INICIJATIVA HRA

Akcija za ljudska prava podnijela je Ustavnom sudu Crne Gore inicijativu za ocjenu ustavnosti člana Krivičnog zakonika Crne Gore – Izazivanje panike i nereda, koji sankcioniše objavljivanje “lažnih vijesti”.

Uz inicijativu je podnijet i predlog za donošenje privremene mjere u vidu obustavljanja izvršenja svih pojedinačnih akata ili radnji koji su preduzeti, kao i onih koji bi mogli biti preduzeti na osnovu tog člana Krivičnog zakonika do donošenja konačne odluke Ustavnog suda.

To, kako pojašnjavaju u HRA, podrazumijeva akte i radnje protiv tri novinara, Anđele Đikanović, Gojka Raičevića i Dražena Živkovića, koji su ovog mjeseca osumnjičeni da su izvršili ovo krivično djelo i zbog toga bili lišeni slobode.

HRA smatra da ovaj član KZCG nije u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore iz nekoliko razloga.

“Ograničava slobodu izražavanja u cilju zaštite reda i mira, što predstavlja osnov koji Ustav ne predviđa za ograničavanje te slobode. Drugo, član je neprecizan, omogućava proizvoljna tumačenja na štetu ljudskog prava na slobodu izražavanja i kao takav ne ispunjava standard kvaliteta zakona koji zahtijevaju međunarodni ugovori. Treće, moguće lišavanje slobode prije suđenja i propisana zatvorska kazna do tri godine nesrazmjerno ograničavaju slobodu izražavanja i odvraćaju od primjene slobode izražavanja posebno putem medija, društvenih mreža i na javnim skupovima sa nesagledivim posljedicama”, poručuju iz HRA.

Član 398 KZCG posebno nije u skladu sa Ustavom jer, kako poručuju iz HRA, ne obezbjeđuje da će se primjenjivati u skladu sa razrađenim i detaljnim standardima slobode izražavanja, koji pod određenim okolnostima dozvoljavaju objavljivanje i prenošenje i neistinite informacije, koja može da šokira publiku.

“Zbog svega toga smo predložili Ustavnom sudu da u najkraćem mogućem roku prihvati ovu inicijativu, pokrene postupak ispitivanja ustavnosti člana 398 Krivičnog zakonika, proglasi ga neustavnim i tako zaštiti slobodu izražavanja”, navodi se u saopštenju HRA.

ERAKOVIĆ SAOPŠTIO

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) od danas će raditi 27 novih specijalista i subspecijalista, koji će doprinijeti da ta ustanova ostane respektibilan i ozbiljan regionalni zdravstveni centar, kazao je direktor KCCG Jevto Eraković.

On je, na svečanom prijemu za 21 ljekara koji su završili specijalizaciju i šest užu specijalizaciju, rekao da je KCCG ponosan na nove ljekare, koji će uz pomoć svojih bivših mentora i kolega doprinijeti boljem radu te ustanove.

„KCCG sada ima 317 ljekara specijalista i 95 subspesijalista. KCCG ima još 166 ljekara koji su trenutno na specijalizaciji, a od toga broja, njih 76, očekujemo u ovoj godini“, istakao je Eraković.

On je dodao, da je KCCG kandidovao, novih 29 specijalizacija i 18 supspecijalizacija, koji će početi svoju edukaciju ove godine.

„Sve ovo nije moguće bez značajne podrške Vlade i Ministarstva zdravlja. Zajedničkim i predanim radom uspijevamo da pokažemo svojim rezultatima da zdravstveni sistem i KCCG, zaslužuju pažnju od crnogorskih institucija i građana“, rekao je Eraković.

On je poželio specijalizantima i subspecijalizantima, da buduće izazove savladaju na najbolji način, a sve njihove ideje i sugestije sa zadovoljstvom će prihvatiti, kako bi zajednički doprinijeli daljem uspjehu KCCG.

Medicinska direktorica Marina Ratković kazala je da je da su specijalizanti i subspecijalizantis svoje znanje i trud pokazali još u periodu studija.

„Većina specijalizanata je već istrasiralo svoj put i imaju svoje ime u KCCG-u i u Crnoj Gori“, rekla je Ratković.

Menadžemt KCCG će, kako je istakla, pružiti svoj maksimum, kako bi udovoljili svima, čiji je su ambicije velike.

Predstavnica specijalista, Sanja Medenica, rekla je da je do cilja bilo teško doći, a to najbolje znaju oni koji su kroz to prošli i uložili godine svog života.

„Obavljajući najhumaniji posao, dobili smo zvanje na koje treba da budemo ponosni“, kazala je Medenica.

Kako je istakla, u budućem radu će se truditi da poboljšaju kvalitet sopstvenog rada, ali i KCCG.

„Ovaj uspjeh nije samo lični, nego uspjeh cjelokupnog zdravstva Crne Gore, a posebno naše matične ustanove. Za svako novo napredovanje biće potrebno međusobno razumijevanje, podrška i podsticanje“, poručila je Medenica.

ERAKOVIĆ SAOPŠTIO

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) od danas će raditi 27 novih specijalista i subspecijalista, koji će doprinijeti da ta ustanova ostane respektibilan i ozbiljan regionalni zdravstveni centar, kazao je direktor KCCG Jevto Eraković.

On je, na svečanom prijemu za 21 ljekara koji su završili specijalizaciju i šest užu specijalizaciju, rekao da je KCCG ponosan na nove ljekare, koji će uz pomoć svojih bivših mentora i kolega doprinijeti boljem radu te ustanove.

„KCCG sada ima 317 ljekara specijalista i 95 subspesijalista. KCCG ima još 166 ljekara koji su trenutno na specijalizaciji, a od toga broja, njih 76, očekujemo u ovoj godini“, istakao je Eraković.

On je dodao, da je KCCG kandidovao, novih 29 specijalizacija i 18 supspecijalizacija, koji će početi svoju edukaciju ove godine.

„Sve ovo nije moguće bez značajne podrške Vlade i Ministarstva zdravlja. Zajedničkim i predanim radom uspijevamo da pokažemo svojim rezultatima da zdravstveni sistem i KCCG, zaslužuju pažnju od crnogorskih institucija i građana“, rekao je Eraković.

On je poželio specijalizantima i subspecijalizantima, da buduće izazove savladaju na najbolji način, a sve njihove ideje i sugestije sa zadovoljstvom će prihvatiti, kako bi zajednički doprinijeli daljem uspjehu KCCG.

Medicinska direktorica Marina Ratković kazala je da je da su specijalizanti i subspecijalizantis svoje znanje i trud pokazali još u periodu studija.

„Većina specijalizanata je već istrasiralo svoj put i imaju svoje ime u KCCG-u i u Crnoj Gori“, rekla je Ratković.

Menadžemt KCCG će, kako je istakla, pružiti svoj maksimum, kako bi udovoljili svima, čiji je su ambicije velike.

Predstavnica specijalista, Sanja Medenica, rekla je da je do cilja bilo teško doći, a to najbolje znaju oni koji su kroz to prošli i uložili godine svog života.

„Obavljajući najhumaniji posao, dobili smo zvanje na koje treba da budemo ponosni“, kazala je Medenica.

Kako je istakla, u budućem radu će se truditi da poboljšaju kvalitet sopstvenog rada, ali i KCCG.

„Ovaj uspjeh nije samo lični, nego uspjeh cjelokupnog zdravstva Crne Gore, a posebno naše matične ustanove. Za svako novo napredovanje biće potrebno međusobno razumijevanje, podrška i podsticanje“, poručila je Medenica.

GRAN PRI

Crnogorski džudisti Nebojša Gardašević i Jusuf Nurković eliminisani su u drugom, a Nikola Gardašević u prvom kolu Gran prija u Tel Avivu.

U kategoriji do 81 kilogram, Nebojša Gardašević je u prvom kolu pobijedio Španca Hoze Mariju Mendiolu, dok je u drugom izgubio od Muhameda Koca iz Turske.

Nurković je na startu takmičenja do 66 kilograma bio slobodan, dok je u drugom kolu poražen od Rusa Murada Čopanova.

Do 73 kilograma, Nikola Gardašević je u prvoj borbi izgubio od Litvanca Kestutisa Vitauskasa.

Sjutra, posljednjeg takmičarskog dana na tatami će Jovana Peković.

Šampionku Evrope u konkurenciji mlađih seniorki na startu takmičenja u klategoriji do 78 kilograma očekuje Portugalka Patrisioja Sampajo.

Gran pri u Tel Avivu okupio je 547 takmičara, 315 u muškoj i 232 u ženskoj konkurenciji, iz 83 države i sa pet kontinenata.

GRAN PRI

Crnogorski džudisti Nebojša Gardašević i Jusuf Nurković eliminisani su u drugom, a Nikola Gardašević u prvom kolu Gran prija u Tel Avivu.

U kategoriji do 81 kilogram, Nebojša Gardašević je u prvom kolu pobijedio Španca Hoze Mariju Mendiolu, dok je u drugom izgubio od Muhameda Koca iz Turske.

Nurković je na startu takmičenja do 66 kilograma bio slobodan, dok je u drugom kolu poražen od Rusa Murada Čopanova.

Do 73 kilograma, Nikola Gardašević je u prvoj borbi izgubio od Litvanca Kestutisa Vitauskasa.

Sjutra, posljednjeg takmičarskog dana na tatami će Jovana Peković.

Šampionku Evrope u konkurenciji mlađih seniorki na startu takmičenja u klategoriji do 78 kilograma očekuje Portugalka Patrisioja Sampajo.

Gran pri u Tel Avivu okupio je 547 takmičara, 315 u muškoj i 232 u ženskoj konkurenciji, iz 83 države i sa pet kontinenata.

ZA POLJOPRIVREDU 61 MILION

Agrobudžet za ovu godinu iznosi 61 milion eura i za 8,3 miliona je veći od prošlogodišnjeg, saopštio je ministar poljoprivrede Milutin Simović, predstavljajući planirana izdvanja za poljoprivedu.

“Ovako izdašna sredstva su samo jedan od konkretnih rezultata ostvarenog rasta naše ekonomije. Povećanje podrške iz EU fondova rezultat je ostvarenog napretka u EU integracijama i odgovorne politike koju sprovodi Vlada Crne Gore”, poručio je Simović.

Kaže i da ovogodišnji Agrobudžet možemo s pravom nazvati domaćinski, evropski i razvojni.

“Domaćinski – zbog stalnog rasta sredstava koje Vlada obezbjeđuje iz našeg budžeta. Ove godine smo obezbijedili 33,3 miliona eura nacionalnih sredstava – 24,4 miliona iz budžeta i devet miliona kreditnih sredstava”, naveo je Simović.

Kaže i da je agrobudžet evropski, jer u strukturi izvora finansiranja značajna sredstva opredijeljena su iz EU fondova – 26,5 miliona eura.

“Evropski je i po njegovoj strukturi, obuhvatu i namjenama mjera koje su važan izraz usaglašavanja naše politike sa EU poljoprivrednom politikom”, ističe ministar poljoprivrede.

Ističe da je budžet razvojni jer će za rezultat imati realizovane i pokrenute investicije u iznosu od oko 100 miliona eura.

“Investicije koje podstiču:unapređenje konkurentnosti, povećanje obima proizvodnje, usvajanje standarda bezbjednosti i kvaliteta, razvoj nove seoske infrastrukture, razvoj kapaciteta institucija”, zaključio je Simović.

ZA POLJOPRIVREDU 61 MILION

Agrobudžet za ovu godinu iznosi 61 milion eura i za 8,3 miliona je veći od prošlogodišnjeg, saopštio je ministar poljoprivrede Milutin Simović, predstavljajući planirana izdvanja za poljoprivedu.

“Ovako izdašna sredstva su samo jedan od konkretnih rezultata ostvarenog rasta naše ekonomije. Povećanje podrške iz EU fondova rezultat je ostvarenog napretka u EU integracijama i odgovorne politike koju sprovodi Vlada Crne Gore”, poručio je Simović.

Kaže i da ovogodišnji Agrobudžet možemo s pravom nazvati domaćinski, evropski i razvojni.

“Domaćinski – zbog stalnog rasta sredstava koje Vlada obezbjeđuje iz našeg budžeta. Ove godine smo obezbijedili 33,3 miliona eura nacionalnih sredstava – 24,4 miliona iz budžeta i devet miliona kreditnih sredstava”, naveo je Simović.

Kaže i da je agrobudžet evropski, jer u strukturi izvora finansiranja značajna sredstva opredijeljena su iz EU fondova – 26,5 miliona eura.

“Evropski je i po njegovoj strukturi, obuhvatu i namjenama mjera koje su važan izraz usaglašavanja naše politike sa EU poljoprivrednom politikom”, ističe ministar poljoprivrede.

Ističe da je budžet razvojni jer će za rezultat imati realizovane i pokrenute investicije u iznosu od oko 100 miliona eura.

“Investicije koje podstiču:unapređenje konkurentnosti, povećanje obima proizvodnje, usvajanje standarda bezbjednosti i kvaliteta, razvoj nove seoske infrastrukture, razvoj kapaciteta institucija”, zaključio je Simović.

U strukturi Agrobudžeta definisane su tri oblasti podrške – poljoprivreda, ribarstvo i operativni programi. Ukupno je definisano 57 mjera.

Simović je rekao da je za tržišno cjenovnu politiku definisano deset mjera i opredijeljeno 9,3 miliona eura, što je povećanje za 1,3 miliona u odnosu na prošlu godinu.

Više novca za stočarstvo i pčelarstvo

Ministarstvo će, kako je najavio, nastaviti sa širokim obuhvatom korisnika i u stočarskoj i u biljnoj proizvodnji.

“Povećali smo iznos opredijeljenih sredstava za premije u stočarstvu sa tri na 3,5 miliona eura. Gazdinstva koja ostvaruju pravo na premiju po grlu od ove godine dobijaju premiju za svako grlo, a ne samo za grla preko predviđenog minimuma. Na ovaj način odgovorili smo na dugogodišnje zahtjeve i očekivanja farmera da se sva grla obuhvate premijama”, objasnio je Simović.

Ministarstvo će, shodno Agrobudžetu, nastaviti i sa mjerama za unapređenje kvaliteta sirovog mlijeka, kako bi svo otkupljeno mlijeko bilo evropskog kvaliteta.

“Novina je da će od sredine ove godine sredstva podrške biti uplaćivana direktno na žiro račun proizvođača, što je bio njihov sve češći zahtjev. Na ovaj način će proizvođači mlijeka znati koliki iznos premije ostvaruju od države, a koliki je iznos koji dobijaju od mljekara”, saopštio je Simović.

Agrobudžetom je povećana podrška pčelarstvu, a ove godine opredijeljeno je 400 hiljada eura za taj sektor.

“Izašli smo u susret zahtjevima pčelara i povećali podršku za nabavku matica i preradu voska, a od ove godine uključili podršku za nabavku opreme i pribora”, rekao je Simović.

Za jačanje konkurentnosti definisano je 17 mjera i opredijeljeno 36,6 miliona eura.

Simović je kazao da je prošlu godinu obilježilo ugovaranje i početak realizacije projekata u okviru IPARD programa.

Simović je Agrobudžet predstavio na imanju rukometaša Mladena Rakčevića koji je uspješnu sportsku karijeru prije godinu i po zamijenio vinogradarstvom i vinarstvom.

NA STAROM AERODROMU

Radovi na rekonstrukciji Ulice Miodraga Bulatovića (slijepa ulica), od raskrsnice sa Cvijetnom ulicom, a iza objekta “Hotel Aurel” na Starom aerodromu, počeli su danas, saopštili su u Glavnom gradu.

Za realizaciju ovog projekta, kako dodaju, Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice, opredijelila je 110.000 eura.

“Osim rekonstrukcije same saobraćajnice, predviđena je i izgradnja hidrotehničkih instalacija, elektro instalacija jake struje i drugi radovi”, kazali su u Agenciji.

Kako podsjećaju, u junu prošle godine u ovoj ulici izgrađena je atmosferska kanalizacija.

U FRANCUSKOJ

Osporavana reforma penzija francuskog predsjednika Emanuela Makrona danas će biti predstavljena u vladi, a istovremeno za danas su protivnici te reforme najavili štrajkove i demonstracije.

Kada tekst bude usvojen u vladi biće proslijeđen parlamentu koji odlučuje.

Šef sindikata CGT Filip Martinez obećao je danas da će se protesti nastaviti do povlačenja reforme.

Pedesetprvog dana protestnog pokreta početog 5. decembra krovna sindikalna organizacija se nada maksimalnoj mobilizaciji, i najavljuje da će pojačati svoje akcije.

Danas će pored Pariza biti organizovani i brojni protesti širom Francuske. U Parizu protestna šetnja će proći kroz centar glavnog grada oko podneva i predviđeno je da se protest završi oko 19.00 časova.

Šef policije Didije Lalman je zbog mobućeg nasilja i rušenja rekao da će angažovati znatne policiske snage, a istovremeno je pozvao na odgovornost svakog da bi se izbjegli takvi incidenti.

Tenzije su porasle ove nedjelje zbog prekida struje za koje je odgovornost preuzeo sindikat CGT Energija, čiji aktivisti su na kratko bili privedeni.

Poslije skoro potpune normalizacije saobraćaja posljednjih dana on će ponovo biti poremećen danas, francuska željeznica SNCF i javni saobraćaj u Parizu, posebno metro, najavili su prekide rada.

U FRANCUSKOJ

Osporavana reforma penzija francuskog predsjednika Emanuela Makrona danas će biti predstavljena u vladi, a istovremeno za danas su protivnici te reforme najavili štrajkove i demonstracije.

Kada tekst bude usvojen u vladi biće proslijeđen parlamentu koji odlučuje.

Šef sindikata CGT Filip Martinez obećao je danas da će se protesti nastaviti do povlačenja reforme.

Pedesetprvog dana protestnog pokreta početog 5. decembra krovna sindikalna organizacija se nada maksimalnoj mobilizaciji, i najavljuje da će pojačati svoje akcije.

Danas će pored Pariza biti organizovani i brojni protesti širom Francuske. U Parizu protestna šetnja će proći kroz centar glavnog grada oko podneva i predviđeno je da se protest završi oko 19.00 časova.

Šef policije Didije Lalman je zbog mobućeg nasilja i rušenja rekao da će angažovati znatne policiske snage, a istovremeno je pozvao na odgovornost svakog da bi se izbjegli takvi incidenti.

Tenzije su porasle ove nedjelje zbog prekida struje za koje je odgovornost preuzeo sindikat CGT Energija, čiji aktivisti su na kratko bili privedeni.

Poslije skoro potpune normalizacije saobraćaja posljednjih dana on će ponovo biti poremećen danas, francuska željeznica SNCF i javni saobraćaj u Parizu, posebno metro, najavili su prekide rada.

  • Sindikat farmacije: Nacrtom GKU za zdravstvenu djelatnost diskriminisani farmaceuti
    on 16/12/2025 at 10:40

    Nacrtom Granskog kolektivnog ugovora (GKU) za zdravstvenu djelatnost diskriminisani su farmaceutski radnici, jer su izostavljeni iz predviđenog povećanja koeficijenta za obračun zarada, saopštili su iz Sindikata farmacije.

  • Tolić: Prihodi Aerodroma 49 miliona eura, uskoro konkurs za nova radna mjesta
    on 16/12/2025 at 10:01

    Tekuća 2025. godina je rekordna za Aerodrome Crne Gore i po broju opsluženih putnika i po finansijskom poslovanju. Prema posljednjim projekcijama, avijacijski prihodi iznose skoro 49 miliona eura, dok je operativna dobit oko 17 miliona eura. To 2025. godinu čini najboljom u operativnom rezultatu u dosadašnjem poslovanju ACG, saopštio je izvršni direktor Aerodroma CG, Roko Tolić.

  • Jeftinije sve vrste goriva
    on 16/12/2025 at 06:36

    Sve vrste goriva od danas su jeftinije dva do sedam centi, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • Alarmantno zagađenje vazduha u Pljevljima: Porast hospitalizovane djece
    on 16/12/2025 at 06:17

    Jedan od najozbiljnijih talasa zagađenja vazduha u posljednjih nekoliko godina zabilježen je proteklih dana u Pljevljima. Prema dostupnim podacima, koncentracija sumpor-dioksida, jednog od najštetnijih zagađivača, prije dva dana dostigla je 805 mikrograma po metru kubnom vazduha, višestruko iznad dozvoljene dnevne granične vrijednosti od 125. Stanje na Dječijem odjeljenju Opšte bolnice u Pljevljima je izuzetno zabrinjavajuće, a ljekari upozoravaju da se, zbog ozbiljne kliničke slike većine pacijenata, suočavaju sa jednom od najtežih situacija do sad, upozorila je pedijatrica Maja Terzić na sastanku Opštinskog tima za vanredne situacije.

  • MNEStat:Crna Gora u 2025. otplatila najviše duga u jednoj godini - 820 million eura
    on 15/12/2025 at 19:30

    Tokom 2025. Crna Gora je otplatila ukupno 820 miliona eura javnog duga, što predstavlja najveći iznos otplate u jednoj godini u dosadašnjoj praksI, saopšteno je iz MNE Stat (Montenegro statistics & analytics) . Ove obaveze su u velikoj mjeri unaprijed definisale budžetsku politiku i značajno suzile prostor za dodatna ulaganja i razvojne inicijative, saopštili su iz te organizacije.

  • Od ponoći jeftinije sve vrste goriva
    on 15/12/2025 at 09:54

    Sve vrste goriva od ponoći će biti jeftinije. Kako je, saopštilo Ministarstvo energetike i rudarstva, eurosuper 98 pojeftiniće tri centa i koštaće 1,44 eura po litru, dok će eurosuper biti jeftiniji za dva centa i koštaće 1,41 eura po litru.

  • Limitirane cijene ne daju rezultate
    on 15/12/2025 at 08:57

    Dok Vlada građanima obećava zaštitu standarda kroz ograničavanje marži i parcijalne intervencije, stvarnost govori suprotno – četvoročlanoj porodici u Crnoj Gori danas je za dostojan život potrebno 2,05 hiljada eura mjesečno.

  • Iskoristiti domaće resurse opekarske gline
    on 15/12/2025 at 06:12

    Na području Opštine Berane rudne rezerve nalazišta opekarske gline odgovarajućeg kvaliteta za proizvodnju opekarskih proizvoda procijenjene su na preko šest miliona kubnih metara, i ostale su neiskorišćene od trenutka zatvaranja ciglane u ovom sjevernom gradu.

  • Opština Nikšić planira da prepolovi troškove vrtića za roditelje
    on 14/12/2025 at 18:10

    Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević predvidio je u Nacrtu budžeta za 2026. mjeru uvođenja 50 odsto subvencija za boravak djece u vrtićima, kao značajan korak u jačanju podrške porodicama.

  • Sanacija kritične kosine Sokolovina do kraja godine
    on 14/12/2025 at 15:11

    Jedna od najatraktivnijih turističkih ruta, put kroz kanjon Tare, zatvoren je za saobraćaj gotovo tri godine.