6,8 RIHTERA

Najmanje 22 osobe su poginule u zemljotresu jačine 6,8 Rihtera koji je pogodio istok Turske. Strahuje se da je pod ruševinama 30 osoba. Podrhtavanje tla osjetilo se i u susjednoj Siriji, Libanu i Iranu.

Više od 1000 ljudi je povrijeđeno, dok se najmanje 30 osoba nalazi se pod ruševinama.

Posljedice zemljotresa najviše su se osjetile u gradovima Malatija i Elazig gdje je sinoć izmjerena temperatura od minus osam stepeni Celzijusa. Formiran je krizni štab, a iz brojnih turskih gradova u Elazig je upućen veliki broj pripadnika spasilačkih službi.

“Naše kuće su se srušile … ne možemo ući u njih”, rekao je 32-godišnji muškarac iz grada Sivris gdje je bio epicentar zemljotresa. 

Stanovnici su upozoreni da se ne vraćaju u oštećene zgrade zbog opasnosti od daljih udara. Kreveti, ćebad i šatori su poslati u ugrožena područja.

Epicentar zemljotresa, kako je saopštio Evropski mediteranski seizmološki centar nalazio se u provinciji Elazig.

Podrhtavanje se osjetilo čak i u Izraelu, i u drugim okolnim državama uključujući Siriju, Gruziju, Liban i Jermeniju.

Ministar unutrašnjih poslova Sulejman Sojlu rekao je da je u pitanju “ozbiljan potres”.

RADUNOVIĆ

Ministar finansija Darko Radunović kaže da jedini kompetentan odgovor Crne Gore na usporavanje svjetske ekonomije mora biti povećana konkurentnost u privlačenju investicija i kvalitetu turističke ponude.

“To je način da i u uslovima ograničenja obezbijedimo svoj dio „kolača“, kazao je ministar u razgovoru za Pobjedu, komentarišući najave da ove godine možemo očekivat ili krizu ili u najboljem slučaju usporavanje ekonomskog rasta.

On kaže da ne dijeli kataklizmična predviđanja, koja stižu i sa nekih ozbiljnih svjetskih adresa da ulazimo u novu globalnu krizu i da nije sklon takvoj vrsti defetizma.

“Činjenica je da su aktivnosti globalne ekonomije usporene. To je posljedica niza faktora i procesa koji, u manjoj ili većoj mjeri, imaju ekonomske implikacije. Primjera radi, turbulencija u trgovinskim odnosima SAD i Kine svakako utiče na ekonomsku dinamiku i van ovih država, jer se radi o dvije najveće ekonomije u svijetu. Slično je i sa odnosima EU i Rusije, zatim sa posljedicama izlaska Velike Britanije iz EU i slično. Postoji i niz posrednih globalnih frustracija iz sfere geostrateških odnosa koji, ako i nemaju očiglednu ekonomsku „boju“, jesu faktori rizika. A svi rizici, čak i kada su neekonomski, vidljivo se reflektuje na ekonomiju”, objašnjava ministar.

Jasno je, kaže, da Crna Gora ne može uticati na globalna dešavanja.

“Ali ih svakako moramo pratiti i analizirati njihove uticaje na domaću ekonomiju, kako bismo, gdje god je to moguće, definisali i primijenili amortizujuće mjere”, kazao je ministar.

Relevantne međunarodne institucije, podsjeća, zaista prognoziraju nastavak usporenja svjetske ekonomije, ali nikako do recesionog nivoa.

“Primjera radi, Evropska komisija očekuje da će rast svjetske ekonomije u 2020. godini biti tri odsto, a da će ta stopa u Evropskoj uniji biti 1,4 odsto. To svakako mora negativno uticati na trgovinske tokove, investicije, pa i na turističku potrošnju, a to jesu vitalni domeni na koje se oslanja naša ekonomija. Naš jedini kompetentan odgovor mora biti povećana konkurentnost u privlačenju investicija i u kvalitetu turističke ponude”, objašnjava Radunović.

Podsjeća da je Crna Gora 2012. godine, kada je EU bila u recesiji, poštujući pomenuto načelo povećanja konkurentnosti, uspjela da ostvari rast obima stranih direktin investicija i rast prihoda od turizma.

“Iako smo kao mala i otvorena ekonomija i dalje jako izloženi neizvjesnosti koju donose eksterna kretanja, ipak uspjevamo da, koliko je to moguće, povećamo otpornost. U prilog ovoj tezi govori i činjenica da smo, u trećem kvatralu prošle godine, imali realan rast BDP od 4,7 odsto, sa oko 100 miliona eura dodate vrijednosti, u odnosu na isti period 2018. Dakle, ako ne bude nepovoljnih okolnosti koje se sada ne mogu sagledati, iskreno vjerujem da ćemo i sljedeće godine ostvariti planiranu realnu stopu rasta od 3,4 odsto”, kaže Radunović.

RADULOVIĆ OCIJENIO

Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović ističe da je od izuzetnog značaja da se sva sporenja o odredbama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica rješavaju kroz dijalog u institucijama sistema. U slučaju da prevlada logika političkog pritiska ili vaninstitucionalnog pristupa, Radulović smatra da neće biti ni pobjednika ni poraženih i da će sve to biti loše za Crnu Goru.

“Ukoliko zaista prevlada logika vaninstitucionalnog pristupa teško da, u konačnom, može biti pobjednika i mislim da će biti loše za sve. Bez obzira na to što svi možemo imati veće ili manje povjerenje u institucije, bilo da su one političke, kao što su Skupština ili Vlada ili stručne i profesionalne kakav je sud, iskustva sa vaninsitucionalnim rješavanjem društveno konfliktnih situacija, posebno na Balkanu, dugoročno nikada nijesu dale rezultat”, ocjenjuje Radulović u intervjuu za Pobjedu.

Upitan na koji način vidi rješenje spora u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, odnosno koji je izlaz iz postojeće situacije, Radulović kaže da je jedini pravi put institucionalni pristup koji ima dva smjera.

“Prvi, da se kroz postupak podnošenja inicijative pred Ustavnim sudom riješi pitanje eventualne spornosti ili neodređenosti pojedinih normi Zakona. Drugi, paralelni put je dijalog na relaciji država – crkva, koji će rezultirati zaključivanjem temeljnog ugovora. Svaki drugi pristup, posebno vaninstitucionalni, nosio bi izrazito visoke rizike,” smatra on.

Komentarišući to što još nema inicijative MCP pred Ustavnim sudom, Radulović kaže da je to loše, jer bi se u tom slučaju djelovi Zakona, za koje se smatra da sadrže elemente spornosti ili nepreciznosti, jasno identifikovali od strane podnosioca i isti bili u daljem postupku razmatrani od strane Ustavnog suda.

“Nasuprot tome, skoro na dnevnom nivou, imamo veliki broj pojedinačnih interpretacija koje, same po sebi, doprinose boljem razumijevanju, ali na drugoj strani čitav proces ostaje samo u sferi medijske polemike. Ukoliko se to nastavi i svede na sudar individualnih stavova i tumačenja neće se dobiti dobar rezultat, jer iz svih iznijetih interpretacija svako će uzeti samo onaj dio koji zadovoljava njegov već ranije formiran stav”, istakao je on.

Zanimljivo je da sada pojedini politički akteri, koji su protivnici Zakona, spominju i izmjenu zakona kao rješenje. Radulović smatra da je to značajan pomak u odnosu na raniji stav i zahtjev da se zakon „povuče“ ili još ranije izrečeno da će „svim sredstvima braniti da se zakon ne usvoji“.

“Ovaj pristup je i ustavan i institucionalan i kao opcija može da uslijedi nakon dijaloga na relaciji Vlada – crkva, kao posljedica ocjene da se pojedini instituti i rješenja u Zakonu mogu dograditi ili pravno preciznije urediti. Ukoliko uslijedi ovaj pristup, to bi ujedno bilo i priznanje da su svi ostali sadržaji zakona nesporni, o čemu postoji skoro nepodijeljena saglasnost pravničke zajednice. Naravno, kod ovog rješenja ne smije se zanemariti snažan politički uticaj i okolnosti vezane za trenutno funkcionisanje parlamenta, koje možda ovo rješenje, kao jednu od mogućih opcija, za zada otežava. Činjenica da crkva želi direktan dijalog sa Vladom, bez drugih, posebno političkih posrednika, ukazuje da i sama uviđa moguće manjkavosti ovog puta,” istakao je on.

ZBOG KRTIKA

Bolivijska vlada saopštila je večeras da privremeno prekida diplomatske odnose sa Kubom zbog kritike šefa kubanske diplomatije na račun privremene predsjednice Bolivije Žanin Anjes.

“Ministarstvo spoljnih poslova odlučilo je da suspenduje diplomatske odnose sa Kubom i to od danas”, izjavio je šef diplomatije Bolivije Jerko Nunjes.

Njegov kubanski kolega Bruno Rodriges nedavno je ocijenio da je Žanin Anjes, privremena predsjednica Bolivije od 12. novembra “samoproglašeni pučista”.

Bolivijske vlasti su tu izjavu ocijenili kao “neprihvatljivu”.

Ljevičar Evo Morales, prvi predsjednik Bolivije indijanskog porijekla, 10. novembra je bio primoran na ostavku pod pritiskom vojske i protesta opozicije koja se bunila na rezultate predsjedničkih izbora na kojima Morales tvrdi da je pobijedio, iako prema Ustavu nije imao pravo na novi mandat.

Od njegove ostavke zemlju vodi senatorka desnice Žanin Anjes koja se proglasila za privremenu predsjednicu Bolivije.

Kuba je inače bila jedan od regionalnih saveznika Moralesa.

ZBOG KRTIKA

Bolivijska vlada saopštila je večeras da privremeno prekida diplomatske odnose sa Kubom zbog kritike šefa kubanske diplomatije na račun privremene predsjednice Bolivije Žanin Anjes.

“Ministarstvo spoljnih poslova odlučilo je da suspenduje diplomatske odnose sa Kubom i to od danas”, izjavio je šef diplomatije Bolivije Jerko Nunjes.

Njegov kubanski kolega Bruno Rodriges nedavno je ocijenio da je Žanin Anjes, privremena predsjednica Bolivije od 12. novembra “samoproglašeni pučista”.

Bolivijske vlasti su tu izjavu ocijenili kao “neprihvatljivu”.

Ljevičar Evo Morales, prvi predsjednik Bolivije indijanskog porijekla, 10. novembra je bio primoran na ostavku pod pritiskom vojske i protesta opozicije koja se bunila na rezultate predsjedničkih izbora na kojima Morales tvrdi da je pobijedio, iako prema Ustavu nije imao pravo na novi mandat.

Od njegove ostavke zemlju vodi senatorka desnice Žanin Anjes koja se proglasila za privremenu predsjednicu Bolivije.

Kuba je inače bila jedan od regionalnih saveznika Moralesa.

U MEKSIKU

Nakon što je objavljeno da se djeca od osam godina “regrutuju za naoružane odbrambene patrole”, predsjednik Meksika izjavio i da narko karteli takođe vrbuju djecu.

U Meksiku je pokrenuta rasprava oko upotrebe djece u oružanim sukobima, a grupe za zaštitu prava ukazuju da takva praksa ne samo da ugrožava bezbjednost djece, već i njihovo mentalno zdravlje.

Predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador rekao je da, budući da socijalni programi pružaju mladima više mogućnosti da se školuju ili rade, narko karteli imaju problema da pronađu ljude, pa počinju da “regrutuju djecu”, prenosi AP.

“Bande imaju problema da nađu ‘vojnike’, pa u očaju vrbuju djecu i mlade koje naoružavaju”, rekao je Lopez Obrador.

Ovo pitanje je otvoreno kada je jedna grupa građana na jugu Meksika javno prikazala devetnaestoro naoružane i maskirane djece koja su regrutovana da djeluju kao “policija” koja čuva tu zajednicu od narko-bandi.

U MEKSIKU

Nakon što je objavljeno da se djeca od osam godina “regrutuju za naoružane odbrambene patrole”, predsjednik Meksika izjavio i da narko karteli takođe vrbuju djecu.

U Meksiku je pokrenuta rasprava oko upotrebe djece u oružanim sukobima, a grupe za zaštitu prava ukazuju da takva praksa ne samo da ugrožava bezbjednost djece, već i njihovo mentalno zdravlje.

Predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador rekao je da, budući da socijalni programi pružaju mladima više mogućnosti da se školuju ili rade, narko karteli imaju problema da pronađu ljude, pa počinju da “regrutuju djecu”, prenosi AP.

“Bande imaju problema da nađu ‘vojnike’, pa u očaju vrbuju djecu i mlade koje naoružavaju”, rekao je Lopez Obrador.

Ovo pitanje je otvoreno kada je jedna grupa građana na jugu Meksika javno prikazala devetnaestoro naoružane i maskirane djece koja su regrutovana da djeluju kao “policija” koja čuva tu zajednicu od narko-bandi.

U ISTANBULU

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan i njemačka kancelarka Angela Merkel pozvali su danas na učvršćenje krhkog primirja u Libiji.

“Potrebno je uložiti napore kako bi krhko primirje u Libiji postalo trajno”, rekla je njemačka kancelarka na konferenciji za novinare u Istanbulu.

U Libiji vlada haos od smjene i ubistva dugogodišnjeg lidera Moamera el Gadafija 2011. godine jer se sukobljavaju međunarodno priznata vlada nacionalnog jedinstva sa sjedištem u Tripoliju i snage komandata Kalife Haftara koji vlada na istoku.

Predsjednik priznate libijske vlade Fajez el Saradž prošle nedjelje je u Berlinu potpisao sporazum o prekidu vatre, dok je Haftar odbio da ga potpiše već se usmeno angažavao da će poštovati primirje.

“Sa naše tačke gledišta, Haftar nije u potpunosti prihvatio prekid vatre… Ko zna šta će sjutra uraditi”, rekao je Erdogan, čija je zemlja uputila vojne savjetnike u znak podrške Saradžu.

“Nećemo napustiti Saradža. Odlučni smo da mu pomognemo kako god budemo mogli”, rekao je turski predsjednik.

Erdogan i kancelarka Merkel su pored Libije razgovarali i o situaciji na sjeverozapadu Sirije gdje je u toku ofanziva snaga predsjednika Bašara el Asada na uporišta pobunjenika u Idlibu.

U ISTANBULU

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan i njemačka kancelarka Angela Merkel pozvali su danas na učvršćenje krhkog primirja u Libiji.

“Potrebno je uložiti napore kako bi krhko primirje u Libiji postalo trajno”, rekla je njemačka kancelarka na konferenciji za novinare u Istanbulu.

U Libiji vlada haos od smjene i ubistva dugogodišnjeg lidera Moamera el Gadafija 2011. godine jer se sukobljavaju međunarodno priznata vlada nacionalnog jedinstva sa sjedištem u Tripoliju i snage komandata Kalife Haftara koji vlada na istoku.

Predsjednik priznate libijske vlade Fajez el Saradž prošle nedjelje je u Berlinu potpisao sporazum o prekidu vatre, dok je Haftar odbio da ga potpiše već se usmeno angažavao da će poštovati primirje.

“Sa naše tačke gledišta, Haftar nije u potpunosti prihvatio prekid vatre… Ko zna šta će sjutra uraditi”, rekao je Erdogan, čija je zemlja uputila vojne savjetnike u znak podrške Saradžu.

“Nećemo napustiti Saradža. Odlučni smo da mu pomognemo kako god budemo mogli”, rekao je turski predsjednik.

Erdogan i kancelarka Merkel su pored Libije razgovarali i o situaciji na sjeverozapadu Sirije gdje je u toku ofanziva snaga predsjednika Bašara el Asada na uporišta pobunjenika u Idlibu.

PRIMERA

Fudbaleri Osasune pobijedili su večeras na svom terenu Levante sa 2:0, u utakmici 21. kola španskog prvenstva.

Golovi su postignuti u završnici utakmice. Strijelac prvog gola bio je Ruben Garsija iz jedanaesterca u 81. minutu, a konačan rezultat postavio je Injigo Peres u 84. minutu.

Osasuna je ostvarila šestu pobjedu i 10. je na tabeli sa 28 bodova.

Levante je pretrpio treći uzastopni poraz, ukupno 11. u ligi i zauzima 13. mjesto sa 26 bodova.

  • Monstat: Spoljnotrgovinska razmjena 1,94 milijarde eura
    on 29/06/2026 at 13:59

    Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore za prvih pet mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 1,94 milijarde eura, što je 0,5 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

  • Spajić: Socijalni dijalog bitan, želimo da uskladimo prioritete sindikata i poslodavaca
    on 29/06/2026 at 13:28

    Predsjednik Vlade Milojko Spajić kazao je medijima da nema informaciju da li je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga blizu dogovora sa sindikatima o potpisivanju Opšteg kolektivnog ugovora i povećanju koeficijenata čime bi plate porasle za oko deset odsto. On je novinarima u Vili Gorica rekao da resorna ministarka Naida Nišić razgovara i sa poslodavcima i sindikatima, te da u potpunosti podržava njen rad.

  • Potpisan ugovor za izgradnju zaobilaznice oko Budve, radovi kreću u oktobru
    on 29/06/2026 at 12:11

    Predstavnici kompanija Monteput i BRIV Construction potpisali su danas ugovor o projektovanju i izgradnji dionice Markovići – Lastva Grbaljska, odnosno prve faze obilaznice oko Budve.

  • Uprava carina: EU mijenja pravila za pošiljke do 150 eura, u Crnoj Gori se ne primjenjuju nove mjere
    on 29/06/2026 at 09:59

    Evropska unija je u okviru buduće carinske reforme odlučila da ukine dosadašnje izuzeće od carine za pakete vrijednosti do 150 eura, uz uvođenje privremenog rješenja od tri eura po naručenom artiklu od 1. jula 2026. godine, dok iz Uprave carina poručuju da se ove izmjene ne primjenjuju u Crnoj Gori.

  • Benzin skuplji za cent, dizel jeftiniji
    on 29/06/2026 at 09:51

    Večeras od ponoći će litar benzina biti skuplji jedan cent, a litar dizela će pojeftiniti za jedan cent, saopštilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.

  • Uprava carina spremna za bespapirno poslovanje, privreda se još prilagođava
    on 28/06/2026 at 18:51

    Prvi naredni veliki korak koji bi Crna Gora trebalo da ostvari jeste članstvo u Evropskoj uniji. Iz Uprave carina saopštavaju da se nalazimo na samom pragu ispunjavanja svih završnih mjerila u okviru pregovaračkog poglavlja 29 – Carinska unija. Spremni su, kažu, i administrativno i tehnički za potpuni prelazak na bezpapirno poslovanje.

  • BS: Novim zakonom partnerke preduzetnika dobijaće materijalnu naknadu
    on 28/06/2026 at 16:56

    Poslanici Bošnjačke stranke i drugih partija iz vlasti predali su u skupštinsku proceduru Predlog izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojim se uvodi novo materijalno davanje – naknada za materinstvo za suprugu, odnosno životnu partnerku lica koja se bave preduzetničkom djelatnošću.

  • Monstat: Rast jediničnih vrijednosti izvoza robe
    on 28/06/2026 at 14:48

    Jedinične vrijednosti izvoza robe u periodu od januara do decembra prošle godine bilježe rast od 4,8 odsto u odnosu na 2024, pokazuju podaci Monstata.

  • Sjutra potpisivanje ugovora za prvu fazu obilaznice oko Budve
    on 28/06/2026 at 07:37

    Predstavnici kompanija Monteput i BRIV Construction potpisaće sjutra ugovor o projektovanju i izgradnji dionice Markovići – Lastva Grbaljska, odnosno prve faze obilaznice oko Budve.

  • Notari pod lupom: Milionski ugovori, a kontrolisan tek svaki stoti zapis
    on 28/06/2026 at 06:12

    Iako notari zaključuju ugovore vrijedne stotine hiljada, pa i milione eura, kontrola njihovog rada je, kako pokazuju podaci, ograničena i nedovoljno transparentna. U Agenciji za sprječavanje korupcije ističu za RTCG da bi uključivanje notara u provjere bilo od posebnog značaja kako bi se obezbijedio visok nivo odgovornosti i transparentnosti. Iako notari sami kažu da podliježu trostrukoj kontroli, i u civilnom sektoru smatraju da bi pažnja državnih organa, kada je riječ o notarima, trebalo da bude značajno veća.