KENTERA SMATRA

Nije dobro da se na javnim površinama crtaju grafiti sa državnim simbolima u trenutku kada u zemlji postoje tenzije zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, jer se mora učiniti sve da se izbjegnu incidenti kakvi su se prije nekoliko dana desili na Zlatici, rekao je za Pobjedu predsjednik Atlantskog saveza Savo Kentera.

Za razliku od njega izvršni direktor NVO Građanska alijansa Boris Raonić smatra da je država “selektivno represivno djelovala, jer nije krečila simbole drugih zajednica ili govor mržnje”, što je, kako je ocijenio, samo pojačalo negativnu energiju tih grupa i od incidenta napravila pojavu koju je sada teško kontrolisati.

Grupa građana je prošle sedmice izazvala incident kada su pokušali da spriječe komunalnu policiju da u podgoričkom naselju Zlatica prekreče grafit sa srpskom trobojkom koji je bio naslikan na pasareli.

Oni su vrijeđali policajce i gađali ih kamenicama, zbog čega je policija bacila suzavac kako bi ih spriječila da napadaju.

Nekoliko mladića je formiralo „živi zid“ oko pasarele i odbili su da se raziđu kada im je policija izdala naredbu, zbog čega je došlo do nereda u kojima su povrijeđena tri policajca i nekoliko građana. Okupljeni su poručili: „Ne damo svetinje“. U incidentu je oštećeno čak osam policijskih vozila.

Tenzije

Kentera ističe da je osjetljiv momenat koji su ove grupe izabrale da oslikavaju trobojku.

“Crtanje zastava je sporno jedino sa aspekta što se dešava u ovom momentu. Da se to dešava u nekom drugom trenutku i van ovog konteksta siguran sam da niko na to ne bi obraćao pažnju, ali sada su izuzetno velike tenzije u društvu, te i na jednoj i na drugoj strani imate ljude koji jedva čekaju da dođe do nekih ekscesa”, upozorio je Kentera.

On je rekao da se sa druge strane ne može očekivati da država ne reaguje i da dozvoli da se širom Crne Gore na svakom ćošku crtaju prosrpski simboli.

“Država tu mora reagovati. Imate građane koji hoće to da brane, ne dozvoljavaju micanje obilježja, te u takvoj situaciji mora doći do konflikta. To je ono što se desilo na Zlatici i što će se vjerovatno desiti opet i na drugom mjestu, ali građani moraju znati da je očuvanje javnog reda i mira zadatak policije i njena dužnost i obaveza. Ona mora da postupa u skladu sa svojim nadležnostima”, naglasio je Kentera, uz ocjenu da je potrebno da se na suptilniji način izađe iz ovakve situacije.

Rješenje vidi u razgovoru sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom Srpske pravoslavne crkve.

“Kako bi se spustile tenzije i našlo rješenje za primjenu Zakona, gdje će doći do prihvatanja onoga što u tom dokumentu piše. Na kraju je to u intersu građana, a da li trenutno nije u interesu Mitropolije to je drugo pitanje. Siguran sam da dok god ima razumnih ljudi i sa jedne i sa druge strane, a ima ih, da se može naći adekvatno rješenje”, istakao je Kentera.

Interes

On napominje da će do rješenja doći uskoro, jer, „ne bi valjalo da ovo potraje“.

Raonić, s druge strane situaciju vidi drugačije, i ocjenjuje da je država napravila grešku.

“Nije uradila sve da djeluje koheziono na sve djelove društva, naprotiv, dozvolila je jačanje simbola koji dijele društvo, pa je očekivana reakcija bila jačanje nacionalizma na drugoj strani”, smatra on.

I Raonić poručuje da je sada najbitnije spuštiti tenzije i početi dijalog.

“Onda neselektivno djelovati prema svima koji krše zakona koji se tiče komunalnog reda, pa sve do državnih simbola”, naglasio je Raonić.

Ocjenjuje i da je u ovim događajima preovladao politički interes.

“Crna Gora je društvo prepuno različitosti i zvanična zastava je uz malo truda mogla biti prihvatljiva svima, ali je na žalost preovladao politički interes da se većina homogenizuje na strahu od jedne grupe, a pri tome je rigidna primjena zakona sprovođena samo naspram jedne grupe. Takvo stanje nije zdravo za ukupno društvo, jer je upravo ono bilo uvod u tragičan nestanak Crne Gore prije jednog vijeka”, zaključio je Raonić.

KOPRIVICA

Ponašanje političkih elita u prethodne tri godine nam govori da pitanje povećanja povjerenja u izbore za njih nije bila prioritetna tema, ocjenio je Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Kako je naglasio, kako su za ove teme u demokratskim društvima neophodni politički dogovori i učešće svih važnih aktera, političku odgovornost snose svi, proporcionalno svojoj političkoj snazi.

“Prethodni parlamentarni izbori su bili u oktobru 2016, a tek se nešto konkretnije pokušalo uraditi krajem 2018. i u toku 2019. godine. Ispostavilo se da je taj pokušaj u sebi imao makar dvije konstrukcione greške; prvu, jer ga je vodila Skupština, institucija koja, nažalost, u ovom momentu nema političku snagu da dovede do pozitivnog ishoda, i drugu da u njemu nikad nije učestvovala kompletna opozicija. I jedna i druga ‘greška’ nam govori da su političke elite imale važnijih pitanja u ovom periodu. Krah ovog pristupa znači da smo kao društvo nezreli i nesposobni da na demokratski način rješavamo komplikovane probleme. Pardoksalno, umjesto da sazrijevamo, da napredujemo, mi u ovom smislu svakodnevno nazadujemo i postajemo sve veća politička provincija”, kazao je Koprivica.

Kako je dodao, naknadni pokušaj vladajućih stranaka da jednostranom promjenom zakona za koje nije potrebna dvotrećinska većina profitiraju kod međunarodne zajednice nema suštinski politički značaj, jer ne vodi povećanju povjerenja u izborni proces.

To će, kako je ocijenio, ostati samo politički trik.

“Iako sada izgleda veoma daleko, jedino rješenje je u otpočinjanju razgovora na top političkom nivou vlasti i opozicije, uz jasnu i oročenu agendu i aktivno učešće EU. To je jedini način da se, improvizacijom, pokuša napraviti makar neki korak naprijed koji bi prevenirao novi četvorogodišnji ciklus političke nestabilnosti, bojkota, nekonstruktivnosti, protesta ili ozbiljnijih sukoba”, zaključio je Koprivica.

KOPRIVICA

Ponašanje političkih elita u prethodne tri godine nam govori da pitanje povećanja povjerenja u izbore za njih nije bila prioritetna tema, ocjenio je Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Kako je naglasio, kako su za ove teme u demokratskim društvima neophodni politički dogovori i učešće svih važnih aktera, političku odgovornost snose svi, proporcionalno svojoj političkoj snazi.

“Prethodni parlamentarni izbori su bili u oktobru 2016, a tek se nešto konkretnije pokušalo uraditi krajem 2018. i u toku 2019. godine. Ispostavilo se da je taj pokušaj u sebi imao makar dvije konstrukcione greške; prvu, jer ga je vodila Skupština, institucija koja, nažalost, u ovom momentu nema političku snagu da dovede do pozitivnog ishoda, i drugu da u njemu nikad nije učestvovala kompletna opozicija. I jedna i druga ‘greška’ nam govori da su političke elite imale važnijih pitanja u ovom periodu. Krah ovog pristupa znači da smo kao društvo nezreli i nesposobni da na demokratski način rješavamo komplikovane probleme. Pardoksalno, umjesto da sazrijevamo, da napredujemo, mi u ovom smislu svakodnevno nazadujemo i postajemo sve veća politička provincija”, kazao je Koprivica.

Kako je dodao, naknadni pokušaj vladajućih stranaka da jednostranom promjenom zakona za koje nije potrebna dvotrećinska većina profitiraju kod međunarodne zajednice nema suštinski politički značaj, jer ne vodi povećanju povjerenja u izborni proces.

To će, kako je ocijenio, ostati samo politički trik.

“Iako sada izgleda veoma daleko, jedino rješenje je u otpočinjanju razgovora na top političkom nivou vlasti i opozicije, uz jasnu i oročenu agendu i aktivno učešće EU. To je jedini način da se, improvizacijom, pokuša napraviti makar neki korak naprijed koji bi prevenirao novi četvorogodišnji ciklus političke nestabilnosti, bojkota, nekonstruktivnosti, protesta ili ozbiljnijih sukoba”, zaključio je Koprivica.

IZMJENE ZAKONA

Izmjenama i dopunama Zakona o energetici planira se ubrzati proces priključenja objekata na elektrodistributivnu mrežu, saopštili su Dnevnim novinama predstavnici Ministarstva ekonomije.

 

Oni su, u komunikaciji sa građanima i pravnim licima, zaključili da priključenje objekata na elektroenergetsku mrežu traje dugo, zbog čega su i pribjegli izmjenama i dopunama zakona.

“U razgovoru sa operatorima distributivnog i prenosnog sistema, CEDIS-om i CGES-om, ukazano je da se ključne prepreka za ubrzanje procesa priključenja nalaze u Zakonu o energetici. Iz tog razloga formirana je ekspertska grupa koja intenzivno radi na zakonskom rješenju koje treba da značajno ubrza priključenje objekata na elektrodistributivnu mrežu”, rekli su u Ministarstvu.

Kako su istakli, važno je da izmjene i dopune što prije budu spremne, usvojene na Vladi i, nakon toga, upućenje Skupštini. U Ministarstvu očekuju da cijeli postupak bude završen u februaru.

“Samu dinamiku razmatranja izmjena i dopuna Zakona na skupštinskim tijelima će definisati Skupština. Ono što je važno je da Izmjene i dopune Zakona što prije budu spremne i usvojene od strane Vlade, a zatim upućene parlamentu”, rekli su u Ministarstvu.

Drugi set izmjena, kako su naveli u nadležnom resoru, odnosi se na unapređenje modela proizvođač-potrošač koji građanima omogućava da instaliraju uređaje za proizvodnju električne energije kako bi proizvodili električnu energiju za lične potrebe.

“Osnovni princip ove vrste proizvodnje je da potrošači koji proizvode električnu energiju za svoje potrebe, električnu energiju razmjenjuju sa snabdjevačem. Naime, kod potrošača/proizvođača, koji na svojim instalacijama imaju proizvodne kapacitete, CEDIS će instalirati dvosmjerno brojilo električne energije, tj. brojilo koje mjeri električnu energiju u dva smjera: od mreže ka potrošaču, i od potrošača ka mreži”, objasnili su u Ministarstvu.

Oni su ukazali i da su prije četiri godine, među prvima u regionu omogućili građanima i pravnim licima instaliranje malih elektrana na objektima.

“Danas, četiri godine kasnije, smatramo da postoji prostor da se ovaj model dodatno unaprijedi u korist, na prvom mjestu potrošača, tj. građana i pravnih lica, te će se u tom dijelu Zakon o energetici izmijeniti” istakli su u nadležnom resoru.

IZMJENE ZAKONA

Izmjenama i dopunama Zakona o energetici planira se ubrzati proces priključenja objekata na elektrodistributivnu mrežu, saopštili su Dnevnim novinama predstavnici Ministarstva ekonomije.

 

Oni su, u komunikaciji sa građanima i pravnim licima, zaključili da priključenje objekata na elektroenergetsku mrežu traje dugo, zbog čega su i pribjegli izmjenama i dopunama zakona.

“U razgovoru sa operatorima distributivnog i prenosnog sistema, CEDIS-om i CGES-om, ukazano je da se ključne prepreka za ubrzanje procesa priključenja nalaze u Zakonu o energetici. Iz tog razloga formirana je ekspertska grupa koja intenzivno radi na zakonskom rješenju koje treba da značajno ubrza priključenje objekata na elektrodistributivnu mrežu”, rekli su u Ministarstvu.

Kako su istakli, važno je da izmjene i dopune što prije budu spremne, usvojene na Vladi i, nakon toga, upućenje Skupštini. U Ministarstvu očekuju da cijeli postupak bude završen u februaru.

“Samu dinamiku razmatranja izmjena i dopuna Zakona na skupštinskim tijelima će definisati Skupština. Ono što je važno je da Izmjene i dopune Zakona što prije budu spremne i usvojene od strane Vlade, a zatim upućene parlamentu”, rekli su u Ministarstvu.

Drugi set izmjena, kako su naveli u nadležnom resoru, odnosi se na unapređenje modela proizvođač-potrošač koji građanima omogućava da instaliraju uređaje za proizvodnju električne energije kako bi proizvodili električnu energiju za lične potrebe.

“Osnovni princip ove vrste proizvodnje je da potrošači koji proizvode električnu energiju za svoje potrebe, električnu energiju razmjenjuju sa snabdjevačem. Naime, kod potrošača/proizvođača, koji na svojim instalacijama imaju proizvodne kapacitete, CEDIS će instalirati dvosmjerno brojilo električne energije, tj. brojilo koje mjeri električnu energiju u dva smjera: od mreže ka potrošaču, i od potrošača ka mreži”, objasnili su u Ministarstvu.

Oni su ukazali i da su prije četiri godine, među prvima u regionu omogućili građanima i pravnim licima instaliranje malih elektrana na objektima.

“Danas, četiri godine kasnije, smatramo da postoji prostor da se ovaj model dodatno unaprijedi u korist, na prvom mjestu potrošača, tj. građana i pravnih lica, te će se u tom dijelu Zakon o energetici izmijeniti” istakli su u nadležnom resoru.

 <!—->

Prema preliminarnim podacima u 2019. godini na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje urađeno je 569 postupaka vantjelesne oplodnje, što je za 73 postupka više u odnosu na 2018. godinu, kazao je Dnevnim novinama direktor Fonda Sead Čirgić.

“Vrijednost ispostavljenih faktura Fondu za usluge vantjelesne oplodnje u 2019. godini iznosi 1.033.332,25 eura što je za 162.328,76 eura ili 18,64 odsto više nego 2018, precizirao je Čirgić.

Najviše postupaka vantjelesne oplodnje lani je urađeno u Opštoj bolnici Cetinje, 205, za šta je Fondu fakturisano više od 352.000 eura, odnosno 124.000 više nego u 2018. godini.

Na Cetinju obavljeno 205 postupaka

Slijede tri privatne zdravstvene ustanove van zdravstvene mreže u kojima je prošle godine ukupno urađeno 345 postupaka vantjelesne oplodnje, te Specijalna bolnica “Codra, koja je sastavni dio zdravstvene mreže, u kojoj je lani obavljeno 19 postupaka vantjelesne oplodnje, jedan više nego u 2018.

“U Opštoj bolnici Cetinje u 2019. godini urađeno je 205 postupaka vantjelesne oplodnje, za što je fakturisano 352.560,56 eura, dok je u 2018. urađeno 128 postupaka i fakturisano 228.510,50 eura”, kazao je Čirgić.

On je pojasnio da je, prema preliminarnim rezultatima ustanove na čijem je čelu, u 2019. u OB Cetinje urađeno 77 postupaka vantjelesne oplodnje više nego u 2018. godini i fakturisano 124.050,06 eura više.

Čirgić podsjeća da je po javnom pozivu za pružanje usluga sa zdravstvenim ustanovama van Mreže, Fond zaključio ugovore za pružanje usluga vantjelesne oplodnje sa tri privatne zdravstvene ustanove i to PZU “Life”, PZU “Ars medica”, obje iz Podgorice, i PZU “Humana reprodukcija” iz Budve.

“Takođe, zaključen je ugovor sa SB “Codra”, koja je u sastavu zdravstvene mreže, između ostalog, i za pružanje usluga vantjelesne oplodnje”, rekao je Čirgić.

Usluge vantjelesne oplodnje, koje se pružaju osiguranim licima na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje, kako je objasnio, shodno zaključenim ugovorima fakturišu se po jedinstvenim cijenama iz važećeg Cjenovnika zdravstvenih usluga.

U tri privatne ustanove 345 postupaka

“U tri privatne zdravstvene ustanove van zdravstvene mreže u 2019. godini za urađenih 345 postupaka vantjelesne oplodnje fakturisano je 648.420,50 eura što je za 37.959,64 eura više nego u 2018. kada je za 350 postupaka fakturisano 610.460,86 eura”, istakao je Čirgić.

Pojedinačno, u PZU “Life” Podgorica tokom prošle godine obavljeno je, kako je rekao, 76 postupaka vantjelesne oplodnje za što je fakturisano 132.158,87 eura.

“U PZU “Ars medica” Podgorica obavljeno je 105 postupaka vantjelesne oplodnje u 2019., za što je fakturisano 196.549,71 eura, dok je prošle godine u PZU “Humana reprodukcija” Budva urađeno je 164 postupka vantjelesne oplodnje, za što je fakturisano 319.711,92 eura”, kazao je Čirgić.

U SB “Codra”, koja je sastavni dio zdravstvene mreže, u 2019. je obavljeno 19 postupaka vantjelesne oplodnje i fakturisano 32.351,19 eura, što je za jedan postupak vantjelesne oplodnje više nego u 2018. kada je, kako je rekao, urađeno 18 postupaka i fakturisano 32.032,13 eura.

PROŠLE GODINE

Tokom 2019. godine, prema preliminarnim podacima Fonda za zdravstveno osiguranje, na teret te ustanove urađeno je više od 500 postupaka vantjelesne oplodnje, za šta je potrošeno više od milion eura, odnosno 18,64 odsto više nego 2018. godine.

 

Prema preliminarnim podacima u 2019. godini na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje urađeno je 569 postupaka vantjelesne oplodnje, što je za 73 postupka više u odnosu na 2018. godinu, kazao je Dnevnim novinama direktor Fonda Sead Čirgić.

“Vrijednost ispostavljenih faktura Fondu za usluge vantjelesne oplodnje u 2019. godini iznosi 1.033.332,25 eura što je za 162.328,76 eura ili 18,64 odsto više nego 2018, precizirao je Čirgić.

Najviše postupaka vantjelesne oplodnje lani je urađeno u Opštoj bolnici Cetinje, 205, za šta je Fondu fakturisano više od 352.000 eura, odnosno 124.000 više nego u 2018. godini.

Na Cetinju obavljeno 205 postupaka

Slijede tri privatne zdravstvene ustanove van zdravstvene mreže u kojima je prošle godine ukupno urađeno 345 postupaka vantjelesne oplodnje, te Specijalna bolnica “Codra, koja je sastavni dio zdravstvene mreže, u kojoj je lani obavljeno 19 postupaka vantjelesne oplodnje, jedan više nego u 2018.

“U Opštoj bolnici Cetinje u 2019. godini urađeno je 205 postupaka vantjelesne oplodnje, za što je fakturisano 352.560,56 eura, dok je u 2018. urađeno 128 postupaka i fakturisano 228.510,50 eura”, kazao je Čirgić.

On je pojasnio da je, prema preliminarnim rezultatima ustanove na čijem je čelu, u 2019. u OB Cetinje urađeno 77 postupaka vantjelesne oplodnje više nego u 2018. godini i fakturisano 124.050,06 eura više.

Čirgić podsjeća da je po javnom pozivu za pružanje usluga sa zdravstvenim ustanovama van Mreže, Fond zaključio ugovore za pružanje usluga vantjelesne oplodnje sa tri privatne zdravstvene ustanove i to PZU “Life”, PZU “Ars medica”, obje iz Podgorice, i PZU “Humana reprodukcija” iz Budve.

“Takođe, zaključen je ugovor sa SB “Codra”, koja je u sastavu zdravstvene mreže, između ostalog, i za pružanje usluga vantjelesne oplodnje”, rekao je Čirgić.

Usluge vantjelesne oplodnje, koje se pružaju osiguranim licima na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje, kako je objasnio, shodno zaključenim ugovorima fakturišu se po jedinstvenim cijenama iz važećeg Cjenovnika zdravstvenih usluga.

U tri privatne ustanove 345 postupaka

“U tri privatne zdravstvene ustanove van zdravstvene mreže u 2019. godini za urađenih 345 postupaka vantjelesne oplodnje fakturisano je 648.420,50 eura što je za 37.959,64 eura više nego u 2018. kada je za 350 postupaka fakturisano 610.460,86 eura”, istakao je Čirgić.

Pojedinačno, u PZU “Life” Podgorica tokom prošle godine obavljeno je, kako je rekao, 76 postupaka vantjelesne oplodnje za što je fakturisano 132.158,87 eura.

“U PZU “Ars medica” Podgorica obavljeno je 105 postupaka vantjelesne oplodnje u 2019., za što je fakturisano 196.549,71 eura, dok je prošle godine u PZU “Humana reprodukcija” Budva urađeno je 164 postupka vantjelesne oplodnje, za što je fakturisano 319.711,92 eura”, kazao je Čirgić.

U SB “Codra”, koja je sastavni dio zdravstvene mreže, u 2019. je obavljeno 19 postupaka vantjelesne oplodnje i fakturisano 32.351,19 eura, što je za jedan postupak vantjelesne oplodnje više nego u 2018. kada je, kako je rekao, urađeno 18 postupaka i fakturisano 32.032,13 eura.

<!—->

Taj sklad, kaže ministar, proizilazi iz dijaloga, uvažavanja različitih identiteta, međusobnog razumijevanja i tolerancije.

“Zato sam ubijeđen da, upravo ove vrijednosti koje vjekovima njegujemo, znamo da cijenimo i da ćemo sačuvati duh mira i tradiciju sloge i zajedništva. A država ima odgovornost da štiti mir u kojem ćemo, vjerujem, prevladati političke, ideološke i druge razlike”, kazao je Nuhodžić Dnevnim novinama.

Crna Gora je to, kako je rekao, znala da uradi u svim teškim vremenima i po tome je i prepoznata.

Uvjeren je ministar da će se i ova vjerska pitanja riješiti dijalogom, “svjesni da različitosti ne trebaju da nas dijele, već da budu motiv da se približimo jedni drugima i da, kroz dijalog, rješavamo međusobna neslaganja u mišljenjima”.

“Jer, siguran sam da svi dijelimo iste ciljeve da Crna Gora bude sigurna i bezbjedna. A država i institucije sistema će svakom građaninu, bez obzira na vjeru i naciju, garantovati sigurnost i bezbjednost. Cijenim da svako treba da ima punu slobodu da bude ili ne bude vjernik bilo koje vjere. A vjerski objekti treba da budu otvoreni za vjernike bez obzira na njihovo etničko i političko opredjeljenje”, rekao je Nuhodžić, komentarišući aktuelna dešavanja i sa aspekta javog reda i mira.

Nuhodžić je uvjeren da toleranciju, multietnički i multivjerski suživot u crnogorskom društvu ništa ne može i neće narušiti.

Ocjenjujući reakciju državnih institucija na najnovija dešavanja, on kaže da “državne institucije neće dozvoliti da se različita mišljenja, kao i bilo koje pitanje, rješava nasilnim putem, ne poštujući organe nadležne da štite javni red i mir, bezbjednost i ustavni poredak”.

Najoštrije je osudio napade i omalovažavanje i vrijeđanje policije naglašavajući da daje punu podršku policijskim službenicima koji posao obavljaju na profesionalan i odgovoran način, u skladu sa zakonom, ne dozvoljavajući da ih pojedinci isprovociraju.

 

NUHODŽIĆ PORUČIO

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić rekao je re da je Crna Gora, i pored određenih tenzija i pojedinačnih incidenata, zajednički dom svih nas izgrađen na temeljima očuvanja mira i stabilnosti i multikonfesionalnog sklada.

Taj sklad, kaže ministar, proizilazi iz dijaloga, uvažavanja različitih identiteta, međusobnog razumijevanja i tolerancije.

“Zato sam ubijeđen da, upravo ove vrijednosti koje vjekovima njegujemo, znamo da cijenimo i da ćemo sačuvati duh mira i tradiciju sloge i zajedništva. A država ima odgovornost da štiti mir u kojem ćemo, vjerujem, prevladati političke, ideološke i druge razlike”, kazao je Nuhodžić Dnevnim novinama.

Crna Gora je to, kako je rekao, znala da uradi u svim teškim vremenima i po tome je i prepoznata.

Uvjeren je ministar da će se i ova vjerska pitanja riješiti dijalogom, “svjesni da različitosti ne trebaju da nas dijele, već da budu motiv da se približimo jedni drugima i da, kroz dijalog, rješavamo međusobna neslaganja u mišljenjima”.

“Jer, siguran sam da svi dijelimo iste ciljeve da Crna Gora bude sigurna i bezbjedna. A država i institucije sistema će svakom građaninu, bez obzira na vjeru i naciju, garantovati sigurnost i bezbjednost. Cijenim da svako treba da ima punu slobodu da bude ili ne bude vjernik bilo koje vjere. A vjerski objekti treba da budu otvoreni za vjernike bez obzira na njihovo etničko i političko opredjeljenje”, rekao je Nuhodžić, komentarišući aktuelna dešavanja i sa aspekta javog reda i mira.

Nuhodžić je uvjeren da toleranciju, multietnički i multivjerski suživot u crnogorskom društvu ništa ne može i neće narušiti.

Ocjenjujući reakciju državnih institucija na najnovija dešavanja, on kaže da “državne institucije neće dozvoliti da se različita mišljenja, kao i bilo koje pitanje, rješava nasilnim putem, ne poštujući organe nadležne da štite javni red i mir, bezbjednost i ustavni poredak”.

Najoštrije je osudio napade i omalovažavanje i vrijeđanje policije naglašavajući da daje punu podršku policijskim službenicima koji posao obavljaju na profesionalan i odgovoran način, u skladu sa zakonom, ne dozvoljavajući da ih pojedinci isprovociraju.

Sozina će biti zatvorena zbog čišćenju nagomilanog materijala ispod zaštitnih putarskih mreža na prilaznoj saobraćajnici.

  • Vraneš: Zabranjen mi je ulazak na Kosovo
    on 28/06/2026 at 17:27

    Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš saopštio je kako mu je danas zabranjen ulazak na Kosovo.

  • Knežević: Vojska Srbije najjača na Balkanu, nadam se da će joj se crnogorska pridružiti
    on 28/06/2026 at 14:51

    Lider Demokratske narodne partije, Milan Knežević, naveo je društvenoj mreži Iks da je danas imao čast da prisustvuje vojnoj vježbi na Pasuljanskim livadama, kao i da se još jednom uvjerio da je Vojska Srbije, kako je kazao, najjača na Balkanu.

  • Mekalister: Šest mjesta u Evropskom parlamentu već čeka Crnu Goru
    on 27/06/2026 at 18:57

    U Evropskom parlamentu već su rezervisana mjesta za nove članice Evropske unije (EU). Crnu Goru čeka šest fotelja. To je TVCG-u potvrđeno u Briselu, iz kojeg kažu da naša zemlja definitivno ulazi u završnu fazu. EU, kako poručuju, biće uz nas u prevazilaženju i posljednjih prepreka procesa proširenja, ali pozivaju na oprez.

  • Perić: Skupština će biti otvorenija prema građanima i medijma, pred odbornicima uskoro obiman dnevni red
    on 27/06/2026 at 18:55

    Nešto više od sedam dana nakon što je izabran za predsjednika Skupštine Glavnog grada, Srđan Perić najavljuje da bi naredne sedmice trebalo da pristignu materijali za zakazivanje prve sjednice lokalnog parlamenta u novom sazivu. Ističe da će dnevni red biti obiman, kao i da će Skupština Glavnog grada u narednom periodu biti dopstupnija svima.

  • Čapuni: Kosovo nije djelovalo protiv Crne Gore
    on 27/06/2026 at 18:05

    Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni reagovao je na jučerašnje stavove predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, ocjenjujući da nije stekao utisak da je Kosovo imala namjeru da naruši odnose sa Crnom Gorom.

  • Vučić: Knežević mi poklonio sliku Cetinjskog manastira u ime grupe Srba sa Cetinja
    on 27/06/2026 at 17:22

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je na Instagramu da mu je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević poklonio sliku na kojoj je Cetinjski manastir, kako navodi, u ime grupe Srba sa Cetinja.

  • Skupštinska delegacija učestvovala na Ljetnjem zasjedanju PSSE
    on 27/06/2026 at 14:20

    Otpornost evropskih institucija počiva na jedinstvu, odgovornosti i dosljednoj zaštiti temeljnih vrijednosti Savjeta Evrope (SE), poručeno je sa Ljetnjeg zasjedanja Parlamentarne skupštine SE (PSSE), na kojem je učestvovala delegacija crnogorskog parlamenta. 

  • Vujović: Odbranom Informera Mandić pokazao kome je lojalan
    on 27/06/2026 at 13:23

    Jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović ocijenio je da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić, braneći list Informer, pokazao da i dalje slijedi politiku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

  • Mandić: Sloboda se brani otvorenošću, zabrana ulaska nije put kojim treba da idemo
    on 27/06/2026 at 06:36

    Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić poručio je da Crna Gora treba da ostane zemlja sloboda i da u potpunosti raskine sa praksama bivše vlasti koje su, kako je naveo, narušavale ljudska prava i slobode. On je naveo da je Nova srpska demokratija saznala da se, mimo znanja njihovih funkcionera u izvršnoj vlasti, navodno prave spiskovi osoba kojima bi trebalo zabraniti ulazak u Crnu Goru, a takve inicijative, ocjenjuje Mandić, mogu narušiti ambijent koji je Crna Gora gradila kao država koja poštuje slobode i ljudska prava, ali i otežati odnose u regionu.

  • Milatović: Nastavak izgradnje autoputa jedan je od najvažnijih razvojnih prioriteta Crne Gore
    on 26/06/2026 at 20:44

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da je nastavak izgradnje autoputa među ključnim razvojnim prioritetima države, ističući da će bolje povezivanje Crne Gore sa regionom i zemljama Centralne Evrope doprinijeti ravnomjernijem regionalnom razvoju, jačanju ekonomije i otvaranju novih prilika za građane i privredu.

  • Uprava carina spremna za bespapirno poslovanje, privreda se još prilagođava
    on 28/06/2026 at 18:51

    Prvi naredni veliki korak koji bi Crna Gora trebalo da ostvari jeste članstvo u Evropskoj uniji. Iz Uprave carina saopštavaju da se nalazimo na samom pragu ispunjavanja svih završnih mjerila u okviru pregovaračkog poglavlja 29 – Carinska unija. Spremni su, kažu, i administrativno i tehnički za potpuni prelazak na bezpapirno poslovanje.

  • BS: Novim zakonom partnerke preduzetnika dobijaće materijalnu naknadu
    on 28/06/2026 at 16:56

    Poslanici Bošnjačke stranke i drugih partija iz vlasti predali su u skupštinsku proceduru Predlog izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojim se uvodi novo materijalno davanje – naknada za materinstvo za suprugu, odnosno životnu partnerku lica koja se bave preduzetničkom djelatnošću.

  • Monstat: Rast jediničnih vrijednosti izvoza robe
    on 28/06/2026 at 14:48

    Jedinične vrijednosti izvoza robe u periodu od januara do decembra prošle godine bilježe rast od 4,8 odsto u odnosu na 2024, pokazuju podaci Monstata.

  • Sjutra potpisivanje ugovora za prvu fazu obilaznice oko Budve
    on 28/06/2026 at 07:37

    Predstavnici kompanija Monteput i BRIV Construction potpisaće sjutra ugovor o projektovanju i izgradnji dionice Markovići – Lastva Grbaljska, odnosno prve faze obilaznice oko Budve.

  • Notari pod lupom: Milionski ugovori, a kontrolisan tek svaki stoti zapis
    on 28/06/2026 at 06:12

    Iako notari zaključuju ugovore vrijedne stotine hiljada, pa i milione eura, kontrola njihovog rada je, kako pokazuju podaci, ograničena i nedovoljno transparentna. U Agenciji za sprječavanje korupcije ističu za RTCG da bi uključivanje notara u provjere bilo od posebnog značaja kako bi se obezbijedio visok nivo odgovornosti i transparentnosti. Iako notari sami kažu da podliježu trostrukoj kontroli, i u civilnom sektoru smatraju da bi pažnja državnih organa, kada je riječ o notarima, trebalo da bude značajno veća.

  • Domaće je i dalje na cijeni: Familija Božović iz Mojkovca širi proizvodnju
    on 27/06/2026 at 16:41

    Familija Božović iz Mojkovca proizvodi uvijek tražene domaće proizvode. Kažu da prodaja povrća ide dobro jer potrošači više cijene domaće nego industrijske proizvode. A uz podršku lokalne uprave i resornog ministarstva šire i kapacitete.

  • Đeljošaj: Mikro, mala i srednja preduzeća temelj održivog ekonomskog rasta
    on 27/06/2026 at 12:09

    Snažna mikro, mala i srednja preduzeća predstavljaju temelj održivog ekonomskog rasta i prosperiteta Crne Gore, saopštio je ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj i najavio nastavak gradnje partnerstva sa privredom.

  • Pekari najavili poskupljenje hljeba, od jula rastu i cijene cigareta
    on 27/06/2026 at 06:12

    Iz Udruženja pekara najavljuju poskupljenje osnovne vrste hljeba za pet centi počev od 11. jula, a to je minimalno povećanje imajući u vidu rashode, kazao je član Udruženja Hasan Ramović. Poskupiće u julu i cigarete, a u skladu s akciznim kalendarom. Pogodiće poskupljenje i siromašnije pušače, a pretpostavka nadležnih je da će mladi osloboditi se zavisnosti od duvanskog dima. Ipak, iskustvo je pokazalo da naglo povećanje akciza stvara prostor i za sivo tržište.

  • Stižu nova poreska pravila: Jača kontrola akciza, PDV-a i poreskih prevara
    on 26/06/2026 at 18:40

    Vlada je na današnjoj sjednici u cilju usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije, utvrdila predloge seta poreskih zakona.

  • Đeljošaj: Predložen Zakon o robnim rezervama, Uprava će se formirati do kraja godine
    on 26/06/2026 at 14:11

    Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je istakao da je Vlada danas utvrdila Predlog zakona o robnim rezervama čime će država moći da brzo reaguje u slučaju nepredviđenih velikih poremećaja i nestabilnosti na tržištu.