KENTERA SMATRA

Nije dobro da se na javnim površinama crtaju grafiti sa državnim simbolima u trenutku kada u zemlji postoje tenzije zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, jer se mora učiniti sve da se izbjegnu incidenti kakvi su se prije nekoliko dana desili na Zlatici, rekao je za Pobjedu predsjednik Atlantskog saveza Savo Kentera.

Za razliku od njega izvršni direktor NVO Građanska alijansa Boris Raonić smatra da je država “selektivno represivno djelovala, jer nije krečila simbole drugih zajednica ili govor mržnje”, što je, kako je ocijenio, samo pojačalo negativnu energiju tih grupa i od incidenta napravila pojavu koju je sada teško kontrolisati.

Grupa građana je prošle sedmice izazvala incident kada su pokušali da spriječe komunalnu policiju da u podgoričkom naselju Zlatica prekreče grafit sa srpskom trobojkom koji je bio naslikan na pasareli.

Oni su vrijeđali policajce i gađali ih kamenicama, zbog čega je policija bacila suzavac kako bi ih spriječila da napadaju.

Nekoliko mladića je formiralo „živi zid“ oko pasarele i odbili su da se raziđu kada im je policija izdala naredbu, zbog čega je došlo do nereda u kojima su povrijeđena tri policajca i nekoliko građana. Okupljeni su poručili: „Ne damo svetinje“. U incidentu je oštećeno čak osam policijskih vozila.

Tenzije

Kentera ističe da je osjetljiv momenat koji su ove grupe izabrale da oslikavaju trobojku.

“Crtanje zastava je sporno jedino sa aspekta što se dešava u ovom momentu. Da se to dešava u nekom drugom trenutku i van ovog konteksta siguran sam da niko na to ne bi obraćao pažnju, ali sada su izuzetno velike tenzije u društvu, te i na jednoj i na drugoj strani imate ljude koji jedva čekaju da dođe do nekih ekscesa”, upozorio je Kentera.

On je rekao da se sa druge strane ne može očekivati da država ne reaguje i da dozvoli da se širom Crne Gore na svakom ćošku crtaju prosrpski simboli.

“Država tu mora reagovati. Imate građane koji hoće to da brane, ne dozvoljavaju micanje obilježja, te u takvoj situaciji mora doći do konflikta. To je ono što se desilo na Zlatici i što će se vjerovatno desiti opet i na drugom mjestu, ali građani moraju znati da je očuvanje javnog reda i mira zadatak policije i njena dužnost i obaveza. Ona mora da postupa u skladu sa svojim nadležnostima”, naglasio je Kentera, uz ocjenu da je potrebno da se na suptilniji način izađe iz ovakve situacije.

Rješenje vidi u razgovoru sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom Srpske pravoslavne crkve.

“Kako bi se spustile tenzije i našlo rješenje za primjenu Zakona, gdje će doći do prihvatanja onoga što u tom dokumentu piše. Na kraju je to u intersu građana, a da li trenutno nije u interesu Mitropolije to je drugo pitanje. Siguran sam da dok god ima razumnih ljudi i sa jedne i sa druge strane, a ima ih, da se može naći adekvatno rješenje”, istakao je Kentera.

Interes

On napominje da će do rješenja doći uskoro, jer, „ne bi valjalo da ovo potraje“.

Raonić, s druge strane situaciju vidi drugačije, i ocjenjuje da je država napravila grešku.

“Nije uradila sve da djeluje koheziono na sve djelove društva, naprotiv, dozvolila je jačanje simbola koji dijele društvo, pa je očekivana reakcija bila jačanje nacionalizma na drugoj strani”, smatra on.

I Raonić poručuje da je sada najbitnije spuštiti tenzije i početi dijalog.

“Onda neselektivno djelovati prema svima koji krše zakona koji se tiče komunalnog reda, pa sve do državnih simbola”, naglasio je Raonić.

Ocjenjuje i da je u ovim događajima preovladao politički interes.

“Crna Gora je društvo prepuno različitosti i zvanična zastava je uz malo truda mogla biti prihvatljiva svima, ali je na žalost preovladao politički interes da se većina homogenizuje na strahu od jedne grupe, a pri tome je rigidna primjena zakona sprovođena samo naspram jedne grupe. Takvo stanje nije zdravo za ukupno društvo, jer je upravo ono bilo uvod u tragičan nestanak Crne Gore prije jednog vijeka”, zaključio je Raonić.

KOPRIVICA

Ponašanje političkih elita u prethodne tri godine nam govori da pitanje povećanja povjerenja u izbore za njih nije bila prioritetna tema, ocjenio je Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Kako je naglasio, kako su za ove teme u demokratskim društvima neophodni politički dogovori i učešće svih važnih aktera, političku odgovornost snose svi, proporcionalno svojoj političkoj snazi.

“Prethodni parlamentarni izbori su bili u oktobru 2016, a tek se nešto konkretnije pokušalo uraditi krajem 2018. i u toku 2019. godine. Ispostavilo se da je taj pokušaj u sebi imao makar dvije konstrukcione greške; prvu, jer ga je vodila Skupština, institucija koja, nažalost, u ovom momentu nema političku snagu da dovede do pozitivnog ishoda, i drugu da u njemu nikad nije učestvovala kompletna opozicija. I jedna i druga ‘greška’ nam govori da su političke elite imale važnijih pitanja u ovom periodu. Krah ovog pristupa znači da smo kao društvo nezreli i nesposobni da na demokratski način rješavamo komplikovane probleme. Pardoksalno, umjesto da sazrijevamo, da napredujemo, mi u ovom smislu svakodnevno nazadujemo i postajemo sve veća politička provincija”, kazao je Koprivica.

Kako je dodao, naknadni pokušaj vladajućih stranaka da jednostranom promjenom zakona za koje nije potrebna dvotrećinska većina profitiraju kod međunarodne zajednice nema suštinski politički značaj, jer ne vodi povećanju povjerenja u izborni proces.

To će, kako je ocijenio, ostati samo politički trik.

“Iako sada izgleda veoma daleko, jedino rješenje je u otpočinjanju razgovora na top političkom nivou vlasti i opozicije, uz jasnu i oročenu agendu i aktivno učešće EU. To je jedini način da se, improvizacijom, pokuša napraviti makar neki korak naprijed koji bi prevenirao novi četvorogodišnji ciklus političke nestabilnosti, bojkota, nekonstruktivnosti, protesta ili ozbiljnijih sukoba”, zaključio je Koprivica.

KOPRIVICA

Ponašanje političkih elita u prethodne tri godine nam govori da pitanje povećanja povjerenja u izbore za njih nije bila prioritetna tema, ocjenio je Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Kako je naglasio, kako su za ove teme u demokratskim društvima neophodni politički dogovori i učešće svih važnih aktera, političku odgovornost snose svi, proporcionalno svojoj političkoj snazi.

“Prethodni parlamentarni izbori su bili u oktobru 2016, a tek se nešto konkretnije pokušalo uraditi krajem 2018. i u toku 2019. godine. Ispostavilo se da je taj pokušaj u sebi imao makar dvije konstrukcione greške; prvu, jer ga je vodila Skupština, institucija koja, nažalost, u ovom momentu nema političku snagu da dovede do pozitivnog ishoda, i drugu da u njemu nikad nije učestvovala kompletna opozicija. I jedna i druga ‘greška’ nam govori da su političke elite imale važnijih pitanja u ovom periodu. Krah ovog pristupa znači da smo kao društvo nezreli i nesposobni da na demokratski način rješavamo komplikovane probleme. Pardoksalno, umjesto da sazrijevamo, da napredujemo, mi u ovom smislu svakodnevno nazadujemo i postajemo sve veća politička provincija”, kazao je Koprivica.

Kako je dodao, naknadni pokušaj vladajućih stranaka da jednostranom promjenom zakona za koje nije potrebna dvotrećinska većina profitiraju kod međunarodne zajednice nema suštinski politički značaj, jer ne vodi povećanju povjerenja u izborni proces.

To će, kako je ocijenio, ostati samo politički trik.

“Iako sada izgleda veoma daleko, jedino rješenje je u otpočinjanju razgovora na top političkom nivou vlasti i opozicije, uz jasnu i oročenu agendu i aktivno učešće EU. To je jedini način da se, improvizacijom, pokuša napraviti makar neki korak naprijed koji bi prevenirao novi četvorogodišnji ciklus političke nestabilnosti, bojkota, nekonstruktivnosti, protesta ili ozbiljnijih sukoba”, zaključio je Koprivica.

IZMJENE ZAKONA

Izmjenama i dopunama Zakona o energetici planira se ubrzati proces priključenja objekata na elektrodistributivnu mrežu, saopštili su Dnevnim novinama predstavnici Ministarstva ekonomije.

 

Oni su, u komunikaciji sa građanima i pravnim licima, zaključili da priključenje objekata na elektroenergetsku mrežu traje dugo, zbog čega su i pribjegli izmjenama i dopunama zakona.

“U razgovoru sa operatorima distributivnog i prenosnog sistema, CEDIS-om i CGES-om, ukazano je da se ključne prepreka za ubrzanje procesa priključenja nalaze u Zakonu o energetici. Iz tog razloga formirana je ekspertska grupa koja intenzivno radi na zakonskom rješenju koje treba da značajno ubrza priključenje objekata na elektrodistributivnu mrežu”, rekli su u Ministarstvu.

Kako su istakli, važno je da izmjene i dopune što prije budu spremne, usvojene na Vladi i, nakon toga, upućenje Skupštini. U Ministarstvu očekuju da cijeli postupak bude završen u februaru.

“Samu dinamiku razmatranja izmjena i dopuna Zakona na skupštinskim tijelima će definisati Skupština. Ono što je važno je da Izmjene i dopune Zakona što prije budu spremne i usvojene od strane Vlade, a zatim upućene parlamentu”, rekli su u Ministarstvu.

Drugi set izmjena, kako su naveli u nadležnom resoru, odnosi se na unapređenje modela proizvođač-potrošač koji građanima omogućava da instaliraju uređaje za proizvodnju električne energije kako bi proizvodili električnu energiju za lične potrebe.

“Osnovni princip ove vrste proizvodnje je da potrošači koji proizvode električnu energiju za svoje potrebe, električnu energiju razmjenjuju sa snabdjevačem. Naime, kod potrošača/proizvođača, koji na svojim instalacijama imaju proizvodne kapacitete, CEDIS će instalirati dvosmjerno brojilo električne energije, tj. brojilo koje mjeri električnu energiju u dva smjera: od mreže ka potrošaču, i od potrošača ka mreži”, objasnili su u Ministarstvu.

Oni su ukazali i da su prije četiri godine, među prvima u regionu omogućili građanima i pravnim licima instaliranje malih elektrana na objektima.

“Danas, četiri godine kasnije, smatramo da postoji prostor da se ovaj model dodatno unaprijedi u korist, na prvom mjestu potrošača, tj. građana i pravnih lica, te će se u tom dijelu Zakon o energetici izmijeniti” istakli su u nadležnom resoru.

IZMJENE ZAKONA

Izmjenama i dopunama Zakona o energetici planira se ubrzati proces priključenja objekata na elektrodistributivnu mrežu, saopštili su Dnevnim novinama predstavnici Ministarstva ekonomije.

 

Oni su, u komunikaciji sa građanima i pravnim licima, zaključili da priključenje objekata na elektroenergetsku mrežu traje dugo, zbog čega su i pribjegli izmjenama i dopunama zakona.

“U razgovoru sa operatorima distributivnog i prenosnog sistema, CEDIS-om i CGES-om, ukazano je da se ključne prepreka za ubrzanje procesa priključenja nalaze u Zakonu o energetici. Iz tog razloga formirana je ekspertska grupa koja intenzivno radi na zakonskom rješenju koje treba da značajno ubrza priključenje objekata na elektrodistributivnu mrežu”, rekli su u Ministarstvu.

Kako su istakli, važno je da izmjene i dopune što prije budu spremne, usvojene na Vladi i, nakon toga, upućenje Skupštini. U Ministarstvu očekuju da cijeli postupak bude završen u februaru.

“Samu dinamiku razmatranja izmjena i dopuna Zakona na skupštinskim tijelima će definisati Skupština. Ono što je važno je da Izmjene i dopune Zakona što prije budu spremne i usvojene od strane Vlade, a zatim upućene parlamentu”, rekli su u Ministarstvu.

Drugi set izmjena, kako su naveli u nadležnom resoru, odnosi se na unapređenje modela proizvođač-potrošač koji građanima omogućava da instaliraju uređaje za proizvodnju električne energije kako bi proizvodili električnu energiju za lične potrebe.

“Osnovni princip ove vrste proizvodnje je da potrošači koji proizvode električnu energiju za svoje potrebe, električnu energiju razmjenjuju sa snabdjevačem. Naime, kod potrošača/proizvođača, koji na svojim instalacijama imaju proizvodne kapacitete, CEDIS će instalirati dvosmjerno brojilo električne energije, tj. brojilo koje mjeri električnu energiju u dva smjera: od mreže ka potrošaču, i od potrošača ka mreži”, objasnili su u Ministarstvu.

Oni su ukazali i da su prije četiri godine, među prvima u regionu omogućili građanima i pravnim licima instaliranje malih elektrana na objektima.

“Danas, četiri godine kasnije, smatramo da postoji prostor da se ovaj model dodatno unaprijedi u korist, na prvom mjestu potrošača, tj. građana i pravnih lica, te će se u tom dijelu Zakon o energetici izmijeniti” istakli su u nadležnom resoru.

 <!—->

Prema preliminarnim podacima u 2019. godini na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje urađeno je 569 postupaka vantjelesne oplodnje, što je za 73 postupka više u odnosu na 2018. godinu, kazao je Dnevnim novinama direktor Fonda Sead Čirgić.

“Vrijednost ispostavljenih faktura Fondu za usluge vantjelesne oplodnje u 2019. godini iznosi 1.033.332,25 eura što je za 162.328,76 eura ili 18,64 odsto više nego 2018, precizirao je Čirgić.

Najviše postupaka vantjelesne oplodnje lani je urađeno u Opštoj bolnici Cetinje, 205, za šta je Fondu fakturisano više od 352.000 eura, odnosno 124.000 više nego u 2018. godini.

Na Cetinju obavljeno 205 postupaka

Slijede tri privatne zdravstvene ustanove van zdravstvene mreže u kojima je prošle godine ukupno urađeno 345 postupaka vantjelesne oplodnje, te Specijalna bolnica “Codra, koja je sastavni dio zdravstvene mreže, u kojoj je lani obavljeno 19 postupaka vantjelesne oplodnje, jedan više nego u 2018.

“U Opštoj bolnici Cetinje u 2019. godini urađeno je 205 postupaka vantjelesne oplodnje, za što je fakturisano 352.560,56 eura, dok je u 2018. urađeno 128 postupaka i fakturisano 228.510,50 eura”, kazao je Čirgić.

On je pojasnio da je, prema preliminarnim rezultatima ustanove na čijem je čelu, u 2019. u OB Cetinje urađeno 77 postupaka vantjelesne oplodnje više nego u 2018. godini i fakturisano 124.050,06 eura više.

Čirgić podsjeća da je po javnom pozivu za pružanje usluga sa zdravstvenim ustanovama van Mreže, Fond zaključio ugovore za pružanje usluga vantjelesne oplodnje sa tri privatne zdravstvene ustanove i to PZU “Life”, PZU “Ars medica”, obje iz Podgorice, i PZU “Humana reprodukcija” iz Budve.

“Takođe, zaključen je ugovor sa SB “Codra”, koja je u sastavu zdravstvene mreže, između ostalog, i za pružanje usluga vantjelesne oplodnje”, rekao je Čirgić.

Usluge vantjelesne oplodnje, koje se pružaju osiguranim licima na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje, kako je objasnio, shodno zaključenim ugovorima fakturišu se po jedinstvenim cijenama iz važećeg Cjenovnika zdravstvenih usluga.

U tri privatne ustanove 345 postupaka

“U tri privatne zdravstvene ustanove van zdravstvene mreže u 2019. godini za urađenih 345 postupaka vantjelesne oplodnje fakturisano je 648.420,50 eura što je za 37.959,64 eura više nego u 2018. kada je za 350 postupaka fakturisano 610.460,86 eura”, istakao je Čirgić.

Pojedinačno, u PZU “Life” Podgorica tokom prošle godine obavljeno je, kako je rekao, 76 postupaka vantjelesne oplodnje za što je fakturisano 132.158,87 eura.

“U PZU “Ars medica” Podgorica obavljeno je 105 postupaka vantjelesne oplodnje u 2019., za što je fakturisano 196.549,71 eura, dok je prošle godine u PZU “Humana reprodukcija” Budva urađeno je 164 postupka vantjelesne oplodnje, za što je fakturisano 319.711,92 eura”, kazao je Čirgić.

U SB “Codra”, koja je sastavni dio zdravstvene mreže, u 2019. je obavljeno 19 postupaka vantjelesne oplodnje i fakturisano 32.351,19 eura, što je za jedan postupak vantjelesne oplodnje više nego u 2018. kada je, kako je rekao, urađeno 18 postupaka i fakturisano 32.032,13 eura.

PROŠLE GODINE

Tokom 2019. godine, prema preliminarnim podacima Fonda za zdravstveno osiguranje, na teret te ustanove urađeno je više od 500 postupaka vantjelesne oplodnje, za šta je potrošeno više od milion eura, odnosno 18,64 odsto više nego 2018. godine.

 

Prema preliminarnim podacima u 2019. godini na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje urađeno je 569 postupaka vantjelesne oplodnje, što je za 73 postupka više u odnosu na 2018. godinu, kazao je Dnevnim novinama direktor Fonda Sead Čirgić.

“Vrijednost ispostavljenih faktura Fondu za usluge vantjelesne oplodnje u 2019. godini iznosi 1.033.332,25 eura što je za 162.328,76 eura ili 18,64 odsto više nego 2018, precizirao je Čirgić.

Najviše postupaka vantjelesne oplodnje lani je urađeno u Opštoj bolnici Cetinje, 205, za šta je Fondu fakturisano više od 352.000 eura, odnosno 124.000 više nego u 2018. godini.

Na Cetinju obavljeno 205 postupaka

Slijede tri privatne zdravstvene ustanove van zdravstvene mreže u kojima je prošle godine ukupno urađeno 345 postupaka vantjelesne oplodnje, te Specijalna bolnica “Codra, koja je sastavni dio zdravstvene mreže, u kojoj je lani obavljeno 19 postupaka vantjelesne oplodnje, jedan više nego u 2018.

“U Opštoj bolnici Cetinje u 2019. godini urađeno je 205 postupaka vantjelesne oplodnje, za što je fakturisano 352.560,56 eura, dok je u 2018. urađeno 128 postupaka i fakturisano 228.510,50 eura”, kazao je Čirgić.

On je pojasnio da je, prema preliminarnim rezultatima ustanove na čijem je čelu, u 2019. u OB Cetinje urađeno 77 postupaka vantjelesne oplodnje više nego u 2018. godini i fakturisano 124.050,06 eura više.

Čirgić podsjeća da je po javnom pozivu za pružanje usluga sa zdravstvenim ustanovama van Mreže, Fond zaključio ugovore za pružanje usluga vantjelesne oplodnje sa tri privatne zdravstvene ustanove i to PZU “Life”, PZU “Ars medica”, obje iz Podgorice, i PZU “Humana reprodukcija” iz Budve.

“Takođe, zaključen je ugovor sa SB “Codra”, koja je u sastavu zdravstvene mreže, između ostalog, i za pružanje usluga vantjelesne oplodnje”, rekao je Čirgić.

Usluge vantjelesne oplodnje, koje se pružaju osiguranim licima na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje, kako je objasnio, shodno zaključenim ugovorima fakturišu se po jedinstvenim cijenama iz važećeg Cjenovnika zdravstvenih usluga.

U tri privatne ustanove 345 postupaka

“U tri privatne zdravstvene ustanove van zdravstvene mreže u 2019. godini za urađenih 345 postupaka vantjelesne oplodnje fakturisano je 648.420,50 eura što je za 37.959,64 eura više nego u 2018. kada je za 350 postupaka fakturisano 610.460,86 eura”, istakao je Čirgić.

Pojedinačno, u PZU “Life” Podgorica tokom prošle godine obavljeno je, kako je rekao, 76 postupaka vantjelesne oplodnje za što je fakturisano 132.158,87 eura.

“U PZU “Ars medica” Podgorica obavljeno je 105 postupaka vantjelesne oplodnje u 2019., za što je fakturisano 196.549,71 eura, dok je prošle godine u PZU “Humana reprodukcija” Budva urađeno je 164 postupka vantjelesne oplodnje, za što je fakturisano 319.711,92 eura”, kazao je Čirgić.

U SB “Codra”, koja je sastavni dio zdravstvene mreže, u 2019. je obavljeno 19 postupaka vantjelesne oplodnje i fakturisano 32.351,19 eura, što je za jedan postupak vantjelesne oplodnje više nego u 2018. kada je, kako je rekao, urađeno 18 postupaka i fakturisano 32.032,13 eura.

<!—->

Taj sklad, kaže ministar, proizilazi iz dijaloga, uvažavanja različitih identiteta, međusobnog razumijevanja i tolerancije.

“Zato sam ubijeđen da, upravo ove vrijednosti koje vjekovima njegujemo, znamo da cijenimo i da ćemo sačuvati duh mira i tradiciju sloge i zajedništva. A država ima odgovornost da štiti mir u kojem ćemo, vjerujem, prevladati političke, ideološke i druge razlike”, kazao je Nuhodžić Dnevnim novinama.

Crna Gora je to, kako je rekao, znala da uradi u svim teškim vremenima i po tome je i prepoznata.

Uvjeren je ministar da će se i ova vjerska pitanja riješiti dijalogom, “svjesni da različitosti ne trebaju da nas dijele, već da budu motiv da se približimo jedni drugima i da, kroz dijalog, rješavamo međusobna neslaganja u mišljenjima”.

“Jer, siguran sam da svi dijelimo iste ciljeve da Crna Gora bude sigurna i bezbjedna. A država i institucije sistema će svakom građaninu, bez obzira na vjeru i naciju, garantovati sigurnost i bezbjednost. Cijenim da svako treba da ima punu slobodu da bude ili ne bude vjernik bilo koje vjere. A vjerski objekti treba da budu otvoreni za vjernike bez obzira na njihovo etničko i političko opredjeljenje”, rekao je Nuhodžić, komentarišući aktuelna dešavanja i sa aspekta javog reda i mira.

Nuhodžić je uvjeren da toleranciju, multietnički i multivjerski suživot u crnogorskom društvu ništa ne može i neće narušiti.

Ocjenjujući reakciju državnih institucija na najnovija dešavanja, on kaže da “državne institucije neće dozvoliti da se različita mišljenja, kao i bilo koje pitanje, rješava nasilnim putem, ne poštujući organe nadležne da štite javni red i mir, bezbjednost i ustavni poredak”.

Najoštrije je osudio napade i omalovažavanje i vrijeđanje policije naglašavajući da daje punu podršku policijskim službenicima koji posao obavljaju na profesionalan i odgovoran način, u skladu sa zakonom, ne dozvoljavajući da ih pojedinci isprovociraju.

 

NUHODŽIĆ PORUČIO

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić rekao je re da je Crna Gora, i pored određenih tenzija i pojedinačnih incidenata, zajednički dom svih nas izgrađen na temeljima očuvanja mira i stabilnosti i multikonfesionalnog sklada.

Taj sklad, kaže ministar, proizilazi iz dijaloga, uvažavanja različitih identiteta, međusobnog razumijevanja i tolerancije.

“Zato sam ubijeđen da, upravo ove vrijednosti koje vjekovima njegujemo, znamo da cijenimo i da ćemo sačuvati duh mira i tradiciju sloge i zajedništva. A država ima odgovornost da štiti mir u kojem ćemo, vjerujem, prevladati političke, ideološke i druge razlike”, kazao je Nuhodžić Dnevnim novinama.

Crna Gora je to, kako je rekao, znala da uradi u svim teškim vremenima i po tome je i prepoznata.

Uvjeren je ministar da će se i ova vjerska pitanja riješiti dijalogom, “svjesni da različitosti ne trebaju da nas dijele, već da budu motiv da se približimo jedni drugima i da, kroz dijalog, rješavamo međusobna neslaganja u mišljenjima”.

“Jer, siguran sam da svi dijelimo iste ciljeve da Crna Gora bude sigurna i bezbjedna. A država i institucije sistema će svakom građaninu, bez obzira na vjeru i naciju, garantovati sigurnost i bezbjednost. Cijenim da svako treba da ima punu slobodu da bude ili ne bude vjernik bilo koje vjere. A vjerski objekti treba da budu otvoreni za vjernike bez obzira na njihovo etničko i političko opredjeljenje”, rekao je Nuhodžić, komentarišući aktuelna dešavanja i sa aspekta javog reda i mira.

Nuhodžić je uvjeren da toleranciju, multietnički i multivjerski suživot u crnogorskom društvu ništa ne može i neće narušiti.

Ocjenjujući reakciju državnih institucija na najnovija dešavanja, on kaže da “državne institucije neće dozvoliti da se različita mišljenja, kao i bilo koje pitanje, rješava nasilnim putem, ne poštujući organe nadležne da štite javni red i mir, bezbjednost i ustavni poredak”.

Najoštrije je osudio napade i omalovažavanje i vrijeđanje policije naglašavajući da daje punu podršku policijskim službenicima koji posao obavljaju na profesionalan i odgovoran način, u skladu sa zakonom, ne dozvoljavajući da ih pojedinci isprovociraju.

Sozina će biti zatvorena zbog čišćenju nagomilanog materijala ispod zaštitnih putarskih mreža na prilaznoj saobraćajnici.

  • Fon der Lajen u Podgorici: Očekuju se podrška i poziv na političko jedinstvo
    on 28/09/2026 at 05:31

    Prilikom predstojeće posjete Crnoj Gori, u izvršnoj vlasti očekuju da će predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i ovoga puta iskazati snažnu podršku i ohrabrenje za završetak evropskog puta. Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović kaže da se, osim pohvala i podsticaja, očekuje i poziv na nastavak političke kohezije, kako bi sve institucije, ne samo Vlada već i Skupština i svi njeni konstituenti, zadržali odgovarajući tempo rada. U civilnom sektoru, međutim, očekuju i upozorenje zbog neriješenih unutrašnjopolitičkih nesuglasica, a Nevenka Vuksanović iz Cedema poručuje da Crna Gora nema luksuz da se u ovom periodu bavi ičim osim dovršetkom evropskog puta.

  • DPS Bar: Nedolaskom na sjednicu Ćinćur sačuvala fotelju Andrije Mandića
    on 27/09/2026 at 11:20

    Nedolaskom na sjednicu na kojoj je trebalo da se raspravlja o inicijativi za smjenu Andrije Mandića zbog toga što je, kao predsjednik Skupštine Crne Gore, izjavio saučešće povodom smrti presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, nezavisna poslanica Radinka Ćinćur je sačuvala njegovu fotelju, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista Bar.

  • Vukićević i Zogović sa Kimitom o međunarodnoj trgovini i saradnji
    on 27/09/2026 at 10:56

    Potpredsjednici Demokratske narodne partije Maja Vukićević i Milun Zogović sastali su se u Njujorku sa podsekretarom SAD za međunarodnu trgovinu Vilijamom Kimitom, u okviru međunarodnih aktivnosti DNP-a usmjerenih, kako je saopšteno iz te partije, na jačanje kontakata i saradnje sa međunarodnim partnerima i predstavnicima relevantnih institucija.

  • Šarec: Smeta mi snobizam; kad zaćutim, znači da mi više nije stalo
    on 27/09/2026 at 07:28

    Kada završi sa poslovnim obavezama i presvuče odijelo, poslanik u Evropskom parlamentu i specijalni izvjestilac za Crnu Goru Marjan Šarec najviše voli da bude kod kuće, gdje se bavi baštenskim poslovima, čita i gleda filmove. Smeta mu snobizam, a za prijatelje bira ljude sa pozitivnom energijom, koji rade na sebi i pomažu drugima. Kada vjeruje u nešto, daje sve od sebe i veoma je temperamentan, ali kada zaćuti, to znači da mu više nije stalo. Od glume i imitacija, preko lokalne politike i premijerske funkcije, do Evropskog parlamenta – životni put Marjana Šareca vodio ga je kroz različite uloge.

  • Mugoša: Antievropski, antiustavni i antidemokratski karakter onih koji su kukavički pobjegli od odgovornosti
    on 26/09/2026 at 19:48

    Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša kazaio je da je sve na posljednjoj sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj nije bilo kvoruma za glasanje za razrješenje predsjednika parlamenta Andrije Mandića, urađeno kroz unaprijed pripremljeni scenario. To, prema njegovim riječima, pokazuje antievropski, antiustavni i antidemokratski karakter onih koji su, kako je rekao, kukavički pobjegli od odgovornosti odnosno saopštavanja jasnog stava oko onoga što predstavlja vrijednosni civilizacijski temelj savremenog društva i same EU.

  • Okrugli sto: Ustavne izmjene i utvrđivanje integriteta nosilaca vlasti kao test za Skupštinu?
    on 26/09/2026 at 19:30

    Poslanici većine nisu htjeli da učestvuju u perfomansu DPS-a, spremni smo da sjednemo za sto sa DPS-om ako je tema evropski put, poručili su gosti emisije Okrugli sto na RTCG3.

  • Ibrahimović: Crna Gora uspostavila diplomatske odnose sa Papuom Novom Gvinejom
    on 26/09/2026 at 15:36

    Ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović sastao se na marginama Generalne skupštine UN-a sa kolegama iz Papue Nove Gvineje i Singapura, a sa Papuom Novom Gvinejom potpisana je Zajednička izjava o uspostavljanju diplomatskih odnosa, dok je sa Singapurom dogovoreno intenziviranje političkog dijaloga.

  • Milović: PES mora otkazati poslušnost Mandiću i glasati za njegovu smjenu
    on 26/09/2026 at 12:34

    Generalni sekretar DPS-a i poslanik Nikola Milović poručio je da PES, ukoliko je zaista proevropska politička snaga, mora prisustvovati sjednici o smjeni Andrije Mandića i obezbijediti da, kako kaže, svi njegovi poslanici glasaju za njegovu smjenu.

  • Eraković: Spajiću je Mandić ipak važniji od evropskih vrijednosti
    on 26/09/2026 at 11:26

    Potpredsjednik DPS-a i poslanik u Skupštini Crne Gore Jevto Eraković ocijenio je da odnos premijera Milojka Spajića prema Andriji Mandiću pokazuje, kako tvrdi, nesklad između deklarativnog zalaganja za evropske integracije i odnosa prema onima koji, prema njegovim riječima, poštuju i veličaju ratne zločince. Eraković je kao primjere naveo izbor Mandića za predsjednika Skupštine i sjednicu na kojoj se raspravljalo o njegovom razrješenju.

  • Zogović i Vukićević sa američkom podsekretarkom: DNP će nastaviti da razvija otvorenu komunikaciju
    on 26/09/2026 at 10:49

    Potpredsjednici Demokratske narodne partije Milun Zogović i Maja Vukićević sastali su se sa američkom podsekretarkom za javnu diplomatiju Sarom B. Rodžers, tokom događaja posvećenog tehnološkoj i digitalnoj saradnji. Iz DNP-a su poručili da će nastaviti da razvijaju otvorenu komunikaciju i kontakte sa međunarodnim partnerima, uz opredjeljenje za dijalog i saradnju o pitanjima važnim za Crnu Goru i njenu međunarodnu poziciju.

  • Vektra Jakić 20 godina poslije: Oko 150 radnika potražuje 1,2 miliona, novca nema uprkos sudskim presudama
    on 27/09/2026 at 19:01

    Vektra Montenegro Dragana Brkovića kupila je 2006. imovinu nekadašnjeg ŠIK-a „Velimir Jakić“ za milion i 600 hiljada eura. Iste godine država je otpisala oko milion i po eura dugovanja kompanije. Godinu kasnije Vektra Jakić dobila je koncesiju na 30 godina za korišćenje gotovo 59 hiljada hektara državnih šuma, sa oko 140 hiljada kubika drvne mase godišnje. Dvadeset godina kasnije proizvodnje nema. Vektra Jakić je u stečaju, a ono što je ostalo od nekadašnjeg pljevaljskog giganta ponovo je na prodaji. Vlasnik Dragan Brković u izjavi za RTCG dio ogovornosti za propast projekta svaljuje i na ministre poljoprivrede u vrijeme DPS-ove vlasti i ministre u vladama nakon promjene vlasti 2020. godine.

  • Peletare rade, ali peleta nema na tržištu: Niža cijena, ali neizvjesna isporuka
    on 27/09/2026 at 18:46

    Pravovremena kupovina peleta, uprkos tržišnoj cijeni, siguran je put do ogrijeva. Tu konstataciju iznose građani Bijelog Polja. Većina je prije sezone grijanja obezbijedila taj energent. Vijest da je Vlada donijela odluku da ograniči maloprodajnu cijenu peleta kupci dočekuju sa neizvjesnošću jer tog ogrijeva trenutno nema u prodaji.

  • Pejaković: “Euro model” još nije došao do Fiskalnog savjeta
    on 27/09/2026 at 12:48

    Novoformirani Fiskalni savjet još nije dobio zahtjev za davanje mišljenja na predloženi “Euro model”, kazao je član tog savjeta Bratislav Pejaković. On je tokom završnog dana XXI Međunarodnog Kongresa računovođa i revizora kazao da će taj Savjet davati mišljenja na sva zakonska rješenja koja imaju fiskalni uticaj na budžet.

  • Vujović: Oko dvije milijarde eura iz kohezionih fondova nakon ulaska u EU
    on 27/09/2026 at 12:28

    Crna Gora bi, od projektovanih 3,2 milijarde eura evropskih sredstava u prvih sedam godina članstva u Evropskoj uniji (EU), oko dvije milijarde mogla dobiti kroz fondove kohezione politike, kazao je generalni direktor Direktorata za koordinaciju finansijske podrške EU Bojan Vujović.

  • Podizanje kreditnog rejtinga, potvrda napretka Crne Gore
    on 27/09/2026 at 10:09

    To što je Agencija za kreditni rejting Moody’s podigla kreditni rejting Crne Gore sa Ba3 na Ba2, uz zadržavanje pozitivnog izgleda za dalje poboljšanje, dokaz je odgovornog odnosa i odlučnosti u sprovođenju reformi u okviru procesa pristupanja Evropskoj unij. To je saopštio premijer Milojko Spajić.c

  • Hotel “Komovi”: Zemljište i dalje na HTP “Berane”
    on 27/09/2026 at 06:26

    Gotovo dvije decenije nakon što je hotel „Komovi“ u Andrijevici prodat, pitanje vlasništva nad zemljištem na kojem se hotel nalazi i dalje nije dobilo konačan odgovor.

  • Agencija za zaštitu konkurencije budno će pratiti trgovine i kretanje cijena
    on 26/09/2026 at 18:51

    Znači li povećanje plata automatski skok cijena osnovnih životnih namirnica. I to je jedna od tema o kojoj javnost govori ovih dana. Iz Agencije za zaštitu konkurencije za našu televiziju kažu da iako do sada nijesu pronašli dokaze da postoji kartel među trgovačkim lancima, budno će pratiti svako tržište i reagovati. Poslanica odbora za ekonomiju Slađana Kaluđerović napominje da država ne smije dozvoliti povećanje cijena kako bi se povećao profit trgovačkih lanaca jer povećane plate i penzije izgubile bi smisao. Dok čekamo stav poslanika o Euro modelu i potencijalnom povećanju, provjeravali smo koliko bi se novca moglo sliti u budžet ukoliko telekomunikacione kompanije kod kojih je Agencija utvrdila postojanje kartela izgube na sudu.

  • Novotni: Veće plate će spriječiti odliv mladih, ali potrebni i bolji uslovi rada
    on 26/09/2026 at 18:35

    Nakon što je premijer Milojko Spajić kazao da će novi model povećanja plata i penzija spriječiti odlazak stanovništva iz Crne Gore, istraživali smo da li će zaista biti tako. Spajić je naveo primjer Hrvatske, a iz te zemlje potvrdili su nam da se u posljednje vrijeme veliki broj građana vratio iz inostranstva. Kažu, međutim, da osim većih plata treba obezbijediti i povoljnije uslove rada kako građani ne bi bolji život tražili na nekom drugom mjestu.

  • Vuković: Kvalitet finansijskog izvještavanja, pouzdane informacije i nezavisna revizija osnova povjerenja
    on 26/09/2026 at 15:11

    Razvoj računovodstvene i revizorske profesije važan je dio ukupnog ekonomskog razvoja Crne Gore i zajedničkog evropskog puta, ocijenio je ministar finansija, Novica Vuković. On je na Međunarodnom kongresu računovođa i revizora Crne Gore, koji je otvoren danas u Ulcinju, ukazao na značaj saradnje države i profesionalne zajednice.

  • Abazović: Prosječna penzija mora biti najmanje dvije trećine prosječne zarade
    on 26/09/2026 at 12:52

    Lider Građanskog pokreta URA dr Dritan Abazović rekao je da će kao dio ekonomskog paketa „Bolji standard“ URA predložiti da prosječna penzija bude najmanje ili oko dvije trećine prosječne zarade u Crnoj Gori.