KNEŽEVIĆ PORUČIO

Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Milan Knežević kazao je da je jučerašnja akcija policije, tokom koje je privedena njegova majka Ratka, bila provokacija, s ciljem da se izazove agresivna reakcija njega i njegovog brata, kako bi se uvelo vanredno stanje, zabranile litije, a DF-a optužio za rušenje ustavnog poretka.

Jedini grijeh ljudi koji su privedeni, kako je rekao, je to što su svih dana prisutni na molebanima i litijama.

“Ako su mislili da ćemo da odgovorimo agresivno, grdno su se prevarili. Odgovor će biti narod na prvom sljedećem molebanu, pod zastavama crkve, i sa ikonama”, rekao je Knežević na pres konferenciji.

On se zahvalio na podršci predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, liderima političkih partija u Crnoj Gori, i svim intelektualcima…

“Svih 15 građana Zete koji su privedeni juče pušteni su. Moj brat je u Beogradu, doći će sjutra veče, nema razloga da se krije, ali smo željeli da ovom konferencijom pošaljemo poruku da je ovo bila demonstracija sile represivnog aparata”, rekao je Knežević, navodeći kako pouzdano zna da je njegov brat pod mjerama tajnog nadzora.

Reakcija Vučića je, kako je rekao, u skladu sa njegovim ustavnim ovlašćenjima.

“Mi smo mu rekli da je ono što se dešava u Crnoj Gori udar na SPC. Namjera je bila da se izazove naša reakcija mene, mog brata i lidera DF-a, kako bi ispalo da je DF organizator molebana i litija. Nećemo upasti u provokacije, niti ćemo dati da ono što organizuje MCP bude ugušeno na način da (Milo) Đukanović uvede vanredno stanje, iskoristi represivni aparat i uguši molebane i litije”, poručio je Knežević.

On je podsjetio da su njegovoj majci od 70 godina stavili lisice na ruke, odveli je u CB, a onda je spustili u čuvenu betonjerku, s namjerom da podignu prijavu protiv nje.

“Pola sata su pretraživali kuću, ne pokazujući naredbu za to. Na insisiranje moje majke o čemu se radi, pokazali su naredbu sudije Osnovnog suda Miladina Pejovića, jer sumnjiče mog brata da je držao oružje u porodičnoj kući. Oni su tri dana znali da postoji naredba, mogli su da izvrše pretres kad budemo tu brat i ja, ali su čekali da brat i ja odemo za Beograd i organizovali akciju na ženu od 70 godina”, pojasnio je Knežević.

PODGORICA

U Podgorici je prvi put počeo sa realizacijom program za osobe sa invaliditetom (OSI), u okviru kojeg će moći besplatno da treniraju sa personalnim trenerom, uz podršku ljekara i obezbijeđenu opremu za trening.

Bodibilder Stefan Šekularac kazao je na otvaranju Kolos centra da će izabrati šest OSI, kojima će on besplatno voditi treninge, tri puta sedmično, sa ljekarima koji su potrebni za njihovu rehabilitaciju.

„Uz to će, od naših sponzora, dobiti kompletnu propratnu opremu za trening – od guma, kolica, sve što je za trening potrebno. Tih šest članova će nakon tri mjeseca saradnje sa nama, imati doživotno plaćenu članarinu u svim Kolos centrima u Crnoj Gori – Bijelom Polju, Podgorici, Budvi i Tivtu“, istakao je Šekularac.

On je kazao da je novootvoreni Kolos centar poseban, navodeći da sadrži sale za aerobik, personalne treninge, svlačionice, veliku teretanu sa kozmeticki salon, kafe bar, i veliki program će biti organizovan za djecu u parku.

„Ono po čemu smo posebni je aparat devete generacije za fizioterapiju kojim je moguće regenerisati mišiće, sanirati ožiljake, povrede. Jedini takav aparat u Crnoj Gori“, naveo je Šekularac.

Đorđe Popovac kazao je da trenira godinu ipo dana, a da mu je kao OSI, najteže bilo krenuti sa treningom.

Govoreći o tome šta ga je motivisalo da počne da trenira, Popovac je rekao „ograničenje u svemu“.

„Kad sam počeo da treniram, sve mi je postalo lakše i otvorenije. Više ne mogu da opišem koliko mi znači trening. Mnogo. Mene je otvorilo, promijenilo me je skroz. Jednostavno, sad ne bih mogao bez treninga“, rekao je Popovac.

On smatra da OSi moraju trenirati zbog sebe i zdravlja.

„Kad krenu da treniraju, poslije nekog vremena, mnogo će se otvoriti, što fizički to psihički. To je najvažnije u svemu ovome. Teško jeste, ali mora se ići naprijed, nema nazad“, istakao je Popovac.

Instruktor i bodibilder Zlatko Šekularac, kazao je da je svaka osoba za sebe posebna, bilo da ima invaliditet ili ga nema.

„Treba osjetiti tu osobu, treba toj osobi dati volju, treba tu osobu probuditi i pojasniti joj da se ništa ne razlikuje od ostalih. Svaka osoba u našem centru može da vježba kao osoba koja nema invaliditet“, istakao je Šekularac.

On je pojasnio ako je invaliditet noga, vježba se gornji dio tijela, a ako su ruke, pojačava se donji dio tijela.

Šekularac smatra da trening omogućava OSI da lakše funkionišu i uključe se u društvo.

 „Imam klijenta koji je osoba sa invaliditetom, koji nevjerovatne stvari radi u teretani. Jači je mnogo od osoba koje nemaju invaliditet u segmentu snage, treninga, volje, mozga. Mi se vodimo idejom da je sve iz mozga, da nije samo iz mišića“, istakao je Šekularac.

Kolos centar se nalazi i Bloku IV, a sve zainteresovane OSI se mogu prijaviti za Program putem Fejsbuk stranice Kolos centra.

EUROSUPER SKUPLJI

Cijena eurosupera 95 u Crnoj Gori i dalje je viša od prosjeka u regionu, dok je eurodizel na nivou prosječne regionalne vrijednosti, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije.

Prema podacima najnovijeg Biltena o cijenama naftnih derivata, litar euraosupera 95 u Crnoj Gori košta 1,31 eura, u Hrvatskoj 1,35 eura, a u Albaniji 1,41 eura.

Litar euraosupera 95 jeftiniji je u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini (BiH), gdje košta 1,28 eura, odnosno 1,1 eura i 1,18 eura.

euraosuper 95 je u Evropi najjeftiniji u Ruminiji gdje košta 1,09 eura, a najskuplji u Holandiji 1,68 eura.

Kada je u pitanju euraodizel, litar u Crnoj Gori košta 1,26 eura. euraodizel u Albaniji i Srbiji košta po 1,4 eura, a Hrvatskoj 1,33 eura.

Litar euraodizela je jeftiniji u BiH i Sjevernoj Makedoniji gdje košta 1,21 eura, odnosno 97 centi.

Najjeftiniji euraodizel u Evropi plaćaju građani Sjeverne Makedonije, a najskuplji Velike Britanije 1,58 eura za litar.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 24. decembra kada je lož ulje za veleprodaju poskupilo dva centa.

Ministarstvo, odnosno njegov Direktorat za energetiku, na sedmičnom nivou, objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u okruženju.

NAKON BREGZITA

Šef diplomatije EU Žosep Borel izjavio je da EU žali, ali i da u potpunosti poštuje odluku Velike Britanije da napusti Uniju i postane “treća zemlja”.

On je najavio da će diplomatsko predstavljanje EU u Velikoj Britaniji od 1. frebrauara obavljati Delegacija EU na čelu sa ambasadorom Žoaom Vele de Almeidom.

“Pored tradicionalnih odgovornosti delegacije EU u trećoj zemlji, kao što su diplomatsko predstavništvo EU, koordinacija i izvještavanje i promocija EU u zemlji domaćinu, delegacija EU u Ujedinjenom Kraljevstvu imaće ključnu ulogu u obezbjeđivanju sprovođenje Sporazuma o povlačenju Ujedinjenog Kraljevstva. Zajedno sa ambasadama država članica EU, takođe će podići svijest o pravima državljana EU u Ujedinjenom Kraljevstvu nakon Bregzita”, poručio je Borel.

Šef diplomatije EU oglasio se minut poslije ponoći 1. februara, odnosno odmah nakon zvaničnog istupanja Velike Britanije iz EU.

U pisanom sapštenju Borel je naveo da se ekonomski, socijalni i politički odnos između Evropske unije i Ujedinjenog Kraljevstva neće završiti.

“Mi smo i ostaćemo usko povezani. Želja nam je da izgradimo novo ambiciozno partnerstvo kroz trgovinsku i ekonomsku saradnju, sprovođenje zakona i krivično pravosuđe, spoljnu politiku, bezbjednost i odbranu”, naveo je Borel.

On je poručio da se raduje nastavku bliske saradnje s “britanskim prijateljima”, te zajedničkim izazovima na regionalnom i globalnom nivou.

NOVA STRATEGIJA

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva od 27. januara uputilo je na javnu raspravu, Nacrt strategije razvoja pomorske privrede od 2020. do 2030. godine, sa Akcionim planom za period 2020 – 2021. Jedna od novina je da ubuduće lukama od lokalnog značaja u ime države neće upravljati JP Morsko dobro, već Uprava pomorske sigurnosti upravljanja lukama.

Strategija razvoja pomorske privrede do 2030-te, prepoznala je brojne crnogorske potencijale i određene manjkavosti koje u toj oblasti treba prevazići. Jedna od novina je da ubuduće lukama od  lokalnog značaja  u ime države neće upravljati JP Morsko dobro, kaže  generalna direktorka Direktorata za pomorsku privredu Maja Mijušković.

“Po konceptu koji smo prepoznali i u Strategiji razvoja pomorske privrede, i naravno planiramo da ga prenesemo i u novo zakonsko rješenje, Uprava pomorske sigurnosti upravljanja lukama bila bi organ koji je nadležan, ne samo za upravljanje lukama od nacionalnog značaja, već za upravljanje lukama od lokalnog značaja”, objasnima je Mijušković.

Mijušković ističe da je Ministarstvo saobraćaja i pomorstva  uvažilo zahtjeve pomorskih asocijacija i da će Akcionim planom za period 2020-2021, biti definisan redosljed poteza koji će doprinijeti da se poboljša status crnogorskih  nautičara.

“Da ovim Akcionim planom bude predviđena i izrada programa zapošljavanja pomorskih pripravnika na domaćim i stranim brodovima, zatim uključivanje pomoraca u nacionalni sistem socijalne i zdravstvene zaštitepo uzoru na druge pomorske zemlje. Sagledavanje I eventualne izmjene pomorske politike koja se odnosi na oporezivanje zarada pomoraca, usvajanje granskog kolektivnog ugovora za pomorce koji su angažovani u međunarodnoj obalnoj plovidbi i druge aktivnosti”, kaže Mijušković.

Ministarstvo pomorstva i saobraćaja takođe predviđa i da koordinira multiresornim timom koji će voditi računa o svim za pomorce bitnim pitanjima.

“Da se pokuša jasno definisati način koordinacije svih nadležnih institucija, tako da u konačnom rezultira poboljšanjem statusa naših pomoraca”, dodala je Mijušković.

Zainteresovana javnost na sajtu ministarstva može preuzeti u elektronskoj formi Strategiju razvoja pomorske privrede, kao i formular za primjedbe i sugestije

“Da nam dostave na mail adresu koja je takođe naznačena u javnom pozivu uz sve svoje sugestije I mi ćemo ih naravno razmotriti”, kazala je ona.

Strategije razvoja pomorske privrede za perioda   2020- 2030. godina, sa pratećim akcionim planom, na javnoj raspravi je 40 dana.

Milorad Filipović, Radio Crne Gore