IMENA ĆE SAOPŠTITI NAKNADNO

Na javni konkurs za izbor direktora Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) pristigle su tri prijave, saopšteno je Televiziji Crne Gore (TVCG) iz Savjeta te Agencije.

Rok za podnošenje prijava ističe danas do kraja radnog vremena ASK-a, a prijave se, kako je saopšteno, mogu poslati do kraja dana i putem pošte.

Iz Savjeta Agencije su nam kazali da će imena kandidata biti poznata nakon otvaranja svih pristiglih koverti sa prijavama za konkurs.

Podsjećamo, Savjet ASK-a je 15. januara raspisao javni konkurs za izbor direktora.

TRENING FORUM MNE

Mladi bi trebalo da budu aktivniji u slanju pozitivnih poruka i kampanja, koje bi bile odgovor na ekstremističke i anti-demokratske narative, koji trenutno u medijima postoje.

To je poručeno na treningu pod nazivom “Identifikacija i dekonstrukcija ekstremističkih narativa”, koji je organizovao Forum mladi i neformalna edukacija (Forum MNE), u okviru trogodišnjeg projekta Zajednica na prvom mjestu: Kreiranje HUB-a organizacija civilnog društva koji će se baviti pitanjem nasilnog ekstremizma – od prevencije do reintegracije.

Cilj treninga je prepoznavanje ekstremističkih narativa, kreiranje pozitivnih poruka i kampanja za promociju demokratskih vrijednosti, tolerancije i poštovanja ljudskih prava.

Učesnici su predstavnici nevladinih organizacija, medija i strukovnih udruženja nastavnika i omladinskih organizacija.

Na treningu, koji je započeo predstavljanjem primjera dobre prakse, poručeno je da je na putu ka pozitivnoj kampanji potrebno identifikovati problem, istražiti ga i ispitati da li su svi, kojih se tiče, sa njim upoznati. Treba iskoristiti postojeća istraživanja i ukoliko je potrebno sprovesti i nova.

“Za plasiranje kampanje potrebno je izabrati pravo vrijeme. Treba odrediti ciljne grupe, i izabrati najbolji kanal u odnosu na te ciljne grupe, umrežiti se i baviti se provjerenim činjenicama, a ne nagađanjima”, poruka je učesnicima treninga.

Pokretač kampanje, “Neću da idem, želim da mijenjam”, Vuk Vujisić kazao je da u podijeljenom i bipolarizovanom društvu, mladima treba ponuditi da se bave onim što im zajedničko.

On je rekao da je kampanju prvobitno pokrenula nevladina organizacija u Bosni i Hercegovini kako bi pokazala da ta država ne vodi računa o mladima koji odlaze, kao i da ne postoji podatak o njihovom broju.

“Mi smo to prepoznali i htjeli smo da je ovdje prenesemo jer smo shvatili da i u Crnoj Gori imamo sličan problem i vidjeli smo da je problem veći nego što smo mislili”, rekao je Vujisić.

Kako je naveo, razgovarajući sa onima koji su otišli i sa onima koji planiraju odlazak, identifikovali su problem i pokušali da ga riješe.

“Konkretno, kroz socijalnu politiku i idejom formiranja Stambenog fonda koji bi omogućio mladim parovima da iznajme stan za stotinjak eura, koji je u vlasništvu stambenog fonda. Nakon 30 godina on bi postao njihovo vlasništvo. Ideja je da imamo dvije hiljade stanova za 70 miliona eura”, naveo je Vujisić.

Vjetar u leđa su im, kako je rekao, bili podaci istraživanja koji su pokazali da bi skoro svaka druga osoba otišla iz države.

Pojasnio je da su, u cilju promovisanja kampanje, iskoristili mjesec koji nije bio zasićen dnevno – političkim događajima. Ciljna grupa su bili mladi ali u krajnjem nadležni- koji treba da stanje promijene i mladima treba da pomognu i da trend odlaska da smanje.

Nažalost, kako je rekao, ta značaja tema o formiranju Stambenog fonda je zapostavljena zbog aktuelnih dešavanja.

On je rekao da u medijima postoje različiti narativi i da je u ovom vremenu izazovno raditi na pozitivnoj kampanji.

“Afirmativne stvari teško dobijaju pažnju. Potrebno je da se prepozna šta je zajednički problem ljudi i šta je ono što ih tangira”, kazao je Vujisić.

Govoreći o afirmativnim kampanjama rekao je da se ljudima treba obratiti porukom koja im je razumljiva ali, kako je kazao, afirmativnim porukama ponekad je razočaran.

“Niko nije pokušao da kaže “mi se borimo za nešto”, svi kažu »borimo se protiv nečeg”, ili da kažu »ne borim se protiv zakona, već “borim se za bolji zakon«. Pitanje je da li afirmativne teme kod nas imaju prostora”, poručio je Vujisić.

Problem je, smatra on, što ljudi žele da se bore protiv nečega prije nego što će se boriti za nešto.

“Nemamo još političku kulturu i to je problem koji se mora mijenjati. Moramo se boriti da afirmativne akcije dođu do izražaja”, kazao je Vujisić.

On ima savjet kako promovisati pozitivne kampanje.

“Važno je da te kampanje ne smetaju ljudima, a da im mogu ići u korist. Često imate neke kampanje i iskazivanje nezadovoljstva i borbu za nešto ali imate, na primjer, blokadu ulica. To kod građana izazove bijes. Znači vodite računa da nikome ne smetate a da šaljete afirmativnu poruku”, naveo je Vujisić.

O njihovoj kampanji mediji su različitim porukama izvještavali.

“S jedne strane ukazivali su na probleme, a s druge strane su pisali kako mladi hoće da ostanu i rade. Teško se u javnosti koja je podijeljena obratiti afirmativnom porukom a da bude prihvaćena”, kazao je Vujisić.

Mediji su, smatra on, dnevno političkim temama zasićeni.

“Praktično, bilo koja druga afirmativna tema ne može da dođe do izražaja i zato smo utišali priču oko Stambenog fonda”, dodao je Vujisić.

On je poručio da mladi treba da se pokrenu, da se aktiviraju, da shvate da svi šavovi nisu bitni koliko problem koji ih pogađa a to je problem odlaska.

Razočarani je što mladi nisu aktivniji.

“Planirali smo da, ukoliko Vlada ne čuje naš glas, imamo afirmativne mitinge, nešto što tražimo za sve nas, da nas okupi nešto dobro. Nažalost, društvo je takvo. Ali postoje klasične šeme koje dijele javnost”, ocijenio je Vujisić.

Trening je dio programa izgradnje kapaciteta civilnog društva u Crnoj Gori kojim Forum MNE nastoji da motiviše i osnaži organizacije i pojedince da iskoriste svoje resurse u izgradnji otpornosti na nasilni ekstremizam zajednica iz kojih dolaze.

Forum MNE trogodišnji projekat realizuje u partnerstvu sa albanskim Centrom za pravne građanske inicijative, organizacijom Nada i domovi za djecu iz Bosna i Hercegovina, kosovskim Centrom za upravljanje konfliktima, makedonskim Centrom za zajedničku osnovu i Kulturnim centrom DamaD iz Srbije, uz finansijsku podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave.

ĐUKANOVIĆ RASPISAO

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao je za 5. april izbore za odbornike u Skupštini opštine Tivat.

Đukanović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, izbore raspisao na osnovu Ustava Crne Gore, Zakona o izboru odbornika i poslanika i Zakona o lokalnoj samoupravi.

SKUPŠTINSKI ODBOR

Odbor za pravosuđe i upravu podržao je danas, većinom glasova, Predlog zakona o alternativnim rješavanju sporova, kojim će građanima i privredi biće omogućeno da na brz i efikasan način, riješe sporove bez pokretanja sudskih postupaka.

To će, kako je obrazloženo, obezbijediti veću sigurnost građana i bolji poslovni ambijent.

Vlada je Predlog tog zakona utvrdila 21. novembra prošle godine.

U obrazloženju se navodi će novim zakonom građanima i privredi “pristup pravdi” biti omogućen podsticanjem i unaprjeđenjem sistema vansudskog rješavanja sporova.

„Novi Zakon će pružiti nove mogućnosti da se, na brz i efikasan način, riješe sporovi bez pokretanja sudskih postupaka, što će obezbijediti veću sigurnost građana i bolji poslovni ambijent u Crnoj Gori“, navode iz Vlade.

U cilju efikasnijeg i ekonomičnijeg rješavanja sporova, predloženim zakonom je propisana obaveza stranaka da se u određenoj vrsti spora, prije pokretanja postupka pred sudom, obrate medijatoru radi pokušanja rješavanja spora medijacijom.

Predviđena je i obaveza suda da u određenoj vrsti spora uputi stranke na prvi sastanak sa medijatorom radi pokušaja rješavanja spora medijacijom.

„Vlada je predložila da medijacija bude besplatna u sporovima iz porodičnih odnosa, protiv države i jedinica lokalne samouprave“, kaže se u obrazloženju.

Državni sekretar Ministarstva pravde Ibrahim Smailović objasnio je da će medijatori posredovati u sporovima koji će se voditi van suda, predviđeno je da spor rezultira Sporazumom koji, zajedno  sa poravnanjem i iznosom, postaju pravosnažni.

Članovi Odbora, većinom glasova, podržali su i izmjene Zakona o parničkom postupku koji je predložila Vlada.