MARTINOVIĆ OCIJENIO

Crkve, manastiri i bogoslužbeni objekti neće biti problem tokom pregovora koji se najavljuju između predstavnika Srpske pravoslavne crkve i Vlade Crne Gore. Problem neće biti ni formalna registracija, već vrijedne investicione nekretnine koje nikada nijesu korišćene kao bogoslužbeni objekti, niti služe ispovijedanju vjere, a upisane su bez pravnog osnova na SPC, ocjenjuje u intervjuu Vikend novinama advokat Nikola Martinović.

 

“Dakle, problem za SPC, odnosno ono za šta se ona bori i ovim litijama koje gledamo, jesu gradsko građevinsko zemljište, livade i drugi objekti koji ne služe za crkvene obrede. To je, u stvari, najvrednija imovina kojom bez pravnog osnova gazduje Srpska crkva u Crnoj Gori i čega se ne želi odreći”, rekao je Martinović.

Martinović ističe da Zakon o slobodi vjeroispovijesti ne tretira ni ispovijedanje vjere, ni organizaciju vjerske zajednice, niti izbor arhijereja, što obično zakoni takve prirode tretiraju, već da je vjerskim zajednicama ostavljena potpuna sloboda.

Registracija, kaže on, uopšte ne bi trebala da bude problem.

“Uostalom, pogledajmo kako je ta ista Srpska crkva riješila ovo pitanje u Hrvatskoj. U toj državi su se registrovali bez ikakvog problema, tako da u tamošnjem registru imate 431 upis raznih jedinica SPC. Svaki manastir, svaka crkva, crkvena opština upisana je da bi mogla da dobije status pravnog lica. Čak i Eparhijski savjet, koji je potpisao ugovor sa državom Hrvatskom, upisan je kao posebno pravno lice. Isti slučaj je sa Republikom Sbijom. Ako SPC bude principijelna i u Crnoj Gori pokaže postupanje kakvo je pokazala u Hrvatskoj, registracija neće biti problem. Problem će biti kod imovine. Jasno je da crkva neće pristati da joj se oduzme faktička vlast na imovini koj a nije prevashodno namijenjena bogoslužbenoj djelatnosti”, rekao je sagovornik Vikend novina.

Komentarišući to što SPC ne pominje gradsko građevinsko zemljište, već je fokus tokom protesta stavila na crkve i manastire, ubjeđujući vjerujući narod da će im biti “oduzete svetinie”, Martinović odgovara da su to manipulacije.

“Ko će praviti pitanje oko korišćenja crkava i manastira? Ne vjerujem da ima čovjeka koji razmišlja o tome da se crkve i manastiri mogu oduzeti ili da se u njima bilo što drugo može vršiti osim vjerskih obreda. Ono što je suština i na čemu će, prema mojem mišljenju, SPC insistirati u pregovorima jeste pitanje nekretnina koje nijesu korišćene kao bogoslužbeni objekti. Dakle, njih interesuje gradsko građevinsko zemljište prije svega, što je i najvrednija imovina kojom ta crkva danas gazduje u Crnoj Gori. Krucijalna stvar za njih je ko će ubirati koristi od građevinskog zemljišta, od raznih nekretnina koje imaju ekonomsku vrijednost, a koje nemaju nikakvog doticaja sa vršenjem Božje službe”, kazao je Martinović.

NAKON KAMPANJE

Prodaja domaćih proizvoda od pokretanja kampanje “Kupujmo domaće” porasla je do 30 odsto, saopšteno je Vikend novinama u crnogorskim trgovačkim lancima.

 

U “Voliju” navode da se najviše prodaju domaći suhomesnati proizvodi, svježe voće i povrće, kao i domaća vina i sirevi.

“Sa velikim zadovoljstvom smo uzeli učešće u kampanji, sa ciljem da potrošačima skrenemo pažnju na domaće, crnogorske proizvode. Naše analize pokazuju da je prodaja pomenutih proizvoda od početka kampanje porasla oko 15 odsto”, kazali su u “Voliju”

I u “Aroma” i “Conto” marketima ističu da potrošači žele proizvode nacionalnog porijekla, te da su zadovoljni njihovim kvalitetom.

“Od momenta kada je startovao projekat, sa vidnim obilježavanjem i isticanjem domaćih proizvoda na policama Aroma marketa’ i ‘Conto diskonta, do danas, zabilježen je rast veći od 30 odsto. Prvi izbor naših potrošača kada je riječ o domaćem proizvodu je u kategorijama mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, suhomesnatih proizvoda, voća i povrća, vode, vina i domaćih kolača. Pojedini domaći proizvođači uključeni su i u proizvodnju naše robne marke ‘Montella’, što je dodatni doprinos kompanije ovom projektu”, rekli su u “Domaćoj trgovini”, koja gazduje “Aroma” i “Conto” marketima.

Izvršna direktorica nikšićke Mljekare “Srna” Zorka Šljukić ističe da kupovinom domaćih proizvoda pomažemo sebi, jer novac ne odlazi iz zemlje, već jača nacionalnu ekonomiju.

Ona, u izjavi za Vikend novine, objašnjava da je prednost domaćih proizvoda što su svježiji od uvoznih.

“Sve je veći pritisak na tržište. U ukupnim policama pozicionirani smo 20 do 30 odsto. Domaći proizvodi treba da budu pozicionirani do 60, 70 odsto”, rekla je Šljukić i dodala da je “Kupujmo domaće” projekat na kojem treba da se radi.

Kako je naglasila, nije dovoljna jedna akcija, već kontinuitet koji treba dati rezultate.

U trgovačkom lancu “Idea” navode da od pokretanja projekta 2018. godine kontinuirano raste potražnja za nacionalnim proizvodima.

“Potrošači sve više biraju domaće proizvode, ali se mliječni i suhomesnati i voće i povrće izdvajaju kao najtraženiji”, rekli su u “Idei”.

Za Vikend novine u HD “Lakoviću” ističu da godišnje prodaju oko tri miliona eura domaćeg bijelog sira. Oni govore da je svaki kilogram prodatog sira plaćeni porez, jer kupovinom domaćeg ulaže se u cjelokupnu državnu ekonomiju.

Na pitanje da li planiraju bolje pozicioniranje proizvoda na rafovima, u “Voliju” ističu da to zavisi od dogovora sa domaćim proizvođačima.

“Sa njima smo u stalnom kontaktu i kontinuirano se dogovaramo o svim detaljima. Ponosni smo na činjenicu da su u našim marketima zastupljeni praktično svi domaći proizvođači, čiji je proizvod provjerenog kvaliteta i standarda”, rekli su u “Voliju”.

U “Domaćoj trgovini” vjeruju da će domaći proizvođači proširenjem asortimana i konstantnim unapređivanjem kvaliteta u većem procentu učestvovati u prodaji.

“Učešćem u projektu ‘Kupujmo domaće’, a i kroz naše interne projekte, nastojimo da podržimo domaće poljoprivredne proizvođače radi daljeg širenja i jačanja njihovih kapaciteta. Time će se proširiti i asortiman na policama i u kategorijama koje do sada nijesu bile obuhvaćene domaćom proizvodnjom”, rekli su u “Domaćoj trgovini”.

Vlasnik Industrije mesa “Goranović” Đorđije Goranović istakao je da njegova kompanija ima pozitivne efekte od projekta “Kupujmo domaće”. On je kazao i da postoji kampanja

“Dobro iz Crne Gore” u okviru koje su na kvalitetan način obilježeni nacionalni proizvodi. “Svaki vid aktivnosti koji generiše uticaj na svijest potrošača je dobrodošao. Kampanja, sama od sebe, ne može dati efekte. Potrebno je da potrošači, trgovci i mediji promovišu proizvode”, rekao je Goranović Vikend novinama, navodeći da je Austrija decenijama ulagala u kampanju da se kupuje austrijsko.

U crnogorskim marketima, kako su kazali u Privrednoj komori (PKCG), plasira se više od 3.000 proizvoda crnogorskog porijekla.

“Rast prometa zabilježen je u kategorijama jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda, vode i bezalkoholnih pića, mesa i mesnih prerađevina, voća i povrća. Istraživanja o domaćim proizvodima pokazuju da potrošači koji stabilno ili povećano kupuju proizvode domaćeg porijekla to čine prevashodno zbog povjerenja u domaće proizvode i zbog njihovog pouzdanog kvaliteta” ocijenili su u PKCG.

Oni dodaju i da pozitivne trendove iz istraživanja stavova i ponašanja potrošača potvrđuje i iskustvo trgovačkih lanaca, gdje je došlo do kontinuiranog rasta prometa domaćih proizvoda u većini proizvodnih kategorija.

U PKCG navode i da su bilansi robnog prometa Crne Gore sa inostranstvom dugi niz godina nepovoljni.

“Analizirajući bilanse moramo imati u vidu da Crna Gora nema prirodne mogućnosti da proizvodi određene vrste proizvoda, poput banana, kafa, kakaoa ili ih proizvodi u nedovoljnim količinama, kao pšenicu, svinjsko meso. Pored toga, domaći proizvodi ne nalaze uspješan put do kupaca, uprkos činjenici da su na prestižnim sajmovima često nagrađivani za najbolji kvalitet” ukazali su u PKCG.

Oni veliki potencijal vide u intenzivnijoj zastupljenosti domaćih proizvoda, čime bi bio supstituisan uvoz.

“Tradicionalna i originalna ponuda u turizmu dio je nacionalnog brendiranja, zbog čega se kontinuirano radi na promociji i približavanju ove ponude kako domaćim potrošačima, tako i turistima. To je dugoročan proces u kojem proizvođači moraju imati konkurentnu ponudu, trgovci podržati domaće proizvođače, turistička privreda sa plasmanom tradicionalne hrane i pića mora biti prepoznatljivija, a potrošači u najširem smislu biti i ekonomske patriote jer na taj način doprinose društvu u kojem grade svoju budućnost”, zaključili su u pKcG.

OD 11 MJESECI

Nakon izlaska Velike Britanije iz Evropske unije, slijedi tzv. tranzicioni period, koji će trajati 11 mjeseci.

Profesorica na Univerzitetu Crne Gore Danijela Jaćimović smatra da će biti pun izazova. Ističe, međutim, da će Velika Britanija i Evropska unija naći rješenja za otvorena pitanja.

“Ono što imamo, to je tranzicioni period, da se ne stvara neka strašna panika, uloga tranzicionog perioda je upravo to, da na neki način omogući da sva pravila koja su do sada funkcionisala, funkcionišu i dalje. Ono što je najvažnije je to da će sloboda ljudi biti i dalje, građani če moći nesmetano da se kreću. Ono što je veoma važno je i transport. Znači, neće biti ograničenja, bilo da se radi o drumskom, avio ili željezničkom saobraćaju. I ono što je veoma važno sa stanovišta takođe biznisa je da će trgovina moći da se odvija nesmetano, bez nekih ograničenja ili barijera”, rekla je Jaćimović u Jutarnjem programu TVCG.

Na pitanje da li će Britanci i EU uspjeti da se dogovore tokom tog tranzicionog perioda, Jaćimović je rekla da će to biti period puno izazova za jednu i drugu stranu.

“Za obje strane je veoma važno da se do nekog održivog rješenja dođe, s obzirom na snagu ekonomskih, međusobnih veza, ali ipak ništa ne možemo reći. Taj period može rezultirati na različite načine, ali ono što su obije strane potvrdile je da će raditi na uvažavanju principa slobodne i fer trgovine”, istakla je ona.

AGENCIJA SAOPŠTILA

Iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine je saopšteno da bi zbog meteorološke situacije danas mogla biti povećana koncentracija PM čestica u urbanim sredinama.

Podaci sa automatskih stanica za praćenje kvaliteta vazduha u okviru Državne mreže, pokazuju da je u južnom regionu, kvalitet vazduha bio veoma dobar i da nije bilo prekoračenja graničnih vrijednosti ni jednog polutanta, saopšteno je iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine.

Najveće, maksimalne koncentracije izmjerene prekjuče (30.01.) su:
u 23 časa u Pljevljima 112,2 µg/m3
u 22 časa u Podgorici 32,4 µg/m3
u 20 časova u Bijelom Polju 94,2 µg/m3 i
u 21 čas u Nikšiću 136,2 µg/m3.

Minimalne, najmanje izmjerene koncentracije tokom jučerašnjeg dana su:
u 14 časova u Pljevljima 8,1 µg/m3
u 16 časova u Podgorici 5 µg/m3
u 06 časova u Bijelom Polju 7,2 µg/m3 i
u 15 časova u Nikšiću 5 µg/m3.

Prema poslednjim podacima sa mjernih stanica, od 17 časova, koncentracija PM10 čestica iznosi:
U Pljevljima 10,4 µg/m3
U Podgorici 82,6 µg/m3
U Bijelom Polju 14,5 µg/m3 i
U Nikšiću 67,5 µg/m3.

Preporuke Instituta za javno zdravlje:
Visoko zagađenje vazduha (satna koncentracija PM10 čestica između 90 i 180 µg/m3):
preporučuje se svima, a naročito osjetljivim grupama stanovništva (djeca, trudnice, stari, hronični bolesnici) da smanje boravak na otvorenom, naročito u blizini prometnih saobraćajnica kao i za vrijeme prisutnog dima i magle u vazduhu. Treba ograničiti izvođenje fizički zahtjevnih aktivnosti pr kojima se diše brze ili dublje (trčanje, vježbanjei sl.) na otvorenom.

Veoma visoko zagađenje vazduha (satna koncentracija PM10 čestica veća od 180 µg/m3):
preporučuje se svima da izbjegavaju boravak, a naročito izvođenje fizički zahtjevnih aktivnosti pri kojima se diše brze ili dublje (trčanje vježbanjei sl.) na otvorenom do poboljšanja kvaliteta vazduha. 

BREGZIT SE DOGODIO

Velika Britanija je, tačno u ponoć po centralnoevropskom vremenu, napustila Evropsku uniju i postala prva zemlja koja je izašla poslije 47 godina.

Od ovog trenutka Velika Britanija se nalazi u tranzicionom periodu koji će trajati narednih 11 mjeseci.

Nakon brojnih uspjeha i neuspjeha da se usklade interesi građana, britanskog patlamenta i Evropske Unije, premijer Boris Džonson, za razliku od njegove prethodnice, ostaće upamćen kao premijer koji je uspio da Veliku Britaniju izvede iz EU.

“Ovo nije kraj, već početak”, poručio je Džonson u video poruci koja je objavljena u 23 sata.

Džonson je rekao da mnogim ljudima Bregzit predstavlja “zadivljujući trenutak nade, trenutak za koji su mislili da nikada neće doći”.

Drugi su, dodao je, osjetili olakšanje jer su pregovori, koji su trajali duže od tri godine, završeni. Ali priznao je i da neki građani osjećaju anksioznost, strah od gubitka i neizvjesne budućnosti.

Premijer je poručio da je sada njegov zadatak da ujedini zemlju i “vodi ih naprijed”, prenosi BBC.

“Ovo je trenutak kada sviće zora i zavjesa se podiže za novi čin u našoj velikoj nacionalnoj drami”, kazao je Džonson.

Džonson je istakao neke od prednosti Bregzita, govoreći o kontroli imigracije, sklapanju ugovora o slobodnoj trgovini i “oslobađanju“ britanske ribarske industrije.

Za mnoge ljude, dodao je, “Bregzit se svodi na donošenje naših zakona i pravila, od kojih će benefite imati narod”.

BREGZIT SE DOGODIO

Velika Britanija je, tačno u ponoć po centralnoevropskom vremenu, napustila Evropsku uniju i postala prva zemlja koja je izašla poslije 47 godina.

Od ovog trenutka Velika Britanija se nalazi u tranzicionom periodu koji će trajati narednih 11 mjeseci.

Nakon brojnih uspjeha i neuspjeha da se usklade interesi građana, britanskog patlamenta i Evropske Unije, premijer Boris Džonson, za razliku od njegove prethodnice, ostaće upamćen kao premijer koji je uspio da Veliku Britaniju izvede iz EU.

“Ovo nije kraj, već početak”, poručio je Džonson u video poruci koja je objavljena u 23 sata.

Džonson je rekao da mnogim ljudima Bregzit predstavlja “zadivljujući trenutak nade, trenutak za koji su mislili da nikada neće doći”.

Drugi su, dodao je, osjetili olakšanje jer su pregovori, koji su trajali duže od tri godine, završeni. Ali priznao je i da neki građani osjećaju anksioznost, strah od gubitka i neizvjesne budućnosti.

Premijer je poručio da je sada njegov zadatak da ujedini zemlju i “vodi ih naprijed”, prenosi BBC.

“Ovo je trenutak kada sviće zora i zavjesa se podiže za novi čin u našoj velikoj nacionalnoj drami”, kazao je Džonson.

Džonson je istakao neke od prednosti Bregzita, govoreći o kontroli imigracije, sklapanju ugovora o slobodnoj trgovini i “oslobađanju“ britanske ribarske industrije.

Za mnoge ljude, dodao je, “Bregzit se svodi na donošenje naših zakona i pravila, od kojih će benefite imati narod”.

BREGZIT SE DOGODIO

Velika Britanija je, tačno u ponoć po centralnoevropskom vremenu, napustila Evropsku uniju i postala prva zemlja koja je izašla poslije 47 godina.

Od ovog trenutka Velika Britanija se nalazi u tranzicionom periodu koji će trajati narednih 11 mjeseci.

Nakon brojnih uspjeha i neuspjeha da se usklade interesi građana, britanskog patlamenta i Evropske Unije, premijer Boris Džonson, za razliku od njegove prethodnice, ostaće upamćen kao premijer koji je uspio da Veliku Britaniju izvede iz EU.

“Ovo nije kraj, već početak”, poručio je Džonson u video poruci koja je objavljena u 23 sata.

Džonson je rekao da mnogim ljudima Bregzit predstavlja “zadivljujući trenutak nade, trenutak za koji su mislili da nikada neće doći”.

Drugi su, dodao je, osjetili olakšanje jer su pregovori, koji su trajali duže od tri godine, završeni. Ali priznao je i da neki građani osjećaju anksioznost, strah od gubitka i neizvjesne budućnosti.

Premijer je poručio da je sada njegov zadatak da ujedini zemlju i “vodi ih naprijed”, prenosi BBC.

“Ovo je trenutak kada sviće zora i zavjesa se podiže za novi čin u našoj velikoj nacionalnoj drami”, kazao je Džonson.

Džonson je istakao neke od prednosti Bregzita, govoreći o kontroli imigracije, sklapanju ugovora o slobodnoj trgovini i “oslobađanju“ britanske ribarske industrije.

Za mnoge ljude, dodao je, “Bregzit se svodi na donošenje naših zakona i pravila, od kojih će benefite imati narod”.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1650. u Stokholmu, gdje je boravio na poziv kraljice Kristine, umro je francuski filozof, matematičar i fizičar Rene Dekart. Odbacivši svaku dogmu ili doktrinarnost učenja, Dekart je četiri osnovna pravila mišljenja iznio u čuvenom djelu «Rasprava o metodi». Smatra se začetnikom moderne filozofije racionalizma.

1748 – Ukazom carice Marije Terezije, Novi Sad je dobio status slobodnog kraljevskog grada u okviru austrijske monarhije. Taj dan proglašen je za Dan grada kada je lokalnu vlast l996. u Novom Sadu osvojila opoziciona koalicija «Zajedno».

1827 – Vladika Petar I, u pismu ruskom konzulu u Dubrovniku, nagovijestio je kako će za svog nasljednika umjesto starijeg sinovca Đorđa, koji se nalazio na školovanju u Rusiji, odrediti Radivoja, mlađeg sina svoga brata Toma. Nezadovoljan Đorđevim ponašanjem tokom školovanja, Petar I je to i učinio u svom testamentu l830. godine.

1860 – Rođen je dubrovački filolog i istoričar književnosti Milan Rešetar, koji je dao veliki doprinos izučavanju dijalektologije i akcentologije srpskohrvatskog jezika i dubrovačke književne i kulturne baštine. Izdao je Njegošev «Gorski vijenac» s komentarima.

1918 – Topovski hitac s admiralskog broda «Sveti Đorđe» označio je početak pobune oko 8.000 mornara i radnika na 40 austrougarskih brodova u Boki Kotorskoj.

1945 – Na Cetinju je na inicijativu doktora Nika Miljanića štampan socijalni dinar, da bi se u obnovi Crne Gore pomoglo ranjenicima i beskućnicima, i što prije zamijenio okupacioni novac.

1966 – U Beogradu je umro publicista, naučnik, političar i diplomata, doktor Pero Šoć. Rođen je 1884, a kao stipendista crnogorske vlade diplomirao je i doktorirao u francuskom gradu Dižonu. Bio je ministar u crnogorskoj vladi, prije i nakon emigracije. Napisao je više djela iz oblasti političke istorije i istorije kulture Crne Gore.

1977 – Osnovan je Nacionalni park Durmitor koji se prostire na površini od 36.000 hektara. U njegovom sastavu je i ekološki rezervat sliva rijeke Tare, jedan od 57 rezervata u svijetu koji predstavlja rijetko očuvan prirodni prostor po kriterijumu «čovjek i biosfera». Nacionalni park Durmitor kao vrijedna svjetska baština uvršten je u spisak UNESKO-a.

2007 – Prilikom posjete sudu u Hagu, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki Mun pozvao je Radovana Karadžića i Ratka Mladića da se predaju Haškom tribunalu i podsjetio na rokove koje je Savjet bezbjednosti UN postavio za okončanje rada Tribunala koji, kako je kazao, ističu 2008. i 2010.

2008 – Ministri policija Crne Gore i Albanije Jusuf Kalamperović i Bujar Nišani potpisali su Sporazum o prekograničnoj policijskoj saradnji kojim je predviđena efikasnija kontrola granica.

2009 – U moskovskoj crkvi Hrista Spasitelja ustoličen je mitropolit Kiril, kao 16. patrijarh Moskve i cijele Rusije.

2012 – U Krakovu je, u 89. godini, umrla poljska pjesnikinja Vislava Šimborska, dobitnica Nobelove nagrade 1996. Objavila je petnaestak zbirki poezije, koje su prevedene na više svjetskih jezika. Šimborska je i sama prevodila, najčešće francusku srednjovjekovnu poeziju. Poznata djela: „Dozivanje Jetija“, „Stotinu radosti“, „Ljudi na mostu“, „Kraj i početak“.

2014 – Crnogorski premijer Milo Đukanović susreo se  u Minhenu, na godišnjoj konferenciji o bezbjednosti, s generalnim sekretarom NATO-a Andersom  Fog Rasmusenom i američkim senatorom Džonom Mekejnom. U razgovoru Rasmusena i Đukanovića pozdravljen je napredak Crne Gore i uspješno sprovođenje sveobuhvatnih reformi na putu ka NATO-u. Rasmusen je u tom smislu obećao podršku Alijanse, dok je Đukanović izrazio očekivanja da će Crna Gora do kraja maja biti spremna za članstvo i naveo preostale obaveze, kao što je obezbjeđivanje  veće podrške javnosti i postizanje određenih rezultata u sektoru bezbjednosti – u pogledu njihove profesionalnosti i pouzdanosti.Na Minhenskoj koferenciji, na kojoj su učestvovale zapadne diplomate i lideri ukrajinske opozicije, između Zapada i Rusije razmijenjene su optužbe za vršenje pritiska na Ukrajinu. Pripisujući odgovornost za nasilje u Ukrajini tamošnjoj vladi, uz „specijalnu odgovornost“ predsjednika zemlje Viktora Janukoviča,zapadne diplomate su insistirale na punom poštovanju fundamentalnog principa da svaka država ima neotuđivo pravo da slobodno bira s kim će u savez, te da je budućnost Ukrajine u Evropskoj uniji. Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov uzvratio je, međutim, da je „politički izbor unaprijed nametnut Ukrajini kada je NATO 2008. ponudio Kijevu potencijalno članstvo. Lavrov je zapadne države istovremeno optužio i za dvostruke standarde u vezi s nasilnim protestima u Ukrajini. Kazao je da mnogi istaknuti evropski političari ohrabruju takve akcije iako kod kuće, kako je rekao, ne „oklijevaju da oštro kazne svako kršenje zakona“. Inače, Minhenska konferencija o bezbjednosti jedan je od najznačajnijih svjetskih foruma i održava se od 1963.

2014 – U Insbruku je, u 84. godini, umro austrijski glumac, oskarovac, Maksimilijan Šel. Oskara je osvojio za ulogu advokata Hansa Rolfa u filmu „Suđenje u Nirnbergu“ (1961). Za najbolju mušku ulogu u istom filmu osvojio je i nagradu Zlatni globus i nagradu Njujorških filmskih kritičara. Zlatni globus osvojio je i 1993. za najbolju sporednu ulogu u TV-seriji o „Staljinu“. Sedamdesetih godina nominovan je za Oskara i za uloge u filmovima „Čovjek u staklenoj kabini“ i „Džulija, a jednu od posljednjih velikih uloga odigrao je u filmu „Duboki udar“. Upamćen je i po ulogama u filmovima „Mladi lavovi“, „Topkapi“, „Simon Bolivar“, „Sarajevski atentat“. Bavio se i režijom. 

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

2008 – Dekani turskih državnih i privatnih univerziteta upozorili su vladu i konzervativnu opozicionu stranku da su protiv ukidanja zabrane nošenja islamskih marama na univerzitetima. Ukidanjem te zabrane, stare nekoliko decenija, ozbiljno bi se, ocijenili su dekani, ugrozila sekularna tradicija Turske.

2010 – Zagrebački Županijski sud u akciji “Indeks 3”, osudio je devetnaest profesora, posrednika i studenata zbog kupoprodaje ispita na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.

2011 – Najmanje milion ljudi širom Egipta zahtijevalo je ostavku predsjednika te zemlje Hosnija Mubaraka.

2012 – U sukobu navijača, nakon prvenstvenog fudbalskog meča između ekipa Al Masri i Al Ahli (3:1), dogodila se najveća nesreća u istoriji egipatskog fudbala u kojoj su poginule 73 osobe.

  • Mekalister: Šest mjesta u Evropskom parlamentu već čeka Crnu Goru
    on 27/06/2026 at 18:57

    U Evropskom parlamentu već su rezervisana mjesta za nove članice Evropske unije (EU). Crnu Goru čeka šest fotelja. To je TVCG-u potvrđeno u Briselu, iz kojeg kažu da naša zemlja definitivno ulazi u završnu fazu. EU, kako poručuju, biće uz nas u prevazilaženju i posljednjih prepreka procesa proširenja, ali pozivaju na oprez.

  • Perić: Skupština će biti otvorenija prema građanima i medijma, pred odbornicima uskoro obiman dnevni red
    on 27/06/2026 at 18:55

    Nešto više od sedam dana nakon što je izabran za predsjednika Skupštine Glavnog grada, Srđan Perić najavljuje da bi naredne sedmice trebalo da pristignu materijali za zakazivanje prve sjednice lokalnog parlamenta u novom sazivu. Ističe da će dnevni red biti obiman, kao i da će Skupština Glavnog grada u narednom periodu biti dopstupnija svima.

  • Čapuni: Kosovo nije djelovalo protiv Crne Gore
    on 27/06/2026 at 18:05

    Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni reagovao je na jučerašnje stavove predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, ocjenjujući da nije stekao utisak da je Kosovo imala namjeru da naruši odnose sa Crnom Gorom.

  • Vučić: Knežević mi poklonio sliku Cetinjskog manastira u ime grupe Srba sa Cetinja
    on 27/06/2026 at 17:22

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je na Instagramu da mu je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević poklonio sliku na kojoj je Cetinjski manastir, kako navodi, u ime grupe Srba sa Cetinja.

  • Skupštinska delegacija učestvovala na Ljetnjem zasjedanju PSSE
    on 27/06/2026 at 14:20

    Otpornost evropskih institucija počiva na jedinstvu, odgovornosti i dosljednoj zaštiti temeljnih vrijednosti Savjeta Evrope (SE), poručeno je sa Ljetnjeg zasjedanja Parlamentarne skupštine SE (PSSE), na kojem je učestvovala delegacija crnogorskog parlamenta. 

  • Vujović: Odbranom Informera Mandić pokazao kome je lojalan
    on 27/06/2026 at 13:23

    Jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović ocijenio je da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić, braneći list Informer, pokazao da i dalje slijedi politiku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

  • Mandić: Sloboda se brani otvorenošću, zabrana ulaska nije put kojim treba da idemo
    on 27/06/2026 at 06:36

    Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić poručio je da Crna Gora treba da ostane zemlja sloboda i da u potpunosti raskine sa praksama bivše vlasti koje su, kako je naveo, narušavale ljudska prava i slobode. On je naveo da je Nova srpska demokratija saznala da se, mimo znanja njihovih funkcionera u izvršnoj vlasti, navodno prave spiskovi osoba kojima bi trebalo zabraniti ulazak u Crnu Goru, a takve inicijative, ocjenjuje Mandić, mogu narušiti ambijent koji je Crna Gora gradila kao država koja poštuje slobode i ljudska prava, ali i otežati odnose u regionu.

  • Milatović: Nastavak izgradnje autoputa jedan je od najvažnijih razvojnih prioriteta Crne Gore
    on 26/06/2026 at 20:44

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da je nastavak izgradnje autoputa među ključnim razvojnim prioritetima države, ističući da će bolje povezivanje Crne Gore sa regionom i zemljama Centralne Evrope doprinijeti ravnomjernijem regionalnom razvoju, jačanju ekonomije i otvaranju novih prilika za građane i privredu.

  • Živković: Permanentni haos u državi zbog djelovanja parlamentarne većine
    on 26/06/2026 at 19:36

    DPS nije opozicija državi, kaže za RTV Nikšić predsjednik partije Danijel Živković. Napominje da nije suština samo kritikovati nekoga, ali da zbog djelovanja opozicije danas imamo permanentni haos u Crnoj Gori.

  • Mandić: Kurtijeve odluke neće pokvariti odnose Srba i Albanaca u Crnoj Gori
    on 26/06/2026 at 18:33

    Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić ocijenio je da zabrana ulaska na Kosovo i Metohiju za predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i predsjednicu Skupštine opštine Berane Vidu Ivanović neće narušiti odnose srpskih i albanskih političkih predstavnika u Crnoj Gori. Poručio je da odgovor ne treba da budu recipročne mjere, već dijalog i očuvanje regionalne stabilnosti.

  • Notari pod lupom: Milionski ugovori, a kontrolisan tek svaki stoti zapis
    on 28/06/2026 at 06:12

    Iako notari zaključuju ugovore vrijedne stotine hiljada, pa i milione eura, kontrola njihovog rada je, kako pokazuju podaci, ograničena i nedovoljno transparentna. U Agenciji za sprječavanje korupcije ističu za RTCG da bi uključivanje notara u provjere bilo od posebnog značaja kako bi se obezbijedio visok nivo odgovornosti i transparentnosti. Iako notari sami kažu da podliježu trostrukoj kontroli, i u civilnom sektoru smatraju da bi pažnja državnih organa, kada je riječ o notarima, trebalo da bude značajno veća.

  • Domaće je i dalje na cijeni: Familija Božović iz Mojkovca širi proizvodnju
    on 27/06/2026 at 16:41

    Familija Božović iz Mojkovca proizvodi uvijek tražene domaće proizvode. Kažu da prodaja povrća ide dobro jer potrošači više cijene domaće nego industrijske proizvode. A uz podršku lokalne uprave i resornog ministarstva šire i kapacitete.

  • Đeljošaj: Mikro, mala i srednja preduzeća temelj održivog ekonomskog rasta
    on 27/06/2026 at 12:09

    Snažna mikro, mala i srednja preduzeća predstavljaju temelj održivog ekonomskog rasta i prosperiteta Crne Gore, saopštio je ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj i najavio nastavak gradnje partnerstva sa privredom.

  • Pekari najavili poskupljenje hljeba, od jula rastu i cijene cigareta
    on 27/06/2026 at 06:12

    Iz Udruženja pekara najavljuju poskupljenje osnovne vrste hljeba za pet centi počev od 11. jula, a to je minimalno povećanje imajući u vidu rashode, kazao je član Udruženja Hasan Ramović. Poskupiće u julu i cigarete, a u skladu s akciznim kalendarom. Pogodiće poskupljenje i siromašnije pušače, a pretpostavka nadležnih je da će mladi osloboditi se zavisnosti od duvanskog dima. Ipak, iskustvo je pokazalo da naglo povećanje akciza stvara prostor i za sivo tržište.

  • Stižu nova poreska pravila: Jača kontrola akciza, PDV-a i poreskih prevara
    on 26/06/2026 at 18:40

    Vlada je na današnjoj sjednici u cilju usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije, utvrdila predloge seta poreskih zakona.

  • Đeljošaj: Predložen Zakon o robnim rezervama, Uprava će se formirati do kraja godine
    on 26/06/2026 at 14:11

    Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je istakao da je Vlada danas utvrdila Predlog zakona o robnim rezervama čime će država moći da brzo reaguje u slučaju nepredviđenih velikih poremećaja i nestabilnosti na tržištu.

  • Dukaj: Javna uprava mora biti servis građana, a ne administrativna prepreka
    on 26/06/2026 at 13:03

    Ministar javne uprave Maraš Dukaj poručio je da Crna Gora mora graditi javnu upravu koja će biti bliža građanima, efikasnija i otvorenija za njihove inicijative, ističući da su reforma lokalne samouprave, digitalizacija i profesionalizacija administracije ključni prioriteti resora kojim rukovodi.

  • Vukićević: Ponosna sam što sam učestvovala u pokretanju izgradnje druge dionice auto-puta
    on 26/06/2026 at 12:30

    Crna Gora danas započinje izgradnju druge dionice auto-puta, najvažnijeg infrastrukturnog projekta u oblasti saobraćajne infrastrukture, napisala je na svom Fejsbuk profilu potpredsjednica DNP-a Maja Vukićević, bivša ministarka saobraćaja.

  • EU projekti za održivu plavu ekonomiju Crne Gore
    on 26/06/2026 at 11:56

    U Crnoj Gori se trenutno realizuje veliki broj projekata koji doprinose razvoju plave ekonomije, pri čemu je potrebno otvoriti prostor za nove inicijative koje će doprinijeti održivom razvoju Jadrana i konkurentnosti crnogorske privrede, ocijenjeno je iz Privredne komore (PKCG).

  • Ljiljanić: Kineski konzorcijum ispunio uslove, počinju pripremni radovi
    on 26/06/2026 at 11:26

    Glavni radovi na trasi auto-puta Mateševo-Andrijevica očekuju se sredinom 2027. godine, kazao je gostujući u Jutarnjem programu TVCG Milan Lliljanić, izvršni direktor Monteputa.