1/16 FINALA LE

Fudbaleri Intera pobijedili su na gostovanju Ludogorec 2:0, u utakmici šesnaestine finala Lige Evrope.

Mrežu bugarske ekipe načeo je Danac Kristijan Eriksen svojim prvijencem u dresu “nerozura” u 71. minutu.

Konačan rezultat postavio je Romelu Lukaku pogotkom iz penala u 95. minutu.

Revanš utakmica igra se za sedam dana u Milanu.

Rezultati današnjih prvih utakmica:

Kluž – Sevilja 1:1
Klub Briž – Mančester junajted 1:1
Ajntraht – Salcburg 4:1
Kopenhagen – Seltik 1:1
Hetafe – Ajaks 2:0
Ludogorec – Inter 0:2
Šahtjor Donjeck – Benfika 2:1
Sporting Lisabon – Bašakšehir 3:1

1/16 FINALA LE

Fudbaleri Intera pobijedili su na gostovanju Ludogorec 2:0, u utakmici šesnaestine finala Lige Evrope.

Mrežu bugarske ekipe načeo je Danac Kristijan Eriksen svojim prvijencem u dresu “nerozura” u 71. minutu.

Konačan rezultat postavio je Romelu Lukaku pogotkom iz penala u 95. minutu.

Revanš utakmica igra se za sedam dana u Milanu.

Rezultati današnjih prvih utakmica:

Kluž – Sevilja 1:1
Klub Briž – Mančester junajted 1:1
Ajntraht – Salcburg 4:1
Kopenhagen – Seltik 1:1
Hetafe – Ajaks 2:0
Ludogorec – Inter 0:2
Šahtjor Donjeck – Benfika 2:1
Sporting Lisabon – Bašakšehir 3:1

BERLINALE

U Berlinu je večeras počelo 70. izdanje Međunarodnog filmskog festivala (Berlinale) koji će biti u znaku politike i raznolikosti, teme koje su aktuelne u filmskoj industriji.

Festival je počeo minutom ćutanja u znak odavanja pošte za devet stradalih u pucnjavi kod Frankfurta.

Filmsku smotru su otvorile glumice Sigurni Viver i Margaret Keli.

Tokom 11 dana festivala biće prikazano 340 filmova. Filmska smotra traje do 1. marta, a glavne nagrade će biti dodijeljene dan ranije, 29. februara.

Od 18 filmova u trci za Zlatnog medvjeda, šest su režirale žene ili su bile asistenti reditelja.

Počasni Zlatni medvjed će ove godine biti uručen glumici Helen Miren.

Ukrajinski reditelj Oleg Sencov, koji je pet godina bio u ruskom zatvoru, predstaviće ostvarenje “Numbers” insipirisano njegovim zatočeništvom.

Za Zlatnog medvjeda će se boriti, između ostalih, film “There is no evil” iranskog reditelja Muhameda Rasulofa, koji je zabranjen u Iranu. U konkurenciji su brazilski film o ropstvu “Todos os mortos”, kao i dokumentarno ostvarenje Ritija Pana “Irradiated” posvećen sjećanju na genocid u Kambodži.

Predsjednik žirija će biti glumac Džeremi Ajrons.

Prošlogodišnji dobitnik Zlatnog medvjeda bio je film “Sinonimi” izraelskog reditelja Nadava Lapida.

UN

Gotovo 170.000 ljudi je napustilo svoje domove na sjeverozapadu Sirije zbog vazdušnih napada i oni pretežno žive pod vedrim nebom ili u nedovršenim zgradama, saopštila je danas Služba UN za humanitarna pitanja (OCHA).

Oko 900.000 ljudi, među kojima i tih 170.000, napustilo je od početka decembra provinciju Idlib i okolinu zbog vazdušnih napada sirijskih snaga i njenih ruskih saveznika.

“Gotovo 170.000 nedavno raseljenih živi pod vedrim nebom ili u nedovršenim zgrada”, navela je služba UN i dodala da zimski uslovi dodatno ugrožavaju raseljene među kojima ima onih koju su napuštali svoje domove nekoliko puta tokom sirijskog konflikta.

OCHA je navela da su kampovi prihvatili dio raseljenih, dok su mnoge porodice dobile šatore, ali nemaju pristup osnovnim stvarima kao što je toalet.

Idlib je pretežno pod kontrolom džihadističke grupe Hajat Tahrir al Šam i drugih pobunjenika. Vlasti koje kontrolišu oko 70 odsto sirijske teritorije, saopštile su u nekoliko navrata da su riješene da povrate kontrolu i nad Idlibom.

Snage sirijskog predsjednika Bašara el Asada uz podršku ruskog ratnog vazduhoplovstva od 16. decembra su pojačale bombardovanje tog područja, dok se na tlu vode borbe s džihadistima i pobunjenicima, uprkos najavljenom primirju.

UN

Gotovo 170.000 ljudi je napustilo svoje domove na sjeverozapadu Sirije zbog vazdušnih napada i oni pretežno žive pod vedrim nebom ili u nedovršenim zgradama, saopštila je danas Služba UN za humanitarna pitanja (OCHA).

Oko 900.000 ljudi, među kojima i tih 170.000, napustilo je od početka decembra provinciju Idlib i okolinu zbog vazdušnih napada sirijskih snaga i njenih ruskih saveznika.

“Gotovo 170.000 nedavno raseljenih živi pod vedrim nebom ili u nedovršenim zgrada”, navela je služba UN i dodala da zimski uslovi dodatno ugrožavaju raseljene među kojima ima onih koju su napuštali svoje domove nekoliko puta tokom sirijskog konflikta.

OCHA je navela da su kampovi prihvatili dio raseljenih, dok su mnoge porodice dobile šatore, ali nemaju pristup osnovnim stvarima kao što je toalet.

Idlib je pretežno pod kontrolom džihadističke grupe Hajat Tahrir al Šam i drugih pobunjenika. Vlasti koje kontrolišu oko 70 odsto sirijske teritorije, saopštile su u nekoliko navrata da su riješene da povrate kontrolu i nad Idlibom.

Snage sirijskog predsjednika Bašara el Asada uz podršku ruskog ratnog vazduhoplovstva od 16. decembra su pojačale bombardovanje tog područja, dok se na tlu vode borbe s džihadistima i pobunjenicima, uprkos najavljenom primirju.

EVROLIGA

Košarkaši Real Madrida pobijedili su Fenerbahče u Istanbulu sa 94:65, u 25. kolu Evrolige.

Madridski klub je predvodio Džejsi Kerol sa 20 poena, Valter Tavareš je postigao 16, a Trej Tompkins 14. Nando De Kolo je sa 21 bio najefikasniji u poraženom timu.

Real je vezao četiri pobjede i drugi je na tabeli sa 19 pobjeda i šest poraza. Fenerbahče ima skor 11/14 i zauzima osmo mjesto.

Olimpijakos je zabilježio 11. pobjedu, trijumfom sa 77:68 nad Asvelom u Pireju.

Alba je pobijedila Zenit u Sankt Peterburgu rezultatom 83:81.

Zenit je ostao posljednji na tabeli sa sedam pobjeda, koliko uz utakmicu manje ima Bajern Minhen, dok je Alba iznad njih sa skorom 9/16.

EVROLIGA

Košarkaši Real Madrida pobijedili su Fenerbahče u Istanbulu sa 94:65, u 25. kolu Evrolige.

Madridski klub je predvodio Džejsi Kerol sa 20 poena, Valter Tavareš je postigao 16, a Trej Tompkins 14. Nando De Kolo je sa 21 bio najefikasniji u poraženom timu.

Real je vezao četiri pobjede i drugi je na tabeli sa 19 pobjeda i šest poraza. Fenerbahče ima skor 11/14 i zauzima osmo mjesto.

Olimpijakos je zabilježio 11. pobjedu, trijumfom sa 77:68 nad Asvelom u Pireju.

Alba je pobijedila Zenit u Sankt Peterburgu rezultatom 83:81.

Zenit je ostao posljednji na tabeli sa sedam pobjeda, koliko uz utakmicu manje ima Bajern Minhen, dok je Alba iznad njih sa skorom 9/16.

TRAŽI SE KOMPROMIS

Evropski lideri okupili su se u Briselu kako bi pokušali da nađu kompromis o zajedničkom budžetu Evropske unije, koji obuhvata sedmogodišnji period. Očekuje se da će današnji samit biti dug i težak, budući da su razlike između zemalja članica duboke. Sedmogodišnji finansijski okvir projektovan je na oko hiljadu milijardi eura.

Kako postići višegodišnji finansijski okvir, uz zadovoljenje očekivanja svih zemalja članica? Predsjednik Savjeta Šarl Mišel koji je okupio evropske lidere kazao je da je svjestan da je ovo pitanje među najtežima sa kojima se Evropa trenutno suočava, ali i da ne gubi nadu u dogovor.

“Postoji mnogo različitih interesa, zabrinutosti. Svi su oni legitimni, ali ubijeđen sam da ćemo postići napredak u narednih nekoliko sati ili dana. Mnogo posla je urađeno kako bismo približili stavove. Posljednji koraci kako bi se postigao kompromis su najteži. Sve je na stolu”, kazao je Mišel.

Situaciju oko usvanjanja Budžeta dodatno komplikuje Bregzit, jer Brisel više ne može računati na doprinos Londona, koji bi tokom sedmogodišnjeg perioda bio između 60 i 75 milijadi eura. Ujedinjeno Kraljevstvo, nakon Njemačke najviše je izdvajalo za budžet EU, tako da će sada Berlin povući najveći finansijski teret.

“Velike razlike moraju da se prevaziđu. Iz Njemačke perspektive nijesmo srećni ternutnim statusom u pregovorima, jer mislimo da nije postignut pravi balans”, navle je njemačka kancelarka Angela Merkel.

Predsjendikca EK Ursula fon der Lajen ocjenjuje da je važno da novu budžet bude prije svega moderan i usmjeren ka digitalizacij i eklogiji.

“Važno je da budžet bude orjentisan ka našim najvažnijim prioritetima, kao što su Evropski zeleni sporazum, i da Evropa bude spremna za digitalno doba. Za nas je važno da najmanje 25 odsto bužeta bude preusmjereno na projekte koji su u okviru Evrposkog zelenog sporazuma”, kazala je ona.

Lideri nijesu saglasni ni oko toga kako raspodijeliti novac, jer je 60 odsto budžeta usmjereno na poljoprivredu i kohezionu politiku.

“Borimo se da imamo zajedničku poljoprivrednu politiku, koja bi nam omogućila da hranimo Evrpoljane. Naši farmeri nas hrane, i to je politika koju treba da poboljšamo, jer ne možemo da govorimo o klimatskoj politici biodiverziteta ukoliko ne reformišemo poljoprivredu” isztakao je predsjednik Francuske Emanuel Makron.

Što se tiče 15-ak zemalja na istoku i jugu, uključujući i Španiju, Poljsku i Grčku, koje su velike korisnice kohezionih fondova, one očekuju da praksa izdvajanja bogatijih zemalja za pomoć manje razvijenim ostane na istom nivou. Zemlje članice imaju i različite predloge koliko novca treba da uplacuju u zajedničku kasu. Komisija je preporučila izdvajanje od 1,11 procenata BDP-a, dok se one zemlje koje najviše odvajaju za zajednički budžet, kao što su Njemačka, Danska, Holandija i Švedska, zalažu se da nacionalni doprinosi EU ne budu veći od jedan odsto BDP. Predsjednik Mišel izašao je sa srednjim predlogom – 1,074 odsto, a bitka oko decimala je važna jer 0,01 odsto budžeta, predstavlja više od 10 milijadri eura.

TRAŽI SE KOMPROMIS

Evropski lideri okupili su se u Briselu kako bi pokušali da nađu kompromis o zajedničkom budžetu Evropske unije, koji obuhvata sedmogodišnji period. Očekuje se da će današnji samit biti dug i težak, budući da su razlike između zemalja članica duboke. Sedmogodišnji finansijski okvir projektovan je na oko hiljadu milijardi eura.

Kako postići višegodišnji finansijski okvir, uz zadovoljenje očekivanja svih zemalja članica? Predsjednik Savjeta Šarl Mišel koji je okupio evropske lidere kazao je da je svjestan da je ovo pitanje među najtežima sa kojima se Evropa trenutno suočava, ali i da ne gubi nadu u dogovor.

“Postoji mnogo različitih interesa, zabrinutosti. Svi su oni legitimni, ali ubijeđen sam da ćemo postići napredak u narednih nekoliko sati ili dana. Mnogo posla je urađeno kako bismo približili stavove. Posljednji koraci kako bi se postigao kompromis su najteži. Sve je na stolu”, kazao je Mišel.

Situaciju oko usvanjanja Budžeta dodatno komplikuje Bregzit, jer Brisel više ne može računati na doprinos Londona, koji bi tokom sedmogodišnjeg perioda bio između 60 i 75 milijadi eura. Ujedinjeno Kraljevstvo, nakon Njemačke najviše je izdvajalo za budžet EU, tako da će sada Berlin povući najveći finansijski teret.

“Velike razlike moraju da se prevaziđu. Iz Njemačke perspektive nijesmo srećni ternutnim statusom u pregovorima, jer mislimo da nije postignut pravi balans”, navle je njemačka kancelarka Angela Merkel.

Predsjendikca EK Ursula fon der Lajen ocjenjuje da je važno da novu budžet bude prije svega moderan i usmjeren ka digitalizacij i eklogiji.

“Važno je da budžet bude orjentisan ka našim najvažnijim prioritetima, kao što su Evropski zeleni sporazum, i da Evropa bude spremna za digitalno doba. Za nas je važno da najmanje 25 odsto bužeta bude preusmjereno na projekte koji su u okviru Evrposkog zelenog sporazuma”, kazala je ona.

Lideri nijesu saglasni ni oko toga kako raspodijeliti novac, jer je 60 odsto budžeta usmjereno na poljoprivredu i kohezionu politiku.

“Borimo se da imamo zajedničku poljoprivrednu politiku, koja bi nam omogućila da hranimo Evrpoljane. Naši farmeri nas hrane, i to je politika koju treba da poboljšamo, jer ne možemo da govorimo o klimatskoj politici biodiverziteta ukoliko ne reformišemo poljoprivredu” isztakao je predsjednik Francuske Emanuel Makron.

Što se tiče 15-ak zemalja na istoku i jugu, uključujući i Španiju, Poljsku i Grčku, koje su velike korisnice kohezionih fondova, one očekuju da praksa izdvajanja bogatijih zemalja za pomoć manje razvijenim ostane na istom nivou. Zemlje članice imaju i različite predloge koliko novca treba da uplacuju u zajedničku kasu. Komisija je preporučila izdvajanje od 1,11 procenata BDP-a, dok se one zemlje koje najviše odvajaju za zajednički budžet, kao što su Njemačka, Danska, Holandija i Švedska, zalažu se da nacionalni doprinosi EU ne budu veći od jedan odsto BDP. Predsjednik Mišel izašao je sa srednjim predlogom – 1,074 odsto, a bitka oko decimala je važna jer 0,01 odsto budžeta, predstavlja više od 10 milijadri eura.

TAČI SAOPŠTIO

Predsjednik Kosova Hašim Tači objavio je na Tviteru da je Jamajka priznala nezavisnost Kosovai da je tu informaciju dobio od ambasadorke Kosova u Vašingtonu, Vljore Čitaku.

“Jamajka je priznala nezavisnost Kosova kao suverene i nezavisne državu. To je rezultat višegodišnjeg lobiranja i napornog rada, uključujući i Eliota Engela. Dobar posao. Hvala vam dragi prijatelji iz Kingstona”, napisao je Tači.

Ovo je inače prvo priznanje Kosova o posljednje dvije godine, posljednja država koja je priznala Kosovo bila Barbados, u februaru 2018. godine.

  • Katić opoziciji: Sve vaše neistine rado ću čiste savjesti poslati SDT-u
    on 22/11/2026 at 17:29

    Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić poručio je da će sve navode iz saopštenja opozicionih klubova odbornika DPS-a, Građanskog pokreta "Idemoo" i Evropskog saveza, koji su zatražili njegovu ostavku, već u ponedjeljak proslijediti Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), kako bi bili ispitani. On je odbacio optužbe opozicije, ocjenjujući ih kao izmišljotine i pokušaj političke manipulacije.

  • Milatović: Ulazak Crne Gore u EU 2028. bio bi istorijski uspjeh i podsticaj cijelom regionu
    on 22/11/2026 at 16:05

    Crna Gora nalazi se pred istorijskom prilikom da do 2028. godine postane 28. članica Evropske unije, čime bi poslala snažnu poruku ostalim državama Zapadnog Balkana da je evropska budućnost regiona ostvariva, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom gostovanja u podkastu "Moč besede“ predsjednice Slovenije Nataše Pirc Musar. On je istakao da očekuje zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja ove godine i potpisivanje Ugovora o pristupanju tokom naredne.

  • Granić o kopnenoj granici s Crnom Gorom: Hrvatska će biti tvrda kao kamen
    on 22/11/2026 at 15:09

    Hrvatska snažno podržava ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, ali prije davanja saglasnosti za članstvo očekuje rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja, poručio je bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske i posebni savjetnik premijera Mate Granić. On je naglasio da Hrvatska neće pregovarati o kopnenoj granici s Crnom Gorom, dok se pitanje razgraničenja na moru može riješiti bilateralnim razgovorima ili međunarodnom arbitražom.

  • Lasić: Predstavnici Crne Gore da dođu u Čilipe, polože vijenac i zatraže oprost od Konavljana
    on 22/11/2026 at 14:10

    Načelnik Opštine Konavle Božo Lasić pozvao je predstavnike Crne Gore da dođu u Čilipe, polože vijenac pred spomenikom "Konavoska mati“ i zatraže oprost zbog stradanja stanovništva Konavala tokom ratnih dešavanja 1991. godine. Poručio je da Hrvatska ne traži crnogorsku teritoriju, ali da otvorena pitanja između dvije države treba riješiti, uz iskreno suočavanje s prošlošću.

  • Kotor: Uklonjeno ime Zorana Džimija Gopčevića sa bazena u Škaljarima
    on 22/11/2026 at 13:20

    Pod okriljem mraka, pred Dan grada, sa zatvorenog bazena u Škaljarima uklonjeno je ime Zorana Džimija Gopčevića. "Pokret Bedem Boke najoštrije osuđuje ovakav čin. Skinuti ime kotorskog šampiona noću, baš uoči praznika na koji Kotor odaje priznanje ljudima koji su ga zadužili, nedostojno je i sramotno", navedeno je u saopštenju ovog novoformiranog lokalnog političkog pokreta.

  • Ibrahimović i Kos u Atini na sastanku posvećenom evropskoj budućnosti Zapadnog Balkana
    on 22/11/2026 at 11:19

    Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović učestvovaće sjutra, 23. novembra, na sastanku ministara vanjskih poslova Grupe prijatelja Zapadnog Balkana i šefova diplomatija država regiona, koji će biti održan u Atini, na poziv grčkog ministra vanjskih poslova Jorgosa Gerapetritisa.

  • Mašković: Mujović da reaguje na nezakonitosti u Biblioteci i zaštiti zaposlene
    on 22/11/2026 at 10:18

    Inspekcija rada utvrdila je da je Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ u sedam slučajeva postupila suprotno Zakonu o radu, saopštio je predsjednik Kluba odbornika Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković. Od gradonačelnika Saše Mujovića zatražio je odgovore o postupanju po inspekcijskim nalazima i zaštitu zaposlenih.

  • Jokić: U politici me najviše zabrinjava ostrašćenost, posebno kod mladih ljudi
    on 22/11/2026 at 08:57

    Voli ljude koji imaju duhovnu snagu i koji su iskreni, a najviše ga nervira puno priče kojom se ništa ne kaže. To je poslanik Ujedinjene Crne Gore Danilo Jokić. Iako je već deset godina u politici, Jokić kaže da nikada nije želio da se odrekne medicine i svojih pacijenata. U politici ga najviše zabrinjava ostrašćenost, posebno kod mladih ljudi i to što lako sude.

  • DPS: Povećanje penzija neophodnost, penzioneri gurnuti na rub egzistencije
    on 21/11/2026 at 18:14

    Demokratska partija socijalista (DPS) saopštila je da su povećanje penzija i ograničavanje cijena osnovnih životnih namirnica neophodni kako bi se poboljšao položaj penzionera, za koje tvrde da su zbog ekonomske politike Vlade Milojka Spajića dovedeni na rub egzistencije.

  • PES najavljuje nove mjere protiv rasta cijena i povratak akcije "Limitirane cijene“
    on 21/11/2026 at 16:58

    Divljanju cijena mora se stati na kraj, poručuju iz Pokreta Evropa sad (PES).

  • Gornji Ibar: Nekada industrijski ponos Rožaja, danas ruševine i neostvareni planovi
    on 22/11/2026 at 18:43

    Industrijski oslonac Rožaja, u kojem je sve do kraja osamdesetih godina radilo preko dvije hiljade ljudi, odavno je utihnuo. O Gornjem Ibru, oko kojeg su se nekada razvijali proizvodnja i izvoz, danas se govori sa sjetom. Simbol grada i drvoprerađivačke industrije ruiniranim objektima svjedoči o vremenima prosperiteta.

  • Mugoša: Nikad veći spoljnotrgovinski deficit, uvezena inflacija raste, a vlast ćuti
    on 22/11/2026 at 12:55

    Crna Gora bilježi nikad veći spoljnotrgovinski deficit, zbog čega je uvezena inflacija sve veća, dok vlast ne preduzima mjere za smanjenje uvozne zavisnosti, ocijenio je poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša. On je u objavi na društvenoj mreži Iks poručio da su Crnoj Gori potrebne ozbiljne sistemske fiskalne i ekonomske mjere, a ne, kako je naveo, šminkanje kompleksne realnosti.

  • Poreski podaci bez granica: Crna Gora pred punom razmjenom sa EU
    on 22/11/2026 at 06:29

    Crna Gora se obavezala da do kraja trećeg kvartala 2027. godine u potpunosti primjenjuje automatsku razmjenu poreskih podataka i razmjenu informacija na zahtjev sa državama članicama Evropske unije, kao i drugim partnerima, u skladu sa evropskim propisima i standardima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). To je navedeno u zajedničkoj poziciji Evropske unije za pregovaračko poglavlje 16 – Porezi, koje je, zajedno sa poglavljem 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, privremeno zatvoreno 19. novembra u Briselu.

  • VIDEO Nakon ulaska u EU privredi će biti dostupni novi fondovi
    on 21/11/2026 at 18:50

    Kako evropska sredstva mogu promijeniti poslovanje domaćih kompanija, pokazuje primjer firme koja je uz pomoć grantova modernizovala proizvodnju, nabavila savremene mašine i izgradila solarnu elektranu.

  • Mugoša: Moraju se definisati mjere u pravcu stabilizacije cijena  
    on 21/11/2026 at 17:06

    Ponavljam po ko zna koji put, moraju se definisati mjere u pravcu stabilizacije cijena koje podrazumijevaju redefinisanje poreske politike u dijelu namirnica, farmaceutskih proizvoda, stanogradnje uz kontrolu poslodavaca u dijelu njihovog efekta na cijene, kao i mjere podrške poljoprivredi i manjim biznisima u Crnoj Gori kako bi se poboljšala njihova likvidnost i konkurentnost, izjavio je poslanik Evropskog saveza (PES) Boris Mugoša.

  • Monstat: Otkupljeno neznatno manje mlijeka
    on 21/11/2026 at 15:59

    Ukupna količina otkupljenog kravljeg mlijeka u trećem kvartalu ove godine iznosila je 7,54 miliona litara, što je 0,2 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period.  

  • Iz Udruženja podstanara prozvali URA: "Kvadrat za 1.000 eura“ neodrživo predizborno obećanje
    on 21/11/2026 at 14:11

    Obećanje o kvadratu stana za 1.000 eura je ekonomski neodrživa predizborna priča – pozivamo GP URA da javnosti predoči konkretne proračune, navodi se u saopštenju Udruzenja podstanara Crne Gore-Moj Dom koje potpisuje Dragan Živković.

  • Njemačka povećala izvoz struje 25 odsto
    on 21/11/2026 at 11:56

    Njemačka je u prvih devet mjeseci ove godine izvezla četvrtinu više električne energije nego u istom periodu prošle, dok je vrijednost isporuka porasla još više zbog viših cijena, pokazuju podaci statističkog zavoda Destatis.

  • Završena rasprava, poslanici će se o predlogu povećanja penzija izjasniti naknadno
    on 20/11/2026 at 20:23

    Položaj penzionera i opozicioni predlog povećanja svih penzija za 30 odsto otvorili su novu političku polemiku u Skupštini, uz međusobne optužbe vlasti i opozicije. Nakon rasprave koja je trajala satima, odlučeno je da će se izjašnjavanje obaviti naknadno.

  • Okvir: Vlast vjeruje u uspjeh Euro modela, opozicija upozorava na inflaciju, zaduživanje i otpuštanja
    on 20/11/2026 at 19:36

    Euro model ostvariv i donijeće bolji standard građanima, smatraju predstavnici parlamentarne većine koji su govorili u emisiji Okvir na TVCG, dok iz opozicije upozoravaju na rizike po javne finansije, rast inflacije i moguća otpuštanja. U Pokretu Evropa sad uvjereni su da će veliki infrastrukturni projekti i otvaranje novih radnih mjesta doprinijeti ekonomskom razvoju, dok u DPS-u tvrde da program nije održiv. Iz Građanskog pokreta URA poručuju da je potrebno odmah povećati zarade i penzije i smanjiti poreze na osnovne životne namirnice.