BRAJOVIĆ

Podrška Crnoj Gori kao najuspješnijoj u pregovaračkom procesu na putu ka Evropskoj uniji, biće jak pozitivan signal i ostalim državama u regionu, ocijenio je predsjednik Skupštine, Ivan Brajović.

U okviru Samita predsjednika Evropskog parlamenta, Brajović je učestvovao je na sastanku sa šefovima i predstavnicima političkih grupa u Evropskom parlamentu.

On je, kako je saopšteno iz parlamenta, sa nosiocima različitih politika u Evropskom parlamentu razgovarao o pojedinačnom statusu i dostignućima država Zapadnog Balkana u integracionim procesima, kao i pronalaženju rješenja za izazove sa kojima se suočavaju.

“Učesnici sastanka su potvrdili da, u novim izmjenjenim okolnostima, pitanje proširenja ima strateški značaj, kako ne bi došlo do rasta političke nestabilnosti u regionu i vraćanja u teme iz prošlosti”, kaže se u saopštenju.

Na sastanku sa članovima Radne grupe za Zapadni Balkan Odbora za vanjske poslove (AFET), kojim je predsjedavao poslanik Tonino Picula, bilo je riječi o modalitetima podrške Evropskog parlamenta Zapadnom Balkanu, kao i konkretnim politikama od posebnog značaja za međuparlamentarnu saradnju.

“Ovi susreti predstavljaju primjer značaja parlamentarne diplomatije, koji treba da dovedu do ubrzanja ne tako dinamičnog procesa”, istakao je Picula.

Brajović je naglasio da Crna Gora bilježi kontinuirani napredak i stalno jača interparlamentarni dijalog, kako sa Evropskim parlamentom i državama članicama, tako i sa parlamentima susjednih država.

On je uvjeren da će ove godine biti jasnije definisana evropska perspektiva država Zapadnog Balkana, sa jasnim rokovima i smjernicama.

“Podrška Crnoj Gori kao najuspješnijoj u pregovaračkom procesu, biće jak pozitivan signal i ostalim zemljama u regionu”, istakao je Brajović.

Prošlonedjeljnu posjetu Picule, kao i planiranu posjetu Podgorici komesara za proširenje i susjedstvo Olivera Varheljija početkom februara, Brajović je ocijenio kao pozitivan korak ka zajedničkom cilju, a to je evropska perspektiva Crne Gore i Zapadnog Balkana.

DAMJANOVIĆ

Izbor Desanke Lopičić za predsjedavajućeg sudiju Ustavnog suda nije u skladu sa Ustavom i sa zakonom, ocijenio je nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović, navodeći da je time produbljena politička kriza u koju Crna Gora tone u izbornoj godini.

Ustavni sud Crne Gore u ponedjeljak nije izabrao predsjednika, nakon četiri kruga glasanja, jer niko od sudija nije dobio potrebnu većinu, a za predsjedavajućeg sudiju izabrana je Desanka Lopičić.

Damjanović je podsjetio da je, u dijalogu sa potpredsjednikom Vlade u Skupštini, više puta upozorio na svojevrsno v.d. stanje u sudsko-tužilačkom sistemu koje je, kako je naveo, kulminiralo jučerašnjom farsom oko izbora novog predsjednika Ustavnog suda.

„Činjenica da se sada i formalno najviša sudska instanca nalazi u zoni apsolutne krize nakon ‘kreativnog’ uvođenja novog, Ustavu Crne Gore i Zakonu o ustavnom sudu do sada nepoznatog instituta ‘predsjedavajućeg Ustavnog suda’, svjedoči o državnom i institucionalnom kolapsu u državi“, kazao je Damjanović agenciji MINA.

On je podsjetio da je trojici članova sudskog savjeta istekao četvorogodišnji mandat, pa im je, kako je naveo, parlamentarna većina izglasavanjem neustavnog zakona omogućila doživotne mandate, kao i da je stari novi vrhovni državni tužilac, kao vršilac dužnosti nastavio da vrši funkciju nakon isteka mandata „odlukom tijesne i u posljednjem trenutku sklepane većine Tužilačkog savjeta“.

Damjanović je podsjetio i na slučaj predsjednika Državne izborne komisije, koji je ispunio uslove za starosnu penziju i koji, kako je kazao, nezakonito vrši funkciju, u isčekivanju da mu se konstatuje prestanak mandata koji je već prestao po sili zakona, kao i na vršioca dužnosti direktora Agencije za sprječavanje korupcije.

Ti slučajevi su, dodao je Damjanović, u ponedjeljak dobili „najnovije pojačanje“.

Time je, smatra on, jedino pojačana dubina političke krize u koju tone Crna Gora, bez želje vlasti za dijalogom sa opozicijom oko rješavanja krize.

„I to u izbornoj godini, u kojoj nijesu stvoreni ni zakonski uslovi za elementarne fer i slobodne izbore, prema kojima društvo ide, u sve većim podjelama, iniciranim napadom Vlade, odnosno parlamentarne većine na kanonsku Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori“, rekao je Damjanović.

On je dodao da je „pametnome dosta da shvati gdje nas sve skupa ovo vodi i gdje će nas dovesti“.

U Crnoj Gori je, smatra Damjanović, najhitnije potrebna ozbiljna međunarodna misija, poput one u Sjevernoj Makedoniji, koja bi imala ne samo posredničku ulogu u rasčišćavanju haosa koji je produkovala aktuelna vlast, i koji je Crnu Gori doveo na ivicu kolapsa.

„Izbor Lopičić nije u skladu sa Ustavom i sa zakonom, no kad bi se šalili na ovu temu, a nema mjesta šali, već velikoj brizi, rekli bi, da kad može gospođa Medenica da bude tri puta birana, može i gospođa Lopičić dva puta, u oba slučaja naravno neustavno“, kazao je Damjanović.

On je podsjetio da Ustavni amandman broj 16 i Zakon o ustavnom sudu, naročito u članovima 13 i 22 , jasno propisuju proceduru izbora i položaj predsjednika Ustavnog suda, prepoznajući osim predsjednika, i funkciju zamjenika predsjednika, odnosno najstarijeg sudije tog suda koji, shodno zakonu, predsjedava sudom do izbora predsjednika kao vršilac dužnosti.

„Termin ‘predsjedavajući’ ne poznaju ni Ustav ni Zakon, i zaista bi bilo interesantno za naučnu i stručnu javnost da se javi taj, u Sudu ili van suda, koji je osmislio jučerašnju farsu, kojom je Ustavni sud i formalno obesmišljen“, istakao je Damjanović.

On je dodao da bi taj Sud, takav, trebalo da odlučuje oko najkrupnijih državnih pitanja, „poput ocjene ustavnosti diskriminatorskog Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica“.

Prema riječima Damjanovićas, izbor Lopičić nije u skladu sa Ustavom i Zakonom, „već sa praksom gaženja Ustava i zakona koju je uvela aktuelna vlast, a koje kulminaciju doživljava u trajanju mandata tekućeg skupštinskog saziva, koji je praktično ubijen postupanjem poslanika parlamentarne većine“.

„A to gaženje Ustava i zakona treba da ocjenjuje Ustavni sud koji ne poštuje isti Ustav i Zakon o Ustavnom sudu“, dodao je Damjanović.

On je rekao da ne želi da ulazi u razloge zašto se iz reda pet sudija Ustavnog suda, koji nijesu bili predsjednici, ne može izabrati predsjednik, dodajući da to najbolje znaju sudije.

„Mogu samo da apelujem da se poštuje Zakon i da se obavi procesura izbora predsjenika Ustavnog suda na jedini mogući način na koji je to zakonom predviđeno“, zaključio je Damjanović.

BEZ DOGOVORA U HN

U koaliciji na vlasti u Herceg Novom ne mogu da se dogovore o novom predsjedniku skupštine. To mjesto žele u DF-u i u Novskoj listi pa je današnja sjednica, kojoj nije prisustvovao opozicioni DPS, odmah po otvaranju odgođena za sjutra, kada ističe zakonski rok za izbor. Znači li ovo krizu vlasti u Herceg Novom koju čini devet odbornika Demokrata, po četiri DF-a i Novske liste, te dva odbornika SNP-a i jedan odbornik SDP-URA?

Prilog: Nevenka Macan

ANDRIJAŠEVIĆ

Zakon o slobodi vjeroispovijesti izaziva tenzije, jer ograničava i sprječava crkvu da se bavi onim što nije njen posao, kazao je istoričar Živko Andrijašević za emisiju “Teleskopija”, TVCG. Naglašava da crkva u CG ne može biti ni nacionalna ni politička institucija.

“Ovi u crkvi i ovi u politici su svjesni da crkva ne bi imala taj i takav uticaj da nije nacionalna i politička institucija. Ovaj Zakon je u tome uveliko ograničava jer sprječava crvu da se bavi onim što zaista nije njen posao, a to je politika. I kada slušate crvene poglavare, vi ne znate da li su oni predsjednici stranaka ili predvodnici neke vjerske zajednice. Znači, oni su potpuno politični, u Crnoj Gori pogotovo. Vjerujte kada bi u Srbiji nekiji nekii mitropolit uradio ovo što radi u Crnoj Gori mitropolit Amfilohije, sumnjam da bi to mogao da radi duže od tri dana”, kazao je Andrijašević.

On je u “Teleskopiji” kazao da se crkva bavi vrlo zemaljskim stvarima i vrlo političkim.

“Kada biste crkvi izuzeli politiku iz njenog djelovanja, znate li koliko bi ona imala vjernika, ona bi bilna minorni činilac u jednom politizovanom društvu. Zbog toga ovaj Zakon izaziva tolike tenzije”, naveo je Andrijašević.

Dodao je da on nije pisao Zakon o slobodi vjeroispovijesti, kako se pominjalo u nekim medijima.

“Niti bih znao da pišem zakon, ja sam istoričar, a mislim da je danas pravna praksa takva da jedan čovjek rijetko kada piše zakon. Jesam 2015. godine bio član jedne ekspertske grupe koja je gledala i analizirala već završeni tekst, odnosno nacrt zakona”, pojasnio je Andrijašević.

Naglasio je da ne zna na osnovu čega su ga beogradski mediji prepoznali kao pisca Zakona.

“Ne razumijem njihove motive, iako mi to na neki način laska”, kazao je Andrijašević.

Istoričar, ipak, navodi da ga nije iznenadio intenzitet kampanje.

“Očekivao da će sve ovo pokazati i stanje u crnogorskom društvu, politici i regionalnim odnosima. To je zakon koji remeti jednu konstrukciju, koja je uspostavljena 1918. godine. To je strateška stvar i, čini mi se, za Crnu Goru jedan od strateških preokreta nakon nezavisnosti i ulaska u NATO”, kazao je Andrijašević.

 Emisiju “Teleskopija” možete gledati na Prvom kanalu TVCG.