DPS

“Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ne otima se imovina SPC. Čak se država obavezuje da brani pravo SPC da ostane vlasnik svih onih objekata za koje ima dokaze o vlasništvu”, saopšteno je iz DPS-a. Demokratska partija socijalista, objavila je odgovore na najčešća pitanja u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijest.

Obnavljanjem državne nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora je stekla i pravo i obavezu da na svojoj teritoriji uredi korpus vjerskih prava i sloboda, odnosno, da normira položaj vjerskih zajednica i njihovih odnosa sa državom.

 
Zakon je usaglašen sa najvišim međunarodnim standardima, počev od konvencija Ujedinjenih nacija u ovoj oblasti, preko Evropske konvencije o ljudskim pravima sa pratećom praksom Evropskog suda za ljudska prava, do Smjernica Venecijanske komisije i OEBS/ODIHR-a iz 2004. i 2014. godine, a sada je u cjelosti usaglašen i sa posljednjim preporukama Venecijanske komisije iz juna ove godine.
  
Ovaj zakon garantuje svakom građaninu Crne Gore slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja, pri čemu država štiti imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima i obezbjeđuje da zakoni Crne Gore jednako važe za sve, na čitavoj teritoriji države. 
 
Usvajanjem ovog zakona ispunjava se ustavna i međunarodno-pravna obaveza da pitanja slobode vjeroispovijesti u Crnoj Gori uredi modernim zakonom, usklađenim sa najvišim međunarodnim standardima.
 
Sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti garantovana je Ustavom Crne Gore, ali je na podustavnom nivou i dalje je bio na snazi Zakon iz 1977. Ovaj zakon je usvojen prije gotovo pola vijeka, u bivšoj državi, u doba socijalizma, od kada su relevantni međunarodni standardi slobode vjeroispovjesti znatno unaprijeđeni, što je još jedan od ključnih razloga za donošenje ovog zakona koji je u potpunosti usklađen s Ustavom Crne Gore.
 
U skladu sa najvišim međunarodnim standardima u ovoj oblasti, dobili smo izuzetno liberalan zakon, koji obezbjeđuje viši stepen slobode misli, savjesti i vjeroispovijesti i značajno viši stepen prava i sloboda nego bilo koji zakon iz ove oblasti u našem okruženju.
 
Zašto je važan ovaj Zakon?

Da bi nam djeca i unuci živjeli u miru i slozi i da ne bi i oni za 20 ili 30 godina raspravljali da li je bilo koja vjera ili nacija u Crnoj Gori starija i važnija od same Crne Gore. 

Da jednom za svagda utvrdimo da u Crnoj Gori nema vjere ili nacije koja je važnija i zaslužnija od drugih, i da je Crna Gora naša zajednička kuća gdje nikome nije tijesno i gdje svi imamo ista prava. 

Da bismo ispravili tešku istorijsku nepravdu koja je nanesena Crnoj Gori nasilnim ukidanjem njene nezavisnosti 1918. godine. Ovim Zakonom zaokružujemo ono što smo započeli 21. maja 2006. godine i učvršćujemo temelje državne kuće koju su zajedno gradili Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Muslimani, Albanci, Hrvati i svi drugi. 

Da zakoni Crne Gore važe jednako za sve – da svako ko je vlasnik imovine mora imati dokaz o vlasništvu, da svako pravno lice mora da bude evidentirano kod države i da se kulturna baština svih nas mora zakonito koristiti. 

Da bi bogomolje, kao u razvijenom svijetu, bili spomenici vjere i kulture, a ne mjesta gdje se politički i nacionalno prebrojavamo.  

Da li ovaj Zakon otima imovinu SPC?

Ne. Čak se država obavezuje da brani pravo SPC da ostane vlasnik svih onih objekata za koje ima dokaze o vlasništvu. 

Dakle, kao što niko ne može nijednom građaninu uzeti objekat koji je njegovo vlasništvo, tako niko ne može uzeti ni SPC objekat za koji ima dokaz da je njeno vlasništvo. Ovo se posebno odnosi na objekte koje je SPC gradila samostalno ili, naprimjer, uz podršku Vlade Crne Gore, kao što je Saborni hram Hristovog vaskrsenja u Podgorici, koji je neprikosnovena imovina Pravoslavne Mitropolije crnogorsko-primorske. 

Zakon samo konstatuje da oni vjerski objekti koji su građeni od državnog novca i zajedničkim ulaganjem građana prije nasilnog ukidanja nezavisnosti Crne Gore 1918. godine pripadaju državi. I to samo pod uslovom da neka vjerska zajednica nema dokaze da je tu imovinu zakonito stekla, po propisima koji su nekada važili ili koji danas važe, a radi se o kulturnim dobrima koji kao takvi pripadaju svim građanima Crne Gore. 

Hoće li država tjerati sveštenike i vjernike SPC iz hramova? 

Ne, to je manipulacija onih koji žive od podjela u Crnoj Gori. Najbolji dokaz za to je da je Cetinjski manastir i danas upisan u katastar na Prijestonicu Cetinje, pa niko ne brani Mitropolitiji crnogorsko-primorskoj da joj u tom manastiru čak bude sjedište. Osim toga, najznačajniji istorijski vjerski objekti u Rusiji, Francuskoj i nekim drugim državama su vlasništvo države. 

Ako bi bilo ko pokušao da istjera nekog sveštenika ili vjernika iz hrama, država bi ih prva branila, a branila bi ih i cijela Crna Gora. To se neće desiti! 

Dodatno, i ako se utvrdi državno vlasništvo nad nekim vjerskim objektima, država nikoga neće iseljavati iz tih vjerskih objekata. Ali će se vjerski objekti u državnom vlasništvu morati koristiti zakonito i savjesno, u svrhu promocije vjere, i čuvati kao kulturno dobro. 

Država će imati i dodatnu obavezu da ulaže u obnovu i očuvanje hramova koji budu u državnom vlasništvu, kao kulturna baština Crne Gore. 

Dakle, ništa se u vjerskom životu neće promijeniti – svaki vjernik će i dalje ići u svoju crkvu, svaki monah će ostati u svojoj keliji, svaki sveštenik će služiti u svojoj parohiji i u svojoj crkvi. 

Čije interese ovaj Zakon štiti?

Ovaj zakon štiti pravo svakog građanina da, po sopstvenoj savjesti, bude ili ne bude vjernik bilo koje vjeroispovijesti. 

Kao što država štiti zakonito stečenu imovinu svakog građanina, isto tako će štititi i imovinu svih vjerskih zajednica. 

Takođe, svi koji zakonito i savjesno koriste vjerske objekte koji budu u državnom vlasništvu moći će da nastave da ih koriste.

Svi vjernici i sve vjerske zajednice su u potpunosti zaštićeni i svi imaju jednaka prava.  

KOPRIVICA SMATRA

Dijalog koji je inicirala Vlada u ovom trenutku neophodan je crnogorskom društvu, ocijenili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i poručili da će se odazvati pozivu.

Premijer Duško Marković uputio je relevantnim političkim i društvenim činiocima poziv na dijalog o svim pitanjima koja će, kako je rekao, pomoći da se prevaziđu podjele i nađe zajednički imenitelj u interesu građana i evropske perspektive države.

Izvršni direktor CDT-a, Dragan Koprivica, kazao je agenciji MINA da će ta nevladina organizacija učestvovati u dijalogu koji je inicirala Vlada, prije svega zbog toga što je društvu u ovom trenutku taj dijalog neophodan.

„To je bila i naša ideja, više puta smo pozivali da takav dijalog treba da počnemo. Kakav će on biti, to će zavisiti od Vlade“, naveo je Koprivica.

CDT će, kako je rekao, učestvovati u dijalogu sve dok on bude imao jasan cilj. 

„Ako se slučajno desi, a nadamo se da neće, da to bude dijalog radi dijaloga, u tome nećemo učestvovati“, kazao je Koprivica.

Upitan šta očekuje od dijaloga u dijelu koji se odnosi na stvaranje uslova za slobodne i fer izbore, Koprivica je odgovorio da će znanjem i idejama podržati svaki razgovor koji bude išao u pravcu povećanja povjerenja u izborni proces.

Upitan da li smatra da je tema evropske integracije Crne Gore trenutno u sjenci situacije u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, Koprivica je naveo da zakon nije kriv zbog toga što je u crnogorskom društvu ta tema stavljena u drugi plan.

Prema njegovim riječima, i Zakon o slobodi vjeroispovijesti je jedna veoma važna evropska tema, jer taj pravni akt treba da modernizuje crnogorsko društvo i promijeni ga u evropskom smislu. 

„Nije Zakon o slobodi vjeroispovijesti zaustavio proces evropske integracije, nego to što Evropa ima unutrašnje probleme i što mi nijesmo odradili dobar posao. Nadam se da bi ovaj dijalog mogao to da pokrene sa mrtve tačke“, kazao je Koprivica. 

Na pitanje kakvu poruku Crna Gora šalje međunarodnoj zajednici, imajući u vidu aktuelnu situaciju, on je odgovorio da u ovom trenutku poručujemo da smo nesposobni da rješavamo probleme, i to je najgora moguća poruka koju jedno društvo može da pošalje međunarodnim partnerima.

Ipak, kako je naveo Koprivica, postoji nada da će crnogorsko društvo pokazati da može da rješava probleme. 

„Ako ne, ostaje nam da konstatujemo da jesmo politička provincija i ne znamo da rješavamo probleme sami“, kazao je Koprivica.

POPOVIĆ PORUČIO

Evropska Unija, kao što je ranije uradio NATO, mora biti svjesna da ponekad mora napraviti hrabre poteze, prigrliti države u stalnoj prijetnji od nacionalističkih krugova i uz snažnu podršku smanjiti pokušaje njihove destabilizacije čija bi nesigurnost ili labavost, uzdrmala temelje EU i dovela u pitanje i sigurnost same EU, kazao je u Evropskom parlamentu lider Liberalne partije Andrija Popović.

Popović učestvuje je na dvodnevnoj konferenciji Evropskog Parlamenta i grupe liberala Renew Europe u Briselu koja se završava danas.

Popović je govorići na Konfrenciji kazao da opcija u kojoj Crna Gora, ali i druge države Zapadnog Balkana neće biti dio Evropske unije, ne može biti razumna alternativa te da će takva Unija uvijek će biti krhka.

“On je rekao da put Crne Gore može da posluži kao primjer regionu kako se zapravo lako može iskoračiti naprijed ukoliko postoji politička volja sa svih strana, sa 32 otvorena poglavlja od 33 i najdubljim reformama u regionu. Predsjednik LP je kazao da je Crna Gora ostvarila ogromne pomake, nezamislive prije samo 10 godina, u pogledu vladavine prava i jačanja sudstva. Procesurani su mnogi slučajevi visokog kriminala i najviši državni funkcioneri su odgovarali pred sudovima a njihova imovina oduzeta”, navodi se u saopštenju LP.

Osvrćući se na aketuelnu situaciju Popović je naveo „svaki napredak u Crnoj Gori praćen je i snažnom političkom antikampanjom koja i danas visi nad glavom Crne Gore i njene evropske perspective”.

“Snažne nacionalističke, crkvene i konzervativne struje vrše ogroman uticaj na crnogorsku politiku i stalna su prijetnja proevropskoj i umjerenoj većini kojoj u vladi Crne Gore pripada i LP sa svojim partnerima”, kazao je Popović.

 Crna Gora je, kako je kazao, od parlamentarnih izbora 2016. godine  u stalnoj prijetnji od nacionalističkih krugova koji imaju snažnu podršku crkve.

“ Ovih dana na ulicama upravo te strukture protestuju protiveći se modernizaciji zakodavstva u oblasti vjerskih zajednica, kao što su nedavno demonstrirali i protiv ulaska Crne Gore u NATO savez, ranije protiv odluke o priznanju nezavisnosti Kosova i slično, vršeći ogroman pritisak i izazivajući nered u gradovima”, kazao je Popović.

Danas smo, kako je dodao, ponovo pod udarom hibridnog rata, lažnih vijesti i dezinformacija iz regiona ali i Crne Gore “koje su očito stalna prijetnja”.

„Evropska Unija, kao što je ranije uradio NATO, mora biti svjesna da ponekad mora napraviti hrabre poteze, prigrliti sve ove države i uz snažnu podršku smanjiti pokušaje destabilizacije ovih država čija bi nesigurnost ili labavost, uzdrmala temelje EU i dovela u pitanje i sigurnost same EU“, zaključio je Popović.

 Na konferenciji je predstavljena perspektiva daljeg puta Zapadnog Balkana ka Evropskoj uniji kroz novu metodologiju koja može ubrzati ovaj proces i uliti novu snagu u evrointegracije ali i reforme u državama.

Predsjednik LP susreo se sa komesarom EU za proširenje i susjedsku politiku Oliverom Varheljiem. Komesar je odgovarao na pitanja o funkcionisanju nove metodologije proširenje i daljeg puta Crne Gore nakon osam godina pregovora i načinima jačanja evroentuzijazma.

VUKSANOVIĆ PORUČILA

Dijalog, konsenzus i međusobna tolerancija prijeko su potrebni crnogorskom društvu, saopštila je predsjednica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović, i poručila da će se ta stranka naknadno izjasniti o pozivu premijera Duška Markovića na dijalog.

Vuksanović je potvrdila da je dobila poziv Markovića, koji je pozvao sve relevantne političke i društvene činioce na dijalog o pitanjima koja će, kako je rekao, pomoći da se prevaziđu podjele i nađe zajednički imenitelj u interesu građana i evropske perspektive države.

“SDP je dobila poziv Markovića, zauzećemo stav i javnost će biti blagovrmeneo obaviještena kao i premijer”, kazala je Vuksanović na konferenciji za novinare u Skupštini Crne Gore.

On je rekla da je SDP kao demokratska i evropska partija uvijek bila i ostala privržena dijalogu.

“Tako će biti i ovog puta, naravno ukoliko procijenimo da postoji ozbiljan politička namjera da se u izbornoj godini dijalogom riješe krupni politički i institucionalni problemi u društvu”, navela je Vuksanović.

Ona je kazala da SDP podržava nedavnu izjavu ambasadora Evropske unije Aiva Orava da su dijalog i konsenzus prave evropske vrijednosti.

“Smatramo da su dijalog, konsenzus i međusobna tolerancija nešto što je prijeko potrebno ovom društvu i borićemo se da do toga dođe”, rekla je Vuksanović.

Ona je kazala da vjeruje u dijalog jer samo na taj način neki problemi mogu da se riješe.

Vuksanović je navela da se problemi ne mogu rješavati monologom.

“Nije dovoljno samo pismo, dovoljno je da se okupimo oko zajedničkih interesa a to je međusobno uvažavanje, tolerancija i konsenzus oko svih značajnih pitanja koji će imati za cilj da riješe ovu političku i institucionalnu krizu koja trenutno postoji u Crnoj Gori”, kazala je Vuksanović.