PREMIJER LIGA

Fudbaleri Lestera pobijedili su večeras na svom terenu ekipu Vest Hema sa 4:1, u utakmici 24. kola Premijer lige.

Lester je nakon prvog poluvremena imao prednost od 2:0 golovima Harvija Barnsa u 24. i Rikarda Pereire u petom minutu nadoknade.

Na 2:1 smanjio je Mark Nobl u 50. minutu sa penala, Ajose Peres je u 81. minutu takođe bio precizan sa bijele tačke, a isti igrač je sedam minuta kasnije postavio konačnih 4:1.

Ono što baca sjenku na ovu pobjedu je povreda Džejmija Vardija, koji je u 43. minutu morao da napusti teren.

Lester je upisao 15. pobjedu od početka sezone, prvu poslije dva kola, i treći je na tabeli sa 48 bodova, odnosno ima tri boda manje od drugoplasiranog Mančester sitija. Na drugoj strani, Vest Hem je na 17. poziciji sa 23 boda.

Fudbaleri Totenhema su na svom terenu slavili protiv Noriča sa 2:1.

Dele Ali je pogodio u 38. minutu za vođstvo Totenhema, izjednačio je Temu Puki iz jedanaesterca u 70. minutu, a sva tri boda domaćem timu donio je Son Heung Min deset minuta kasnije.

Totenhem je, poslije devete pobjede u šampionatu, šesti na tabeli sa 34 boda, dok je Norič posljednji sa samo 17 osvojenih bodova.

Barnli je odnio bodove sa “Old traforda” 2:0.

Junajtedu su presudili Kris Vud i Džej Rodriges.  Junajted je peti na tabeli sa 34 boda, dok je Barnli na 13. poziciji sa četiri boda manje.

PREMIJER LIGA

Fudbaleri Lestera pobijedili su večeras na svom terenu ekipu Vest Hema sa 4:1, u utakmici 24. kola Premijer lige.

Lester je nakon prvog poluvremena imao prednost od 2:0 golovima Harvija Barnsa u 24. i Rikarda Pereire u petom minutu nadoknade.

Na 2:1 smanjio je Mark Nobl u 50. minutu sa penala, Ajose Peres je u 81. minutu takođe bio precizan sa bijele tačke, a isti igrač je sedam minuta kasnije postavio konačnih 4:1.

Ono što baca sjenku na ovu pobjedu je povreda Džejmija Vardija, koji je u 43. minutu morao da napusti teren.

Lester je upisao 15. pobjedu od početka sezone, prvu poslije dva kola, i treći je na tabeli sa 48 bodova, odnosno ima tri boda manje od drugoplasiranog Mančester sitija. Na drugoj strani, Vest Hem je na 17. poziciji sa 23 boda.

Fudbaleri Totenhema su na svom terenu slavili protiv Noriča sa 2:1.

Dele Ali je pogodio u 38. minutu za vođstvo Totenhema, izjednačio je Temu Puki iz jedanaesterca u 70. minutu, a sva tri boda domaćem timu donio je Son Heung Min deset minuta kasnije.

Totenhem je, poslije devete pobjede u šampionatu, šesti na tabeli sa 34 boda, dok je Norič posljednji sa samo 17 osvojenih bodova.

PREMIJER LIGA

Fudbaleri Lestera pobijedili su večeras na svom terenu ekipu Vest Hema sa 4:1, u utakmici 24. kola Premijer lige.

Lester je nakon prvog poluvremena imao prednost od 2:0 golovima Harvija Barnsa u 24. i Rikarda Pereire u petom minutu nadoknade.

Na 2:1 smanjio je Mark Nobl u 50. minutu sa penala, Ajose Peres je u 81. minutu takođe bio precizan sa bijele tačke, a isti igrač je sedam minuta kasnije postavio konačnih 4:1.

Ono što baca sjenku na ovu pobjedu je povreda Džejmija Vardija, koji je u 43. minutu morao da napusti teren.

Lester je upisao 15. pobjedu od početka sezone, prvu poslije dva kola, i treći je na tabeli sa 48 bodova, odnosno ima tri boda manje od drugoplasiranog Mančester sitija. Na drugoj strani, Vest Hem je na 17. poziciji sa 23 boda.

Fudbaleri Totenhema su na svom terenu slavili protiv Noriča sa 2:1.

Dele Ali je pogodio u 38. minutu za vođstvo Totenhema, izjednačio je Temu Puki iz jedanaesterca u 70. minutu, a sva tri boda domaćem timu donio je Son Heung Min deset minuta kasnije.

Totenhem je, poslije devete pobjede u šampionatu, šesti na tabeli sa 34 boda, dok je Norič posljednji sa samo 17 osvojenih bodova.

Barnli je odnio bodove sa “Old traforda” 2:0.

Junajtedu su presudili Kris Vud i Džej Rodriges.  Junajted je peti na tabeli sa 34 boda, dok je Barnli na 13. poziciji sa četiri boda manje.

PREMIJER LIGA

Fudbaleri Lestera pobijedili su večeras na svom terenu ekipu Vest Hema sa 4:1, u utakmici 24. kola Premijer lige.

Lester je nakon prvog poluvremena imao prednost od 2:0 golovima Harvija Barnsa u 24. i Rikarda Pereire u petom minutu nadoknade.

Na 2:1 smanjio je Mark Nobl u 50. minutu sa penala, Ajose Peres je u 81. minutu takođe bio precizan sa bijele tačke, a isti igrač je sedam minuta kasnije postavio konačnih 4:1.

Ono što baca sjenku na ovu pobjedu je povreda Džejmija Vardija, koji je u 43. minutu morao da napusti teren.

Lester je upisao 15. pobjedu od početka sezone, prvu poslije dva kola, i treći je na tabeli sa 48 bodova, odnosno ima tri boda manje od drugoplasiranog Mančester sitija. Na drugoj strani, Vest Hem je na 17. poziciji sa 23 boda.

Fudbaleri Totenhema su na svom terenu slavili protiv Noriča sa 2:1.

Dele Ali je pogodio u 38. minutu za vođstvo Totenhema, izjednačio je Temu Puki iz jedanaesterca u 70. minutu, a sva tri boda domaćem timu donio je Son Heung Min deset minuta kasnije.

Totenhem je, poslije devete pobjede u šampionatu, šesti na tabeli sa 34 boda, dok je Norič posljednji sa samo 17 osvojenih bodova.

NAGRADA U LJUBLJANI

Renomirana slovenačka revija Kongres dodijelijla je Hotelu Regent Porto Montenegro nagradu za najbolji rizort hotel za kongrese i konferencije, već drugu godinu za redom. Nagradu je dodijelio žiriji koji je hotel posjetio tokom 2019. bez prethodne najave.

U ukupnom bodovnom sistemu, hotelu Regent Porto Montenegro dodijeljena je ocjena 4,96 od ukupno 5 bodova. Nagradu je u ime hotela preuzela asistentkinja direktora prodaje hotela Regent Marija Delibašić. 

„Nagrada u ovoj kategoriji predstavlja potvrdu kontinuiteta kvaliteta usluge kada su u pitanju poslovni i korporativni turistički segment. Takođe, dolazi na početku godine kao odličan vjetar u leđa našem pozicioniranju Crne Gore kao cjelogodišnje destinacija sa  kvalitetnim smještajnim, konferencijskim i organizacionim kapacitetima koja dokazano može odgovoriti na zahtjeve klijenata a posebno u organizaciji incentive i teambuilding putovanja. Hotel Regent se jedini predstavlja promo filmom izrađenim tehnologijom za virtuelnu realnost koji u detalje dočarava destinaciju“ istakla je Marija Delibašić.

Nagrada je uručena na ceremoniji 21.januara u susret berzi MICE turizma Conventa 2020, koja se 22. i 23. januara održava u Ljubljani (Slovenija).

Pored ceremonije, predstavnica hotela Regent Porto Montenegro učestvuje na redovnom dijelu Convente 2020.

Tokom jedne dekade svog postojanja Conventa je ugostila 1319 izlagača i 2 576 profesionalaca iz MICE segmenta te je na ukupno deset berzi organizovano 26 912 sastanaka po sistemu 1: 1; ovaj sistem omogućava direktno i efikasno predstavljanje hotelskih potencijala  kada su u pitanju poslovni sadržaji, organizacija poslovnih događa, kongresa i seminara.

NAGRADA U LJUBLJANI

Renomirana slovenačka revija Kongres dodijelijla je Hotelu Regent Porto Montenegro nagradu za najbolji rizort hotel za kongrese i konferencije, već drugu godinu za redom. Nagradu je dodijelio žiriji koji je hotel posjetio tokom 2019. bez prethodne najave.

U ukupnom bodovnom sistemu, hotelu Regent Porto Montenegro dodijeljena je ocjena 4,96 od ukupno 5 bodova. Nagradu je u ime hotela preuzela asistentkinja direktora prodaje hotela Regent Marija Delibašić. 

„Nagrada u ovoj kategoriji predstavlja potvrdu kontinuiteta kvaliteta usluge kada su u pitanju poslovni i korporativni turistički segment. Takođe, dolazi na početku godine kao odličan vjetar u leđa našem pozicioniranju Crne Gore kao cjelogodišnje destinacija sa  kvalitetnim smještajnim, konferencijskim i organizacionim kapacitetima koja dokazano može odgovoriti na zahtjeve klijenata a posebno u organizaciji incentive i teambuilding putovanja. Hotel Regent se jedini predstavlja promo filmom izrađenim tehnologijom za virtuelnu realnost koji u detalje dočarava destinaciju“ istakla je Marija Delibašić.

Nagrada je uručena na ceremoniji 21.januara u susret berzi MICE turizma Conventa 2020, koja se 22. i 23. januara održava u Ljubljani (Slovenija).

Pored ceremonije, predstavnica hotela Regent Porto Montenegro učestvuje na redovnom dijelu Convente 2020.

Tokom jedne dekade svog postojanja Conventa je ugostila 1319 izlagača i 2 576 profesionalaca iz MICE segmenta te je na ukupno deset berzi organizovano 26 912 sastanaka po sistemu 1: 1; ovaj sistem omogućava direktno i efikasno predstavljanje hotelskih potencijala  kada su u pitanju poslovni sadržaji, organizacija poslovnih događa, kongresa i seminara.

NAJAVE

Koka Kola neće izbaciti plastične boce za jednokratnu upotrebu, jer ih potrošači i dalje žele koristiti. Ipak, iz te kompanije poručuju da će do 2030. polovina plastične ambalaže biti reciklirana.

“Potrošači vole plastične boce zbog toga što su praktične, mogu se zatvoriti i lagane su”, izjavila je za BBC Bea Perez, šefica za ekološku održivost u kompaniji Koka Kola.

Ova kompanija, koja je jedan od najvećih proizvođača plastičnog otpada, obavezala se da će reciklirati sve plastične boce koje bude koristila do 2030. godine. Međutim, borci za zaštitu životne sredine tvrde da će mnogo boca i dalje završavati na odlagalištima otpada.

Ovaj gigant pića proizvodi oko tri miliona tona plastične ambalaže godišnje, što iznosi 200.000 boca u minuti. U 2019. godini humanitarna organizacija “Break Free from Plastic”, proglasila je Koka Kolu najvećim zagađivačem među brendovima.

Govoreći na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, Bea Perez je rekla da je kompanija shvatila da od sada mora biti dio rješenja problema. Kompanija se obavezala da će do 2030. godine u svojim ambalažama koristiti najmanje 50 odsto recikliranog materijala. Takođe, najavila je saradnju s nevladinim organizacijama širom svijeta kako bi se unaprijedilo prikupljanje boca.

Međutim, Bea Perez ističe da kompanija ne može potpuno odustati od plastike – kao što neki aktivisti žele, jer bi to, prema njenim riječima, značajno smanjilo prodaju.

“Ne radimo dobro ako ne ugađamo potrošačima. Zato, kako budemo mijenjali našu infrastrukturu za proizvodnju boca i uvodili sistem recikliranja, tako moramo ukazati potrošačima koje su prednosti toga. Oni će se mijenjati s nama”, poručila je Perez.

Ona je rekla i da poštuje idealizam mladih aktivista, poput 19-godišnje Melati Vijsen koja je prošle godine uz pomoć svoje sestre Isabel uvjerila vlasti na ostrvu Bali da zabrani jednokratnu upotrebu plastičnih vrećica, plastičnih slamčica i stiropora. Zbog takve vrste plastike došlo je do začepljenja na okolnim morima i to je ozbiljno naštetilo morskom životu. Takođe je rekla da se slaže s apelima da kompanija dostigne svoje ciljeve i prije 2030. godine, iako nije rekla kakve će korake preduzeti ako to ne bude slučaj.

“Moramo dostići ovaj cilj i hoćemo, nema sumnje”, zaključila je Perez.

NAJAVE

Koka Kola neće izbaciti plastične boce za jednokratnu upotrebu, jer ih potrošači i dalje žele koristiti. Ipak, iz te kompanije poručuju da će do 2030. polovina plastične ambalaže biti reciklirana.

“Potrošači vole plastične boce zbog toga što su praktične, mogu se zatvoriti i lagane su”, izjavila je za BBC Bea Perez, šefica za ekološku održivost u kompaniji Koka Kola.

Ova kompanija, koja je jedan od najvećih proizvođača plastičnog otpada, obavezala se da će reciklirati sve plastične boce koje bude koristila do 2030. godine. Međutim, borci za zaštitu životne sredine tvrde da će mnogo boca i dalje završavati na odlagalištima otpada.

Ovaj gigant pića proizvodi oko tri miliona tona plastične ambalaže godišnje, što iznosi 200.000 boca u minuti. U 2019. godini humanitarna organizacija “Break Free from Plastic”, proglasila je Koka Kolu najvećim zagađivačem među brendovima.

Govoreći na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, Bea Perez je rekla da je kompanija shvatila da od sada mora biti dio rješenja problema. Kompanija se obavezala da će do 2030. godine u svojim ambalažama koristiti najmanje 50 odsto recikliranog materijala. Takođe, najavila je saradnju s nevladinim organizacijama širom svijeta kako bi se unaprijedilo prikupljanje boca.

Međutim, Bea Perez ističe da kompanija ne može potpuno odustati od plastike – kao što neki aktivisti žele, jer bi to, prema njenim riječima, značajno smanjilo prodaju.

“Ne radimo dobro ako ne ugađamo potrošačima. Zato, kako budemo mijenjali našu infrastrukturu za proizvodnju boca i uvodili sistem recikliranja, tako moramo ukazati potrošačima koje su prednosti toga. Oni će se mijenjati s nama”, poručila je Perez.

Ona je rekla i da poštuje idealizam mladih aktivista, poput 19-godišnje Melati Vijsen koja je prošle godine uz pomoć svoje sestre Isabel uvjerila vlasti na ostrvu Bali da zabrani jednokratnu upotrebu plastičnih vrećica, plastičnih slamčica i stiropora. Zbog takve vrste plastike došlo je do začepljenja na okolnim morima i to je ozbiljno naštetilo morskom životu. Takođe je rekla da se slaže s apelima da kompanija dostigne svoje ciljeve i prije 2030. godine, iako nije rekla kakve će korake preduzeti ako to ne bude slučaj.

“Moramo dostići ovaj cilj i hoćemo, nema sumnje”, zaključila je Perez.

NAJAVE

Koka Kola neće izbaciti plastične boce za jednokratnu upotrebu, jer ih potrošači i dalje žele koristiti. Ipak, iz te kompanije poručuju da će do 2030. polovina plastične ambalaže biti reciklirana.

“Potrošači vole plastične boce zbog toga što su praktične, mogu se zatvoriti i lagane su”, izjavila je za BBC Bea Perez, šefica za ekološku održivost u kompaniji Koka Kola.

Ova kompanija, koja je jedan od najvećih proizvođača plastičnog otpada, obavezala se da će reciklirati sve plastične boce koje bude koristila do 2030. godine. Međutim, borci za zaštitu životne sredine tvrde da će mnogo boca i dalje završavati na odlagalištima otpada.

Ovaj gigant pića proizvodi oko tri miliona tona plastične ambalaže godišnje, što iznosi 200.000 boca u minuti. U 2019. godini humanitarna organizacija “Break Free from Plastic”, proglasila je Koka Kolu najvećim zagađivačem među brendovima.

Govoreći na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, Bea Perez je rekla da je kompanija shvatila da od sada mora biti dio rješenja problema. Kompanija se obavezala da će do 2030. godine u svojim ambalažama koristiti najmanje 50 odsto recikliranog materijala. Takođe, najavila je saradnju s nevladinim organizacijama širom svijeta kako bi se unaprijedilo prikupljanje boca.

Međutim, Bea Perez ističe da kompanija ne može potpuno odustati od plastike – kao što neki aktivisti žele, jer bi to, prema njenim riječima, značajno smanjilo prodaju.

“Ne radimo dobro ako ne ugađamo potrošačima. Zato, kako budemo mijenjali našu infrastrukturu za proizvodnju boca i uvodili sistem recikliranja, tako moramo ukazati potrošačima koje su prednosti toga. Oni će se mijenjati s nama”, poručila je Perez.

Ona je rekla i da poštuje idealizam mladih aktivista, poput 19-godišnje Melati Vijsen koja je prošle godine uz pomoć svoje sestre Isabel uvjerila vlasti na ostrvu Bali da zabrani jednokratnu upotrebu plastičnih vrećica, plastičnih slamčica i stiropora. Zbog takve vrste plastike došlo je do začepljenja na okolnim morima i to je ozbiljno naštetilo morskom životu. Takođe je rekla da se slaže s apelima da kompanija dostigne svoje ciljeve i prije 2030. godine, iako nije rekla kakve će korake preduzeti ako to ne bude slučaj.

“Moramo dostići ovaj cilj i hoćemo, nema sumnje”, zaključila je Perez.

NA SKADARSKOM

Služba zaštite Nacionalnog parka (NP) Skadarsko jezero tokom redovne kontrole zatekla je četiri osobe u nezakonitom izlovu ribe, saopšteno je danas iz Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore.

U saopštenju NP se navodi da su te osobe procesuirane nadležnim organima, a privremeno su oduzeta četiri plovila, četiri vanbrodska motora, parangali, ribarske vrše i dr.

“JPNPCG upozorava da je izlovljavanje ribe u vrijeme ribolovnog zabrana krivično djelo, te da će sva lica zatečena u vršenju lova biti procesuirana nadležnim organima”, navodi se u saopštenju JPNPCG .

U saopštenju se dodaje da imajući u vidu inicijativu ribara koji obavljaju privredni ribolov o ukidanju privremene zabrane ribolova smatrajući da nivo jezera ovih dana ne predstavlja prijetnju po riblji fond, danas je u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja održan sastanak kome je prisustvovao i direktor NP Skadarsko jezero Nenad Ivanović.

“Predstavnici ministarstva informisali su ribare o proceduri usvajanja navedene Naredbe i činjenicom da je zabran propisan u skladu sa mišljenjem nadležne naučne ustanove Prirodno-matematičkim fakultetom. Na sastanku je zaključeno da ribari koji obavljaju privredni ribolov dostave zahtjev za preispitivanje odredbe o privremenom zabranu ribolova Ministarstvu poljoprivrede, koje će isti uputiti Prirodno-matematičkom fakultetu u cilju preispitivanja navedene mjere zaštite i uvedenog zabrana. Nakon dobijenog naučnog mišljenja, ribari i javnost biće obavješteni o daljim koracima i mjerama koje će biti preduzete”, zaključuje se u saopštenju JPNPCG.

  • Radnici Solane blokirali put Ulcinj-Bar
    on 17/05/2025 at 10:19

    Bivši radnici ulcinjske Solane blokirali su na sat saobraćaj na magistralnom putu Ulcinj-Bar, kod Benzinske stanice na ulazu u taj grad.

  • Najviše ponuda od kineskih kompanija
    on 17/05/2025 at 08:42

    Na tender za izradu glavnog projekta i izvođenje radova na drugoj dionici auto-puta Mateševo - Andrijevica stiglo je deset ponuda od kineskih, turskih, holandskih i indijskih kompanija.

  • Eksplodirali troškovi stanovanja u EU
    on 16/05/2025 at 21:39

    Cijene nekretnina u EU su u peridou od 2015. do prošle godine porasle 53 odsto, a u nekim zemljama troškovi su čak utrostručeni.

  • Alabar: Ne želim da ulažem u Ulcinju, razmatram druge opcije
    on 16/05/2025 at 19:38

    Vlasnik kompanije “Eagle Hills” Mohamed Alabar kazao je u intervjuu za Newsmax Balkans televiziju da je nakon negodovanja lokalne zajednice u Crnoj Gori odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži.

  • Milatović: Sporazum sa UAE primjer vladavine dogovora, a ne prava
    on 16/05/2025 at 17:06

    Sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) u turizmu nije primjer vladavine prava, to je primjer vladavine dogovora, kazao je danas crnogorski predsjednik Jakov Milatović.

  • Za realizaciju projekata neophodna politička stabilnost
    on 16/05/2025 at 14:51

    Investitori o realizaciji projekata u Crnoj Gori: Neophodna politička stabilnost, bolja infrastruktura i kvalitetna radna snaga Nedostatak kvalitetne infrastrukture, nestabilna vlast, manjak kvalifikovane radne snage i nedovoljna podrška države – glavni su izazovi koji usporavaju realizaciju brojnih investicionih projekata u Crnoj Gori.

  • RE:D konferencija: Iskustva Luštice Bay i Beograda na vodi
    on 16/05/2025 at 12:34

    Na drugom danu prve crnogorske RE:D konferencije, panel pod nazivom “Investicije u luksuzne stambene nekretnine” okupio je aktere regionalnog tržišta nekretnina koji su, kroz konkretne primjere velikih projekata, govorili o transformacionom uticaju luksuznih investicija na mikrolokacije, standarde upravljanja i profilisanje destinacija.

  • Ekonomsko državljanstvo doprinijelo bi razvoju i omogućilo nove investicije
    on 16/05/2025 at 11:27

    Crna Gora ima značajne investicione potencijale, naročito u turizmu, poljoprivredi i obnovljivim izvorima energije, poručila je Snežana Đurović, direktorica Agencije za investicije (MIA), na panelu o Crnoj Gori kao investicionoj destinaciji. Učesnici su ocijenili da je program ekonomskog državljanstva bio uspješan, donio brojne benefite i milijardu eura investicija, uz stroge kontrole i međunarodne standarde.

  • RE:D: Aviodostupnost ključ napretka, ugledajmo se na dobre prakse u regionu
    on 15/05/2025 at 18:18

    Budućnost crnogorskog turizma i ekonomije u velikoj mjeri uslovljena je aviodostupnošću. Ulaganja u aerodrome, reforme u vazdušnom saobraćaju, stabilna politika i volja da se slijede uspješni primjeri iz regiona – predstavljaju ključne uslove za razvoj. Crnoj Gori predstoje hitne odluke: da li će infrastruktura ostati u državnim rukama ili će biti prepuštena privatnom sektoru, i kada će to pitanje konačno biti riješeno, ocijenjeno je na panel diskusiji “Planovi razvoja avio-saobraćaja ka glavnim destinacijama Crne Gore” u okviru prve RE:D konferencije u Crnoj Gori.

  • Podržana zajednička izjava o radnim migracijama u cilju jačanja ekonomskog rasta
    on 15/05/2025 at 16:42

    Na Zapadnom Balkanu, gdje se tradicionalni migracioni tokovi prepliću sa savremenim globalnim trendovima, zajedničko i strateško djelovanje neophodno je da bi se zadržala radna snaga i osigurala održiva budućnost za sve građane, smatra ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naida Nišić.