije beskonačna. Ukoliko želite da budete beskonačno nezavisni nemojte da radite u tim državnim organima i najbolje – nemojte da živite u ovoj državi. Ali, ako ste se prihvatili da budete dio izvršne ili zakonodavne ili tužilačko-sudske vlasti, onda ste u obavezi da ne kao običana čitalac na ovaj ili onaj način tumačite određene pojave koje opisujemo kao neupitan atak na državu Crnu Goru, na njene suštinske nacionalne interese, nego ste obavezni da to prepoznajete i ponašate u skladu sa svojim ovlašćenjima u odbrani crnogorskog nacionalnog interesa. To se nedovoljno radi i to je pokazala ova situacija i pokazala potrebu da državo djeluje kao efikasan i skladan sistem bez obzira na podjelu vlasti”. U trenutku kada najmanje jedna trećina ukupnog stanovništva mjesecima protestuje zbog skandaloznog Zakona kojim se nacionalizuje imovina jedine kanonske pravoslavne hrišćanske crkve i dovodi u pitanje nastavak njenog slobodnog djelovanja u Crnoj Gori, Đukanović, sa pozicije Predsjednika države, poziva državne institucije i organe na “jedinstvo vlasti” u sprovođenju njegovih ličnih interesa i odluka u obračunu sa političkim neistomisljenicima i jedinom kanonskom pravoslavnom hrišćanskom crkvom i njenim vjernicima”, naveo je Medojević.

On je ocijenio da Đukanović time javno ukida ustavnu podjelu vlasti na izvršnu, zakodnavnu i sudsku, a svim sudijama, tužicoma, poslanicima i ministrima koji to ne žele naređuje da podnesu ostavke ili napuste Crnu Goru.

Đukanović, kako navodi poslanik DF-a, kao predsjednik države, članice NATO, poziva državne organe i institucije da masovno krše Ustav i zakone i sprovedu progon neistomišljenika, isključivo u cilju očuvanja svoje lične vlasti.

“Ovako drsko i opasno izrugivanje demokratskim principima i javno pozivanje na linč i progon, od strane Predsjednika države članice NATO, koja je kandidat za članstvo u EU, mora naići na jasan i njemu razumljiv odgovor svih ključnih demokratskih lidera Evrope i svijeta. Poruka da su mirno rešavanje političkih kriza, poštovanje Ustava, principa podjele vlasti i nezavisnosti institucija, poštovanje osnovnih ljudskih prava i sloboda, temljene vrijednosti savremene evropske civilizacije i da su ovakve despotske, antidemokratske i totalitarne ideje u direktnoj suprotnosti sa demokratijom i standardima EU i NATO. Nadam se da ćete iskoristiti Vaš lični autoritet i podržati napore demokratske opozicije, slobodnih medija, nezavisnih pojedinaca i pravoslavne hrišćanske Crkve da se duboka politička kriza riješi mirnim demokratskim putem, bez nasilja i totalitarnih represivnih postupaka, za koje smo mislili da su ostali iza nas rušenjem Berlinskog zida i kolapsom komunizma u Evropi”, naveo je Medojević.

OSUMNJIČEN BERANAC

Dvadesetogodišnji Beranac N.P. sumnjiči se da je 2018. godine pokušao da oduzme novac iz jednog marketa prijeteći nožem, kao i da je, kako se navodi u saopštenju policije, pokušao da zapali automobile policijskog službenika i njegovog oca. N.P. već služi kaznu u UIKS-u za drugo krivično djelo.

Policija je u Beranama rasvijetlila krivično djelo razbojništvo u pokušaju izvršeno 2018. godine i protiv osumnjičenog podnijela krivične prijave.

“Postoji osnovana sumnja da je izvršilac ovih krivičnih djela N.P. (20) iz Berana. Sumnja se da je krivično djelo razbojništvo u pokušaju izvršio na način što je,uz prijetnju nožem, pokušao da otuđi novac iz jednog marketa, u kojoj namjeri nije uspio”, navodi se u saopštenju policije.

Osumnjičen je I za krivično djelo izazivanje opšte opasnosti izvršeno u decembru 2019. Godine.

“Krivično djelo izazivanje opšte opasnosti N.P. je, sumnja se, izvršio na način što je zapaljivom tečnošću pokušao da izazove požar na dva vozila u vlasništvu policijskog službenika D.S. i njegovog oca S.S. “, navodi se u saopštenju.

N.P. se nalazi na izdržavanju kazne u UIKS zbog drugog izvršenog krivičnog djela.

U Rožajama  prijave zbog zloupotrebe položaja i šumske krađe

Osim toga, policija je u Rožajama podnijela krivičnu prijavu protiv A.K. (43) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Takođe, podnijeta je krivična prijava i protiv Š.F. (69) iz Rožaja zbog sumnje da je izvršio krivično djelo šumska krađa.

EU I SE

Evropska unija (EU) i Savjet Evrope (SE) udružuju snage u partnerstvu sa ključnim nacionalnim akterima i korisnicima, kako bi nastavili da doprinose unaprjeđenju reformi i time stvorili opipljive rezultate u korist građana Crne Gore.

To je saopšteno na današnjem prvom sastanku Upravnog odbora zajedničkog programa EU i SE „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022″.

Direktorica Direktorata za OEBS i SE u Ministarstvu vanjskih poslova, Milena Šofranac Ljubojević, pozdravila je napredak koji je ostvaren u okviru tog programa u Crnoj Gori i koji je ostvario konkretne rezultate za poboljšanje života građana.

Kako je navela, druga faza programa Horizontal Facility govori o uspjehu prethodne faze i takođe ukazuje na to da ima još mnogo toga da se uradi u narednim godinama.

„Po pitanju rezultata, ponosni smo na novi Zakon o međunarodnim restriktivnim mjerama koji smo usvojili u julu 2018. godine uz podršku Kancelarije SE. Takođe bih željela da naglasim napredak u oblasti reforme pravosuđa, gde je posebna pažnja posvećena Evropskom sudu za ljudska prava i sprovođenju njegovih odluka“, kazala je Šofranac Ljubojević.

Šef Sektora za saradnju Delegacije EU u Crnoj Gori, Herman Špic, govorio je o podršci koju taj program pruža institucijama, koristeći tehničku pomoć, izgradnju kapaciteta, ekspertsku pomoć i razmjenu iskustava.

On je, kako je saopšteno, kazao da korisnice tog programa moraju djelovati odlučno i udvostručiti svoje napore u oblasti vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa i osnovnih prava, kako bi se dovršila politička, ekonomska i socijalna transformacija koju građani čekaju.

„Uvjeravam vas da će EU unaprijediti svoje politike kako bi bolje transforsmisali svoje politike u regionu. Ali Evropska unija može samo da pomogne, ne može da djeluje u nečije ime“, naglasio je Špic.

Šefica Odeljenja za koordinaciju programiranja Generalnog direktorata za programe SE, Delfin Freiman, poručila je da je „važno sačuvati ono što su naši partneri razvili i unaprijediti dalju posvećenost i institucionalno praćenje, kako bi se osigurala održivost rezultata i naša saradnja u godinama koje dolaze“.

Freiman je, takođe, istakla povjerenje koje je uspostavljeno tokom implementacije programa Horizontal Facility, kao i njegovu stalnu dodatnu vrednost – pomoć pri rješavanju ključnih reformi u zemlji.

„Druga faza programa, koja će se implementirati između 2019. i 2022. godine, sa povećanim budžetom u vrijednosti od 41 milion EUR, nadograđuje se na rezultatima prve faze i proširuje obim djelovanja sa regionalnom dimenzijom i uključivanjem novih tema poput slobode izražavanja i slobode medija“, kaže se u saopštenju.

Dodaje se da je u Crnoj Gori izdvojeno 4,7 miliona eura za sedam projekata koji obuhvataju sva ključna područja programa Horozintal Facality, kao što su reforma pravosuđa, zaštita ljudskih prava, reforma zatvora i policije, borba protiv ekonomskog kriminala, borba protiv diskriminacije i inkluzivno obrazovanje.

PKCG

Njemačka je u Crnu Goru, od obnove nezavisnosti, uložila 305 miliona eura, po čemu je na 12 mjestu na listi najvećih investitora u crnogorsku ekonomiju, kazao je predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović.

On je danas razgovarao sa Martinom Knapom, direktorom Njemačko-srpske Privredne komore (AHK Srbija) i koordinatorom aktivnosti te asocijacije za zemlje Zapadnog Balkana.

Kako je saopšteno iz crnogorske Privredne komore, sastanak je organizovan uoči poslovnog foruma crnogorskih i njemačkih privrednika iz oblasti saobraćaja i logistike.

Sagovornici su razmatrali mogućnosti za intenziviranje saradnje dvije komore i veću zastupljenost njemačkih privrednika na našem tržištu.

Golubović je upoznao Knapa sa aktivnostima Komore i njenim značajnim doprinosom kreiranju povoljnog ambijenta za poslovanje svih privrednih društava.

On je, kako su kazali iz Komore, predstavio glavne makroekonomske pokazatelje Crne Gore, posebno ukazujući na dinamičan razvoj koji je karakteriše posljednjih godina, a značajno su mu doprinijele strane direktne investicije.

„Od obnove nezavisnosti, obim ulaganja Njemačke u Crnu Goru je iznosio 305 miliona eura, po čemu je na 12 mjestu na listi država-najvećih investitora u našu ekonomiju, sedmom među EU zemljama“, rekao je Golubović.

Prema njegovim riječima, kontinuirano raste robna razmjena između Crne Gore i Njemačke i prošle godine je iznosila 260 miliona eura.

Golubović je naglasio da Crnu Goru posjećuje sve veći broj turista iz Njemačke, navodeći da se u odnosu na 2017. godinu taj pokazatelj utrostručio.

On je govorio i o prioritetnim sektorima razvoja crnogorske ekonomije, projektima koji se u njima realizuju ili su planirani, kao i o povoljnostima koje nudi poslovanje u Crnoj Gori, naročito u slobodnim i biznis zonama.

„Pozivam njemačke privrednike da ulažu u našu ekonomiju, a posebno u energetiku, turizam i drvnu industriju“, rekao je Golubović.

Knap je ukazao na značaj mreže spoljnotrgovinskih komora Njemačke za podsticanje izvoza njihovih kompanija, a posebno malih i srednjih preduzeća.

„Želimo da poboljšamo prisustvo naše asocijacije i njemačkih privrednika u Crnoj Gori“, rekao je Knap.

On je kazao da će AHK najprije doprinijeti rastu digitalne vidljivosti Crne Gore na njihovim platformama, te, na osnovu interesovanja i upita privrednika za mogućnost poslovanja u našoj državi, razmotriti otvaranje posebne kancelarije ove asocijacije.

Njemačka Komora, kako je rekao, računa na blisku saradnju sa crnogorskim kolegama na ovom poslu.

„Dvije asocijacije će tijesno sarađivati kako bi doprinijele kreiranju što sadržajnijeg programa posjete crnogorske delegacije“, zaključeno je na sastanku.