PLANOVI PREDUZEĆA

Preduzeće Parking servis za dva mjeseca će u dijelu grada Preko Morače proširiti kapacitete za oko 200 parking mjesta. Kako je za Pobjedu najavio direktor tog gradskog društva Nusret Canović, biće uređeno novo posebno parkiralište ispred Rektorata Univerziteta Crne Gore, na Cetinjskom putu (oko 200 metara zapadno od bivšeg koje je zatvoreno u oktobru ove godine).

Direktor Parkinga kaže da su prije dva dana potpisali ugovor sa Univerzitetom o zakupu zemljišta kod Rektorata.

“Već smo poslali zahtjev Sekretarijatu za saobraćaj za otvaranje posebnog parkirališta na tom mjestu. Čim dobijemo odobrenje od njih, raspisaćemo javnu nabavku za izvođenje radova. Nadamo se da ćemo u naredna dva mjeseca sve završiti i da će posebno parkiralište kod Rektorata početi da radi”, kazao je Canović, uz napomenu da je ugovor potpisan na osnovu zaključka Vlade Crne Gore, te da će se on godišnje produžavati.

Direktor Parking servisa naglasio je da parcela ispred Rektorata (pored gradilišta objekta koji je planiran za naučno-tehnološki park) koja će biti iskorišćena za potrebe novog parkirališta, neće biti asfaltirana, nego će biti nasuta šoderom.

“Biće postavljena rampa i kućica, kao na prethodnom parkiralištu ispred Rektorata. Na tom prostoru dobićemo oko 200 parking mjesta, koliko smo izgubili na prošloj parceli”, kaže Canović, uz napomenu da im nije cilj zarada, već da obezbijede što veći broj parking mjesta za građane u ovom dij elu grada jer je potražnja velika.

U oktobru prošle godine, kada je zatvoreno pomenuto parkiralište kod Rektorata, otvorena su dva nova posebna parkirališta u Moskovskoj ulici (na nekadašnjoj lokaciji Male pijace) gdje ima 110 mjesta i u Ulici Velimira Terzića u Bloku pet, gdje ima 90 parking mjesta.

ĐENERO

Sve pogrešne poruke koje su poslate, od one Vučićeve da mu je žao što nijesu druga vremena pa da može poslati svoje trupe u Crnu Goru, do najnovijih provokacija, zabilježene su u datoteci o usklađenosti Srbije sa zajedničkom evropskom vanjskom i sigurnosnom politikom. Sve će to prije ili poslije Beogradu doći na naplatu, i to vjerovatno ne bez kamata, kaže u izjavi za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero, komentarišući odnose Crne Gore i Srbije nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Đenero ističe da Evropska unija, što se tiče regiona Balkana, često kasni sa reakcijom.

“Crna Gora se mora naviknuti na posebne diplomatske mahinacije, koje izvodi Vučićeva i Dačićeva ‘diplomatija’, koja vrlo vješto stvara privid međunarodne podrške svojim stavovima. Izvrstan primjer je to što je Srbija uz neke marginalne nevladine organizacije i ponekog irelevantnog zastupnika iz nekih evropskih država, u vrijeme zasijedanja Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, organizovala ‘konferenciju’ koju je predstavila kao da je u organizaciji Savjeta Evrope i ondje ponavljala stavove Vučićeve propagandne mašinerije”, rekao je Đenero.

Naravno, kako kaže, “nikakve podrške Savjeta Evrope stavovima Srbije nema”.

“Pitanje Zakona o vjerskim slobodama u Crnoj Gori nije bilo na dnevnom redu Parlamentarne skupštine. Pravobraniteljica za ljudska prava Savjeta Evrope nikad nije dala naslutiti da bi moglo biti ikakve sumnje u demokratsku proceduru usvajanja Zakona ili u to da bi on bio diskriminatoran prema bilo kojoj vjerskoj zajednici, ali se sistemski stvara utisak kao da je cijela Evropa uz Srbiju protiv crnogorskog Zakona o vjerskim slobodama”, kaže Đenero.

Ističe da i EU igra političke igre, pokušava uvijek da daje “uravnotežene” izjave, pa se često u stvari šalju ambivalentne političke poruke.

“U Evropskoj uniji često kasne s reakcijama, a kad šalju poruke, onda nastoje da one budu „uravnotežene“. Postoji i istina da Crna Gora za EU nije ni na koji način „kritična“, da nema dileme o tome da Crna Gora sebe vidi u evropskim strukturama. S druge strane, EU se pretjerano brine o tome da podilazeći Srbiji i nju dobije na svoju stranu. Otuda izostanak reakcija na incidente koje Srbija izaziva na Kosovu, u Bosni i Hercegovini i u Srbiji”, ocjenuje sagovornik Pobjede.

Ipak, za Đenera nema dileme da Crna Gora ima punu podršku međunarodne zajednice.

“Brisel uvijek kasni s reakcijom, ali vidjeli ste da NATO ovaj put nije kasnio, i da je otvorio pitanje zaštite Crne Gore od hibridnog rata tik prije nego što je najžešće ‘hibridno ratovanje’ iz Beograda započelo. Što se EU tiče, sve pogrešne poruke koje su poslate, od one Vučićeve da mu je žao da su druga vremena, pa da ne može poslati svoje trupe u Crnu Goru, do najnovijih provokacija, zabilježene su u datoteci o usklađenosti Srbije sa zajedničkom evropskom vanjskom i sigurnosnom politikom, i sve će to prije ili poslije Beogradu doći na naplatu, i to vjerojatno ne bez kamata”, zaključuje Đenero.

U JANUARU

U Crnu Goru je tokom januara ušlo oko 2.100 kineskih državljana. To je portalu RTCG saopšteno iz Uprave policije, na pitanje koliko je državljana Kine ušlo preko crnogorskih graničnih prelaza od pojave koronavirusa u svijetu.

Podsjećamo, koronavirus pojavio se krajem prošle godine, a od njega je do sada preminulo više od 560 osoba, dok ih zaraženo više od 28.000.

“Preko graničnih prelaza Crne Gore u januaru 2020. godine evidentiran je prelazak ukupno 4.491 državljanina Kine. Od toga je evidentirano 2.082 dolazaka i 2.409 odlazaka kineskih državljana”, saopštila je Uprava policije.

Najviše kineskih državljana u Crnu Goru je tokom januara ušlo preko drumskih graničnih prelaza, njih 1.538, dok ih je putem aerodromskih graničnih prelaza u prvom mjesecu ove godine došlo 520.

Preko želježničkog graničnog prelaza Bijelo Polje ušlo je 13 kineskih državljana, a preko Luke Kotor njih 11.

Podsjećamo, ranije je iz kompanije Aerodromi Crne Gore saopšteno da po pitanju prevencije od koronavirusa za sada ne postoji potreba za sporovođenjem većih mjera, budući da Crna Gora putem avio saobraćaja nije direktno povezana sa Kinom.

To znači da se putnici koji stignu u Crnu Goru prođu određene kontrole na većim aerodromima.

Inače, u cilju prevencije od koronavirusa na aerodromima u Crnoj Gori, Granična policija anketira putnike koji dolaze iz Kine, a ukoliko je potrebno i Zdravstveno-sanitarna inspekcija pregleda putnike.

Pošta Crne Gore obavijestila je juče korisnike da je poštanski saobraćaj prema Kini i od te zemlje prema Crnoj Gori obustavljen do daljnjeg, a javnost će, kad do izmjena dođe, naknadno biti obaviještena.

“Avio-prevoznici Lufthanza i LOT obavijestili su nas, kao i ostale zemlje u okruženju, da su letovi prema Kini obustavljeni do daljnjeg. Međutim, to ne znači da pošiljke čiji je sadržaj roba kupljena na Aliexpress-u neće stići do primaoca”, rekli su iz Pošte.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore saopštili su da se, prema trenutno raspoloživim informacijama, potvrđenim od Ministarstva zdravlja Japana, na kruzeru Daimond Princess, koji je iz preventivnih razloga u karantinu u japanskoj luci Jokohama, nalazi i jedan državljanin Crne Gore.

Institut za javno zdravlje saopštio je da je ukupan broj potvrđenih oboljelih od koronavirusa 28.335, od čega je u Kini 28.076 ili 99,08%.

Najpogođenija je pokrajna Hubei sa 19.665 oboljelih ili 70,04% svih slučajeva registrovanih u Kini.

“Ukupno je registrovano 565 smrtnih slučajeva (564 u Kini) od kojih je 549 (97,33%) u pokrajni Hubei. Dva registrovana smrtna slučaja izvan glavne teritorije Kine su na Filipinima i u Hong Kongu – zasebnoj administrativnoj oblasti NRK”, navode iz IJZ.

PODACI AGENCIJE

U Crnoj Gori je evidentirano 532 operatora dronova i taj broj se skoro svakodnevno povećava, rekao je Pobjedi direktor sektora za sigurnost vazdušnog saobraćaja u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo Mileta Nikolić.

Broj dronova u upotrebi je znatno veći. Evidentiranje operatora je besplatno i vrši se na osnovu pravilnika iz 2016. godine.

Izmjenama zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju, koji je ušao u skupštinsku proceduru, propisano je obavezno osiguranje dronova, zato što su studije pokazale da dronovi, čija je maksimalna dozvoljena masa na polijetanju (MTOM) 250 g ili veća, mogu predstavljati rizik za sigurnost vazdušnog saobraćaja.

“Postoji i rizik za ljude i imovinu na zemlji, jer pad drona može izazvati materijalnu štetu i smrtonosne povrede”, upozorio je Nikolić.

Shodno EU uredbi 2019/947, koja je u Crnoj Gori u fazi preuzimanja, predviđenoje da države urede osiguranje dronova i u tom smjeru je i ova zakonska novina.

Nikolić je objasnio da će osiguranje biti obavezno za operatore dronova u dva slučaja.

“Prvi, kada upravljaju dronovima čija je MTOM 250 gr ili veća i koji u slučaju udara na čovjeka mogu da prenesu kinetičku energiju veću od 80 džula, ali i lakših, ukoliko su opremljeni senzorima koji mogu da prikupljaju lične podatke”, rekao je Nikolić.

Dodaje da će osiguranje biti obavezno i za one kojima će biti izdata dozvola Agencije za civilno vazduhoplovstvo, odobrenje ili drugi ekvivalentni dokument.

“Oni će morati da imaju ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju mogu pričiniti trećim licima. Minimalne sume osiguranja su proporcionalne težinama dronova”, rekao je Nikolić.

ističe da je sve veći broj korisnika upoznat sa obavezama i evidentiranjem daje doprinos primjeni osnovnih sigurnosnih načela za upravljanje dronovima.