EU I SE

Evropska unija (EU) i Savjet Evrope (SE) udružuju snage u partnerstvu sa ključnim nacionalnim akterima i korisnicima, kako bi nastavili da doprinose unaprjeđenju reformi i time stvorili opipljive rezultate u korist građana Crne Gore.

To je saopšteno na današnjem prvom sastanku Upravnog odbora zajedničkog programa EU i SE „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022″.

Direktorica Direktorata za OEBS i SE u Ministarstvu vanjskih poslova, Milena Šofranac Ljubojević, pozdravila je napredak koji je ostvaren u okviru tog programa u Crnoj Gori i koji je ostvario konkretne rezultate za poboljšanje života građana.

Kako je navela, druga faza programa Horizontal Facility govori o uspjehu prethodne faze i takođe ukazuje na to da ima još mnogo toga da se uradi u narednim godinama.

„Po pitanju rezultata, ponosni smo na novi Zakon o međunarodnim restriktivnim mjerama koji smo usvojili u julu 2018. godine uz podršku Kancelarije SE. Takođe bih željela da naglasim napredak u oblasti reforme pravosuđa, gde je posebna pažnja posvećena Evropskom sudu za ljudska prava i sprovođenju njegovih odluka“, kazala je Šofranac Ljubojević.

Šef Sektora za saradnju Delegacije EU u Crnoj Gori, Herman Špic, govorio je o podršci koju taj program pruža institucijama, koristeći tehničku pomoć, izgradnju kapaciteta, ekspertsku pomoć i razmjenu iskustava.

On je, kako je saopšteno, kazao da korisnice tog programa moraju djelovati odlučno i udvostručiti svoje napore u oblasti vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa i osnovnih prava, kako bi se dovršila politička, ekonomska i socijalna transformacija koju građani čekaju.

„Uvjeravam vas da će EU unaprijediti svoje politike kako bi bolje transforsmisali svoje politike u regionu. Ali Evropska unija može samo da pomogne, ne može da djeluje u nečije ime“, naglasio je Špic.

Šefica Odeljenja za koordinaciju programiranja Generalnog direktorata za programe SE, Delfin Freiman, poručila je da je „važno sačuvati ono što su naši partneri razvili i unaprijediti dalju posvećenost i institucionalno praćenje, kako bi se osigurala održivost rezultata i naša saradnja u godinama koje dolaze“.

Freiman je, takođe, istakla povjerenje koje je uspostavljeno tokom implementacije programa Horizontal Facility, kao i njegovu stalnu dodatnu vrednost – pomoć pri rješavanju ključnih reformi u zemlji.

„Druga faza programa, koja će se implementirati između 2019. i 2022. godine, sa povećanim budžetom u vrijednosti od 41 milion EUR, nadograđuje se na rezultatima prve faze i proširuje obim djelovanja sa regionalnom dimenzijom i uključivanjem novih tema poput slobode izražavanja i slobode medija“, kaže se u saopštenju.

Dodaje se da je u Crnoj Gori izdvojeno 4,7 miliona eura za sedam projekata koji obuhvataju sva ključna područja programa Horozintal Facality, kao što su reforma pravosuđa, zaštita ljudskih prava, reforma zatvora i policije, borba protiv ekonomskog kriminala, borba protiv diskriminacije i inkluzivno obrazovanje.

PKCG

Njemačka je u Crnu Goru, od obnove nezavisnosti, uložila 305 miliona eura, po čemu je na 12 mjestu na listi najvećih investitora u crnogorsku ekonomiju, kazao je predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović.

On je danas razgovarao sa Martinom Knapom, direktorom Njemačko-srpske Privredne komore (AHK Srbija) i koordinatorom aktivnosti te asocijacije za zemlje Zapadnog Balkana.

Kako je saopšteno iz crnogorske Privredne komore, sastanak je organizovan uoči poslovnog foruma crnogorskih i njemačkih privrednika iz oblasti saobraćaja i logistike.

Sagovornici su razmatrali mogućnosti za intenziviranje saradnje dvije komore i veću zastupljenost njemačkih privrednika na našem tržištu.

Golubović je upoznao Knapa sa aktivnostima Komore i njenim značajnim doprinosom kreiranju povoljnog ambijenta za poslovanje svih privrednih društava.

On je, kako su kazali iz Komore, predstavio glavne makroekonomske pokazatelje Crne Gore, posebno ukazujući na dinamičan razvoj koji je karakteriše posljednjih godina, a značajno su mu doprinijele strane direktne investicije.

„Od obnove nezavisnosti, obim ulaganja Njemačke u Crnu Goru je iznosio 305 miliona eura, po čemu je na 12 mjestu na listi država-najvećih investitora u našu ekonomiju, sedmom među EU zemljama“, rekao je Golubović.

Prema njegovim riječima, kontinuirano raste robna razmjena između Crne Gore i Njemačke i prošle godine je iznosila 260 miliona eura.

Golubović je naglasio da Crnu Goru posjećuje sve veći broj turista iz Njemačke, navodeći da se u odnosu na 2017. godinu taj pokazatelj utrostručio.

On je govorio i o prioritetnim sektorima razvoja crnogorske ekonomije, projektima koji se u njima realizuju ili su planirani, kao i o povoljnostima koje nudi poslovanje u Crnoj Gori, naročito u slobodnim i biznis zonama.

„Pozivam njemačke privrednike da ulažu u našu ekonomiju, a posebno u energetiku, turizam i drvnu industriju“, rekao je Golubović.

Knap je ukazao na značaj mreže spoljnotrgovinskih komora Njemačke za podsticanje izvoza njihovih kompanija, a posebno malih i srednjih preduzeća.

„Želimo da poboljšamo prisustvo naše asocijacije i njemačkih privrednika u Crnoj Gori“, rekao je Knap.

On je kazao da će AHK najprije doprinijeti rastu digitalne vidljivosti Crne Gore na njihovim platformama, te, na osnovu interesovanja i upita privrednika za mogućnost poslovanja u našoj državi, razmotriti otvaranje posebne kancelarije ove asocijacije.

Njemačka Komora, kako je rekao, računa na blisku saradnju sa crnogorskim kolegama na ovom poslu.

„Dvije asocijacije će tijesno sarađivati kako bi doprinijele kreiranju što sadržajnijeg programa posjete crnogorske delegacije“, zaključeno je na sastanku.