ŠIROM CRNE GORE

U gradovima širom Crne Gore i večeras molebani i litije u znak protesta protiv usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su održane u Podgorici, Bijelom Polju, Beranama, Nikšiću, Herceg Novom, Tivtu, Budvi, Plužinama, Pljevljima.

Od ranih jutarnjih časova litije su krenule iz Kosijereva, Gornjih Vasojevića, Danilovgrada, Vraneša i drugih mjesta, saopšteno je iz Mitroplije crnogorsko primorsje (MCP) i kako su kazali, večeras su došli do svih većih gradovima Crne Gore.

Iz manastira Kosijereva jutros su krenuli Banjani put Nikšića. Predvodio ih je iguman kosijerevski arhimandrit Arsenije Samardžić.

Bjelopavlići su krenuli iz Danilovgrada prema Podgorici, gdje su se priključiti večerašnjoj litiji. Litija je krenula i iz Murina prema Beranama a sa planine Sutorman prema Baru.

U Podgorici su se građani okupili ispred Hrama Hristovog vaskrsenja gdje je održan moleban, nakon čega je litija, koju je predvodio protojerej stavrofor Momčilo Krivokapić, krenula gradskim ulicama.

On je poručio da će istrajati u zahtjevima da se zakon povuče.

“To je ujedno odgovor na onaj bezbožni zakon koji je donesen u gluvo doba noći po komandi gospodara, oni mučenici su morali da glasaju i donijeli su zakon koji ne mogu da odbrane jer mi ne damo svetinje. Taj zakon je mimo svakog zakona i zato naša posljednja riječ je, neka povuku taj zakon. Dok ne povuku zakon nećemo izaći sa ulica. Pregovori mogu da budu tek kada se zakon povuče”, kazao je Krivokapić.

Vjernicima u Podgorici pridružile su se litije iz Danilovgrada, Spuža, Kuča, Pipera, Zete i drugih mjesta.

Sveštenik Predrag Šćepanović je kazao da je to najbrojniji skup ikad, i poručio da litija treba da prođe mirno i dostojanstveno.

“Moramo biti spremni na sve provokacije”, rekao je Šćepanović.

Litija se od Hrama kretala prema centru grada Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, pored zgrade predsjednika i Skupštine, zatim ulicom Slobode i natrag preko mosta Milenijum.

U nikšićkom Sabornom hramu moleban su služili episkopi budimljansko–nikšićki Joanikije i raško–prizrenski Teodosije, nakon čega su predvodili litiju centralnim gradskim ulicama, a na Trgu slobode zajedno se pomolili sa okupljenim građanima.

Joanikije nazvao litije koje se održavaju po gradovima crne Gore istinskom narodnom skupštinom koja sabira ljude oko imena Božijeg, pravde, istine, vjere i svetinja.

“Svi pravoslavni hrišćani i ljudi koji imaju savjesti su i biće sa nama, jer je ovo bitka za pravu vjeru naših otaca i našeg potomstva“, rekao je Joanikije.

On je kazao da svaki izlazak građana na litije pokazuje da je “zlo nastalo u Skupštini Crne Gore mrtvo slovo na papiru“.

“Ova svenarodna skupština poništava taj bezakoni akt“, rekao je Joanikije.

Teodosije je rekao da građani koji se okupljaju nemaju drugu namjeru nego da se zajedno pomole Bogu i za prijatelje i neprijatelje, “i za one koji nas vole i ne vole“.

“Okupljamo se da se pomolimo Bogu da sačuva naše svetinje. To što je sveštenstvo i monaštvo sa Kosova danas sa vama je uzdarje za svu pokazanu ljubav arhijereja iz Crne Gore i Hercegovine kada je nama bilo najteže“, rekao je Teodosije.

On je kazao da se čuvajući svetinje čuva vjera, nada, biće čovjeka, i pomolio se da se “započeto djelo protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti okoča molitveno sa ljubavlju, smirenjem“.

“Oni koji se prave da nemaju oči i uši i ne žele da vide ovo što se dešava pred njima, oni zaista, po riječima Hristovim, ne znaju šta rade, i neka im Gospod za to oprosti“, poručio je Teodosije.

U JUTARNJEM

U emisiji govorimo o ponašanju političara u javnim nastupima. Stručnjaci kažu da neverbalna komunikacija ostavlja snažniji utisak od riječi. Da li i u kojoj mjeri crnogorski i svjetski političari prihvataju savjete konsultanata kako da se ponašaju u javnosti da bi stekli simpatije od strane građana, pitanja su o kojima ćemo razgovarati sa sociološkinjom Milicom Kadić Bojanić.

Tema Jutra: Ekonomske posljedice koronavirusa. Cijene nafte su pale na međunarodnim tržištima ispod 60 američkih dolara pod uticajem vijesti o smrtnim slučajevima povezanim sa virusom u Kini. Epidemija je izazvala talas antikineskog raspoloženja širom svijeta, od prodavnica koje zabranjuju ulazak kineskim turistima, preko zlobnog ismijavanja kineske trgovine mesom do iznenadnih zdravstvenih pregleda stranih radnika. Podsjetimo, Evropska unija je, slijedeći primjer Britanije, dozvolila svojim članicama da odluče koju ulogu će kineska kompanija Huavej igrati u telekomunikacionim mrežama 5G i oduprla se pritisku iz Vašingtona za potpunom zabranom.

Govorićemo I o:

– Gubicima na vodovodnoj mreži i neizmirivanju obaveza od strane korisnika.U goste nam dolazi Filip Makrid, direktor podgoričkog preduzeća ”Vodovod i kanalizacije” DOO.

-U redovnoj rubrici ponedjeljkom ”Plodovi Jutra” govorimo o Projektu razvoja ruralnih područja koji uključuje 2 Javna poziva predvidjena Agrobudžetom za 2020.godinu.U pitanju su Asfaltiranje puteva i vodovoda i Bespovratna podrška malim gazdinstvima.Opširnije u razgovoru sa Igorom Jovanovićem iz Ministarstva poljoprivede i ruralnog razvoja.

– Aktivnostima Džudo saveza Crne Gore koji će ove sezone stipendirati 33 sportista.Ovo je godina u kojoj se očekuje veliko učešće crnogorskih džudista na medjunarodnim takmičenjima.Gost Jutra biće sportski direktor Džudo saveza Srđan Mrvaljević.

– U muzičkom dijelu emisije družićemo se sa Ivanom Popović.

Najavljujemo:

-Naši dežurni reporteri svakodnevno izvještavaju sa terena.Osim servisnih informacija u prvom satu emisije, novinarka Bojana Čađenović će informisati o:

-Odluci JPU ”Djina Vrbica” da ukine popodnevno spavanje od 03.februara.To vrijeme će iskoristiti za igru i učenje, a djeci koja budu htjela da spavaju to će biti omogućeno, poručuju iz uprave vrtića.

-Februarskom repertoaru Crnogorskog narodnog pozorišta.

Urednici i voditelji emisije:Marija Marković i Saša Klikovac

Urednica Jutarnjeg programa:Milica Babić 

e-mail: jutarnji@rtcg.org

Broj telefona redakcije: 020 224 991

ŠĆEPANOVIĆ

Odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu da odbije zahtjev za zabranu sprovođenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, još jedna je potvrda da iza osporavanja tog zakona stoji politika, a ne pravo, smatra poslanica Demokratske partije socijalista (DPS), Marta Šćepanović.

Evropski sud za ljudska prava odbio je zahtjev Advokatske kancelarije Radić iz Beograda da se Crnoj Gori zabrani sprovođenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti do donošenja odluke Ustavnog suda o ustavnosti Zakona ili do zaključenja temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC)

Šćepanović je ocijenila da je takva odluka suda dokaz da i neutralni pravni arbitri potvrđuju kako ne postoje pravni razlozi da se primjena zakona opstruira i odgodi.

“Tako da je ovo još jedna potvrda da iza osporavanja ovog zakona stoji politika, a ne pravo”, kazala je ona.

Kako je navela, Zakon, koji se neargumentovano pokušava osporiti, temeljno je pripreman četiri godine i usaglašen sa evropskom pravnom regulativom i preporukama Venecijanske komisije, kao vrhovnim pravnim autoritetom.

Prema riječima Šćepanović, u poređenju sa zakonima koju regulišu tu oblast u zemljama regiona, ovo je jedno od najliberalnijih rješenja koje daje pravni okvir ovoj važnoj oblasti.

“Zato čudi otpor Mitropolije crnogorsko-primorske prema Zakonu, posebno imajući u vidu da je SPC svoj status u drugim zemljama rješavala u skladu sa upravo pomenutim zakonima”, dodala je Šćepanović.

Ona je kazala da je jasno da sa aspekta prava Zakon nije sporan, “već problem leži u činjenici da Mitropolija želi da zadrži položaj u kojem ne podliježe pravnim propisima države Crne Gore i više se bavi politikom nego vjerskim pozivom”.

“Zbog toga, još jednom pozivamo građane da ne nasijedaju na manipulacije, već prozru prave namjere protesta koje organizuje Mitropolija sa opozicionim političkim partijama”, poručila je Šćepanović.