AMBASADORKA KEMP

Ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori Alison Kemp kaže da je potrebno da se što prije sve strane uključe u inkluzivni dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti. Ona je to saopštila u emisiji Fokus, na TVCG, komentarišući dešavanja nastala nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Vjerujem da je najbolji način da se sve strane uključe u jedan inkluzivni dijalog o ovom pitanju što je prije moguće”, kazala je Kemp.

U podjelama u Crnoj Gori vidi, kaže i neke sličnosti sa onim koje je u Britaniji izazvao Bregzit.

“Vlada Crne Gore ima pravo da donosi zakone koji moraju biti usaglašeni sa međunarodnim standardima i pravnim principima i javnim konsultacijama. Vlada Crne Gore je u više navrata uvjeravala da je to bio slučaj”, kazala je Kemp.

Potpuno razumije, kako ističe, da je u pitanju veoma emotivno pitanje, koje zadire u to pitanje kako građani osjećaju identitet.

“Cijenim posvećenost pravoslavne crkve da priroda protesta bude mirna”, navela je ambasadorka.

Prepoznaje, kaže i napore koje policija ulaže i podsjeća da je policija danas saopštila da će prestati da obezbjeđuje litije.

“Svaka država mora svom građaninu da obezbijedi osjećaj bezbjednosti i sigurnosti i da zaštiti njegova temeljna prava. Crna Gora mora naći balans između rada policije u smislu održavanja javne bjezbjednosti uporedo sa zaštitom temeljnih sloboda uključujući pravo na izražavanje i udruživanje”, zaključila je Kemp.

Hibridne prijetnje nijesu ništa novo

Govoreći o hibridnim prijetnjama ona je navela da to nije ništa novo.

“Hibridne prijetnje nijesu nove, ali se infomacije danas kreću jako brzo i mogu biti zloupotrebljene. Zbog toga je važno raditi na slobodi medija, na odgovornosti medija u smislu izvještavanja”, navela je Kemp.

Govoreći o predstojećim izborima u regionu i hibridnim prijetnjama, Kemp kaže da, imajući u vidu šta se dešavalo u regionu, ništa je ne bi iznenadilo.

To što se Crna Gora pridružila NATO-u bio je značajan korak, kaže Kemp.

“Crna Gora daje vrlo važan doprinos Alijansi. Služite u važnim misijama, tako da smo ponosni što smo sa vama u NATO-u”, kazala je Kemp.

Benefiti od članstva u NATO-u se, kako navodi, možda najbolje vide u obimu investicija, to, kako, dodaje, prepoznaju i britanski investitori.

Ambasadorka je rekla da će Velika Britanija podržavati Crnu Goru u procesu pristupanja Evropskoj uniji, iako nijesu više dio EU.

“Ne mogu govoriti o pravcima koja će EU zauzimati kada je u pitanju politika proširenja. Ukoliko želite da se pridružite EU, mi ćemo vam biti podrška”, kazala je Kemp.

Sigurna je da će Crna Gora nastaviti putem reformi i putem pridruživanja EU. Dodala je da je vladavina prava ključno pitanje kada je u pitanju proces pristupanja EU.

“Imate brojne reforme koje vam predstoje. Govorimo o izboru Vrhovnog državnog tužioca i predsjednika Agencije za sprečavanje korupcije”, rekla je Kemp.

Komentarišući izlazak Velike Britanije iz EU, Kemp je kazala da je u toj zemlji povodom Bregzita bio veliki stepen uzbuđenja.

“Avanturistički period je pred nama, koji ima izazove”, zaključila je Kemp.

AMBASADORKA KEMP

Ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori Alison Kemp kaže da je potrebno da se što prije sve strane uključe u inkluzivni dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti. Ona je to saopštila u emisiji Fokus, na TVCG, komentarišući dešavanja nastala nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Vjerujem da je najbolji način da se sve strane uključe u jedan inkluzivni dijalog o ovom pitanju što je prije moguće”, kazala je Kemp.

U podjelama u Crnoj Gori vidi, kaže i neke sličnosti sa onim koje je u Britaniji izazvao Bregzit.

“Vlada Crne Gore ima pravo da donosi zakone koji moraju biti usaglašeni sa međunarodnim standardima i pravnim principima i javnim konsultacijama. Vlada Crne Gore je u više navrata uvjeravala da je to bio slučaj”, kazala je Kemp.

Potpuno razumije, kako ističe, da je u pitanju veoma emotivno pitanje, koje zadire u to pitanje kako građani osjećaju identitet.

“Cijenim posvećenost pravoslavne crkve da priroda protesta bude mirna”, navela je ambasadorka.

Prepoznaje, kaže i napore koje policija ulaže i podsjeća da je policija danas saopštila da će prestati da obezbjeđuje litije.

“Svaka država mora svom građaninu da obezbijedi osjećaj bezbjednosti i sigurnosti i da zaštiti njegova temeljna prava. Crna Gora mora naći balans između rada policije u smislu održavanja javne bjezbjednosti uporedo sa zaštitom temeljnih sloboda uključujući pravo na izražavanje i udruživanje”, zaključila je Kemp.

Hibridne prijetnje nijesu ništa novo

Govoreći o hibridnim prijetnjama ona je navela da to nije ništa novo.

“Hibridne prijetnje nijesu nove, ali se infomacije danas kreću jako brzo i mogu biti zloupotrebljene. Zbog toga je važno raditi na slobodi medija, na odgovornosti medija u smislu izvještavanja”, navela je Kemp.

Govoreći o predstojećim izborima u regionu i hibridnim prijetnjama, Kemp kaže da, imajući u vidu šta se dešavalo u regionu, ništa je ne bi iznenadilo.

To što se Crna Gora pridružila NATO-u bio je značajan korak, kaže Kemp.

“Crna Gora daje vrlo važan doprinos Alijansi. Služite u važnim misijama, tako da smo ponosni što smo sa vama u NATO-u”, kazala je Kemp.

Benefiti od članstva u NATO-u se, kako navodi, možda najbolje vide u obimu investicija, to, kako, dodaje, prepoznaju i britanski investitori.

Ambasadorka je rekla da će Velika Britanija podržavati Crnu Goru u procesu pristupanja Evropskoj uniji, iako nijesu više dio EU.

“Ne mogu govoriti o pravcima koja će EU zauzimati kada je u pitanju politika proširenja. Ukoliko želite da se pridružite EU, mi ćemo vam biti podrška”, kazala je Kemp.

Sigurna je da će Crna Gora nastaviti putem reformi i putem pridruživanja EU. Dodala je da je vladavina prava ključno pitanje kada je u pitanju proces pristupanja EU.

“Imate brojne reforme koje vam predstoje. Govorimo o izboru Vrhovnog državnog tužioca i predsjednika Agencije za sprečavanje korupcije”, rekla je Kemp.

Komentarišući izlazak Velike Britanije iz EU, Kemp je kazala da je u toj zemlji povodom Bregzita bio veliki stepen uzbuđenja.

“Avanturistički period je pred nama, koji ima izazove”, zaključila je Kemp.

MARKOVIĆ U BUDVI

Zakon o slobodi vjeroispovijesti je samo povod da se pokuša srušiti Crna Gora, kazao je zamjenik predsjednika DPS-a Duško Marković, na sjednici Opštinskog odbora DPS Budva. Marković je ponovio i da će Vlada prihvatiti dijalog sa crkvom, iako, kako je kazao, znaju šta stoji iza scene.

“Ne bih dozvolio da nas bilo koji zakon, pa ni ovaj, sukobljava jedne sa drugima. Ali ovdje nije problem Zakon o slobodi vjeroispovijesti, to je samo povod da se pokuša srušiti Crna Gora”, naveo je Marković.

Marković je ponovio i da će Vlada prihvatiti dijalog sa crkvom.

“Iako znamo šta stoji iza scene, jer želimo da se bolje razumijemo, da približimo stavove i potražimo rješenja zarad dobra Crne Gore i njenih građana”, naveo je zamjenik predsjednika DPS-a.

Marković je saopštio i da je propaganda i neistina da u Crnoj Gori postoji asimilacija i ugroženost srpskog naroda.

“Naprotiv – u Crnoj Gori na snazi je cjelovita demokratija gdje su srpske stranke vlast u nekoliko velikih crnogorskih opština i gdje Srbija na naše tržište plasira i do milijardu eura robe”, kazao je Marković.

Marković je u Budvi saopštio i da je Demokratska partija socijalista skup slobodnih ljudi, koji mogu da govore demokratski, slobodno i da daju doprinos kolektivu.

“Amfilohije tvrdi da je crkva iznad države poručujući nam da crkva ne treba da poštuje suverenost, nezavisnost i slobodnu našeg građanskog društva. Ako patrijarh cijele Rusije utvrdi da je ruska crkva iznad ruske države, onda ćemo mi to pravo priznati Amfilohije”, kazao je Marković u Budvi i dodao da tome nema pomena.

“Danas u Crnoj Gori i službuje i šeta najmanje 600 sveštenika, a Mitropolija je državi prijavila njih dvadesetak. Pa ni za tih dvadesetak već deceniju ne plaća dažbine koje su po zakonu dužni da plaćaju svi drugi”, naveo je Marković.