IZ NVO “JUVENATS” PORUČILI

Država se mora posvetiti stvaranju uslova u kojima novinari/ke svoj posao obavljaju slobodno i profesionalno uz nezavisnost kao stub profesije, te istinu i javni interes kao polazno i krajnje odredište, saopšteno je iz nevladine organizacije (NVO) Juventas, povodom 23. januara Dan novinara Crne Gore.

“Zahvaljujemo se svim novinarima/kama koji svoj rad baziraju na nepristrasnosti i posvećnosti javnom interesu, a upravo je na današnji dan važno istaći koliko su ovakvi pojedinci i redakcije značajni za naše društvo, razvoj demokratije, borbu protiv korupcije, političke i društvene procese, vladavinu prava, te predstavljanje glasa tzv. običnog čovjeka”, kazali su iz Juventasa.

Oni su ukazali da je veoma zabrinjavajuće što ni u prethodnih godinu nije zabilježen pomak na polju slobode medija.

“Opet smo svjedočili napadima na novinare, dok stari slučajevi još uvijek nijesu riješeni, a u prethodnih par nedjelja došlo je i do hapšenja novinara/ki. Sloboda medija je sloboda svih nas, zbog čega je važno da u procesu unapređenja položaja novinara/ki, svi damo doprinos”, poručili su iz te NVO.

Oni su ukazali da država mora preuzeti odgovornost i ozbiljno se posvetiti stvaranju uslova u kojima novinari/ke svoj posao obavljaju slobodno.

U toj NVO smatraju da je finansijska stabilnost medija veliki izazov za crnogorsko društvo, a niske plate i loš ekonomski položaj novinara/ki, kako su dodali, u značajnoj mjeri utiču na kvalitet novinarstva i medijske scene uopšte.

“Nadamo se da će u narednim godinama biti zabilježen napredak i na tom polju, čime bi se značajno unaprijedila sloboda medija, ali i spriječio odlazak kvalitetnih novinara/ki u druge profesije”, rekli su iz Juventasa.

Oni su istakli da ograničena sloboda i težak ekonomski položaj, te brojni drugi uslovi i razlozi, ne mogu biti opravdanje za novinare/ke koji svoj posao ne obavljaju profesionalno i etično, niti za bilo kakav vid autocenzure.

“Dakle, Dan novinara je i vrijeme kada se moramo podsjetiti i odgovornosti koju ova profesija nosi. Od novinara/ki se očekuje da izvještavaju istinito, objektivno i nepristrasno, da realistično prikazuju stvarnost bez spinovanja i propagande, da budu kritičari krugova moći i zaštitnici i glas ugroženih i marginalizovanih grupa. Javni interes je njihovo polazno i završno odredište”, poručeno je iz Juventasa.

Stoga, kako smatraju, i novinari/ke, medijske kuće i esnafske organizacije moraju uzeti aktivniju ulogu u procesu unapređenja sopstvenog položaja, promociji i edukaciji medijske pismenosti i podizanju svijesti građana/ki o značaju novinarstva.

KUĆE NIJESU UGROŽENE

Požar na području Gornjeg Morakova u nikšićkoj Župi je pod kontrolom i objekti nijesu ugroženi, kazao je komandir Službe zaštite i spašavanja u Nikšiću, Veselin Gardašević. On je agenciji Mina rekao da stanje na području Gornjeg Morakova nije alarmantno, kao i da se radi o nepristupačnim terenu gdje je požar aktivan već nekoliko dana.

“Vjetar je u popodnevnim satima stao i požar je pod kontrolom. Naše ekipe će sjutra opet otići na teren”, naveo je Gardašević.

On je naveo da su u stalnom kontaktu sa pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), kao i sa mještanima.

Iz MUP-a su kazali da su u gašenje požara uključeni avioni Avio-helikoterske jedinice tog resora.

Požar je, kako su naveli, bio aktivan i prethodnih dana, ali u značajno manjem intenzitetu.

„Tokom dana, zbog promjene pravca i jačine vjetra, ugrozio je veći kompleks šume i domaćinstava“, rekli su iz MUP-a.

PREMIJER LIGA

Crnogorski karate na turniru Premijer lige u Parizu, od petka do nedjelje, predstavljaće četiri takmičara, saopšteno je iz Karate saveza.

Navodi se da će u Parizu nastupiti Marina Raković (do 68), Mario Hodžić (do 67) i Nikola Malović (do 84) u borbama i Biserka Radulović u katama.

Crnogorskim karatistima biće to prva provjera za Evropsko prvenstvo, koje će od 25. do 29. marta biti održano u Bakuu.

U petak, prvog takmičarskog dana, na tatami će u borbama muškarci do 60, 67 i 75 i žene do 50 i 55 kilograma.

Predviđena su i takmičenja u katama pojedinačno za žene i muških kata timova.

U subotu će se boriti žene do 61, 68 i preko 68 kilograma, muškarci do 84 i preko 84, takmičari u katama pojedinačno i ženski kata timovi.

Borbe za bronzane medalje i finala na programu su u nedjelju.

Na turnirima Premijer lige pravo nastupa ima 50 najboljih sa rang liste Svjetske karate federacije po kategorijama.

Najavljeno je učešće 703 takmičara iz 92 države svijeta.

PREMIJER LIGA

Crnogorski karate na turniru Premijer lige u Parizu, od petka do nedjelje, predstavljaće četiri takmičara, saopšteno je iz Karate saveza.

Navodi se da će u Parizu nastupiti Marina Raković (do 68), Mario Hodžić (do 67) i Nikola Malović (do 84) u borbama i Biserka Radulović u katama.

Crnogorskim karatistima biće to prva provjera za Evropsko prvenstvo, koje će od 25. do 29. marta biti održano u Bakuu.

U petak, prvog takmičarskog dana, na tatami će u borbama muškarci do 60, 67 i 75 i žene do 50 i 55 kilograma.

Predviđena su i takmičenja u katama pojedinačno za žene i muških kata timova.

U subotu će se boriti žene do 61, 68 i preko 68 kilograma, muškarci do 84 i preko 84, takmičari u katama pojedinačno i ženski kata timovi.

Borbe za bronzane medalje i finala na programu su u nedjelju.

Na turnirima Premijer lige pravo nastupa ima 50 najboljih sa rang liste Svjetske karate federacije po kategorijama.

Najavljeno je učešće 703 takmičara iz 92 države svijeta.

PREVRNUO SE AUTOMOBIL

Cetinjanin V.V. (65) povrijeđen je u saobraćajnoj nezgodi koja se oko 15 sati i 30 minuta dogodila u mjestu Belveder, na magistralnom putu Cetinje – Podgorica, prenosi Cetinjski list.

V. V. je upravljao vozilom marke “Reno” podgoričkih registarskih oznaka, iz za sada neutvrđenih razloga izgubio kontrolu nad vozilom, nakon čega se automobil prevrnuo.

On je zadobio lakše tjelesne povrede.

Uviđaj su izvršili pripadnici cetinjskog Odjeljenja bezbjednosti, a na licu mjesta su bili i pripadnici cetinjske Službe zaštite i spašavanja i cetinjske Hitne pomoći.

MUGOŠA I GOLUBOVIĆ

U Crnoj Gori je evidentan rast prijavljene dobiti i naplaćenih poreza, što govori o tome da privreda sve bolje posluje, saopšteno je tokom sastanka predsjednika Privredne komore Crne Gore Vlastimira Golubovića i direktora Poreske uprave Miomira M. Mugoše.

Kako je saopšteno Poreska uprava je u 2019. godini naplatila 75 miliona eura poreza na dobit, što je za šest miliona, ili devet procenata više nego u 2018. Riječ je o za tri miliona većem iznosu u odnosu na planirani.

Razgovarano je o ekonomskim kretanjima, na temelju Analize „Crnogorska privreda u 2019. godini” koju je uradila Privredna komora, a sa akcentom na oblasti koje su u fokusu tih institucija.

Predsjednik Golubović je kazao da se nastavlja dinamičan rast crnogorske ekonomije po stopi koja je među najvećim u Evropi.

Rastu najviše doprinose investicije koje su u 2019. više 15 odsto u odnosu na prethodnu.

Mugoša je predstavio rezultate Poreske uprave u prethodnom periodu.

“U prethodne četiri godine naplatili smo 4,168 milijarde eura poreza čime smo premašili plan za 201 milion – naveo je prvi čovjek Poreske uprave, dodajući da je u 2019. naplaćeno 80 miliona eura više od planiranog. U prethodne četiri godine nivo dospjelog poreskog duga smanjen za 210 miliona eura. Na dan 31. decembar 2019. on je iznosio 378.142.829 eura”, kazao je Mugoša.

Reforma Poreske uprave, prema Mugošinim riječima, realizuje se kroz tri međunarodna projekta. Među njima je projekat reforme poreske administracije vrijedan 18,5 miliona eura, koji obuhvata nabavku integrisanog IT sistema uz modernizaciju poslovnih procesa i elektronsku fiskalizaciju koja će početi 1. januara 2021. godine.

Reforma se odnosi i na formiranje novog data centra i poreske policije.

“Poreska uprava je dobila priznanje kao najtransparentnija državna organizacija u Crnoj Gori i Regionu”, kazao je Mugoša.

Predsjednik Komore istakao je zalaganje privrede da se proizvodna preduzeća oslobode poreza na dobit koju reinvestiraju u tehnološke kapacitete i nova radna mjesta, zatim da se raspon stope poreza na nepokretnosti za privredne objekte smanji na 0,25 – 0,50 odsto, umanji PDV na svježu ribu, jaja i prerađevine od mesa, te da se u svim hotelima na služenje hrane primjenjuje niža stopa PDV od sedam odsto, nezavisno od kategorije.

Prilkom predavanja finansijskih izkaza Komora će insistirati na potpunom i tačnom popunjavaju statističkog aneksa.

Sagovornici su se saglasili da intenzivno sarađuju kako bi blagovremeno informisali privredu o svim planiranim izmjenama fiskalnih propisa i aktivnostima Poreske uprave.

“Komora će dati doprinos predstojećem Poreskom karavanu, te pružiti kadrovsku i tehničku podršku edukativnim aktivnostima Poreske uprave”, poručio je Golubović.

DARMANOVIĆ

Njemačka i Crna Gora imaju odlične odnose, osnažene savezništvom u NATO, njemačkom podrškom u procesu evropske integracije, kao i zajedničkim stavovima po pitanju vanjske politike, istakao je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović. On se danas u Podgorici sastao sa članom regionalnog Parlamenta njemačke savezne pokrajine Baden-Virtemberg, Vilijem Šteheleom.

Šef crnogorske diplomatije je naglasio značaj pokrajina u SR Njemačkoj, pri čemu je podsjetio da su Crna Gora i Baden-Virtemberg potpisale sporazum o ekonomskoj saradnji.

“Unapređivanje naših političkih i privrednih veza kako na saveznom, tako i na nivou pokrajina za Crnu Goru je od izuzetne važnosti”, istakao je ministar Darmanović.

Štehele je ocijenio da je Crna Gora na dobrom putu, posebno u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji. Takođe, istakao je da treba preduzeti konkretne korake u pravcu realizacije projekata koji su predviđeni potpisanim Sporazumom.

Tokom razgovora bilo je riječi o pregovaračkom procesu sa EU i vladavini prava, te na toj liniji istaknuta snažna podrška SR Njemačke u ovoj oblasti. Štehele je uputio poziv ministru Darmanoviću da posjeti saveznu pokrajinu Baden-Virtemberg, što je šef crnogorske diplomatije sa zadovoljstvom prihvatio, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova

U BIOSKOPU

Film “Grudi”, rediteljke Marije Perović, premijerno je prikazan u bioskopu “Cineplexx” u Podgorici. Glumci iz Crne Gore, Srbije i Hrvatske okupili su se oko jedne teme i o njoj progovorili. Priča je o ljubavi, prijateljstvu, bolesti, empatiji i sadašnjem trenutku. Radnja se dešava u Nikšiću.

Film “Grudi”, nakon istoimene serije i premijera na festivalima, pojavio se i na bioskopskom platnu. Režiserka Perović kaže da priča emotivnija, toplija i drugačiji kada se gleda u bioskopu.

“Ljudi su uplakani izašli i kažu da im to nije ni trebalo, a u toku projekcije su mi rekli da su se smijali… Ja uvijek imam tremu. Pogotovo od bisokopa jer je mnogo važno da film zaživi, da domaći film zaživi i da dolaze ljudi iu bioskope da ga gledaju”, kazala je Perović.

“Ja sam ponosna što naš film će ići u crnogorske bisokope, što je ogroman dio ekipe bio s nama i što smo ispričali jednim jednostavnim čistim filsmki jezikom priču o nama”, kazala je glumica Dubravka Drakić.

Film skreće pažnju na borbu protiv kancera dojke. Priča se vrti oko tri glavne junakinje, tri drugarice i jednom drugu, koji žele da žive i da pomažu jedni drugima.

“O tome da brinemo jedni za druge, da idemo do kraja kad pomažemo jedni drugima. O tome je film. Videćete koliko je topao, koliko nas dira, kolko nismo igrali likove nekako su to tiovima”, kazao je glumac Vojin Ćetković.

Dubravka Drakić vjeruje da je budućnost naše filmografije u sličnim projektima koji će se baviti ljudskim pričama i emocijama. Šansu su dobili i talentovani, mladi glumci.

Film “Grudi” će se prikazivati u Podgorici, Tivtu, Kotoru i Baru.

Ambicija je i da se napravi široka bioskopska distribucija u Crnoj Gori.

Prilog: Milica Kapa

PO PRESUDI

Vlada Crne Gore isplatiće bivšim radnicima “Radoja Dakića” 910.000 eura po osnovu presude Ustavnog suda.

Advokati Dragan Prelević i Ljubomir Marković, koji zastupaju ukupno 451 bivšeg radnika “Radoja Dakića” u stečaju, tražili su od premijera Duška Markovića i Ministarstva finansija, da njihovim klijentima najkasnije do 26. januara isplate ukupno 902.000 eura, po osnovu tri prošlogodišnje odluke Ustavnog suda Crne Gore.

“Usvojena je Informacija o obezbjeđivanju potrebnih sredstava za sprovođenje odluka Ustavnog suda na ime potraživanja bivših radnika Radoja Dakića kojima je Vladi – Ministarstvu finansija naloženo da isplati odgovarajuće naknade”, saopšteno je iz Vlade.

Vlada je, kako poručuju, pokazujući odgovoran odnos prema presudama Ustavnog suda i razumijevanje za zahtjeve radnika nekadašnjeg „Radoja Dakića“, izdvojila potrebna sredstva i odlučila da odmah po sticanju neophodnih uslova isplati cio presuđeni iznos.

“Na osnovu procjene Ministarstva finansija za podmirenje svih troškova po osnovu šest presuda Ustavnog suda Crne Gore izdvojeno je iz tekuće budžetske rezerve 910.000 eura koje mogu biti isplaćene čim se za to budu stekli uslovi”, poručuju iz Vlade.

Usvojene su izmjene i dopunama Zakona o stečaju 

Vlada je danas utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju. 

Kako je naglašeno, izmjene pojedinih zakonskih odredbi bile su neophodne kako bi bile stvorene pretpostavke za unapređivanje ekonomičnosti, racionalnosti i efikasnosti stečajnog postupka.

“U tom cilju, definisane su izmjene i dopune ovog zakonskog akta koje se odnose na preciziranje određenih normi u smislu obezbjeđivanja njihove efikasnije primjene, otklanjanja određenih slabosti koje su se pokazale u praksi i skraćenja pojedinih rokova”, saopšteno je iz Vlade.

Značajne novine ovog zakonskog rješenja se tiču uvođenja stručnog ispita, licence i ispita provjere znanja za stečajne upravnike, koji imaju za cilj pružanje dodatnih garancija da će oni obavljati svoje dužnosti stručno i profesionalno. Dodatno, uvedena je i lista stečajnih upravnika i preciziran kriterijum za njihovo imenovanje, koji je nedostajao u važećem Zakonu.

Utvrđen je Predlog zakona o potvrđivanju Protokola I Sporazuma o slobodnoj trgovini između Crne Gore i Republike Turske i Protokola III o trgovini uslugama Sporazuma o slobodnoj trgovini između Crne Gore i Republike Turske. 

“U diskusiji je naglašeno da će primjena ovog propisa omogućiti plasman na tržište Republike Turske određenih poljoprivrednih proizvoda koji do sada nijesu imali mogućnost izvoza usljed visokih carinskih dažbina. Sa druge strane, liberalizacija crnogorskog tržišta za određene turske proizvode uticaće na manje cijene tih proizvoda na crnogorskom tržištu”, navodi se u saopštenju.

Vlada je donijela Uredbu o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike za 2020. godinu – agrobudžet, kojim se utvrđuju uslovi, način i dinamika sprovođenja mjera agrarne politike za tržišno-cjenovnu politiku, politiku ruralnog razvoja, poslove od javnog interesa, socijalne transfere pojedincima, bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i mjere u oblasti ribarstva.

Donijet je Program gazdovanja šumama za 2020. godinu

Program je urađen u skladu sa opredijeljenim sredstvima u budžetu Crne Gore od 5.076.642 eura.

“Planirano je da se koncesionarima sa kojima su zaključeni dugogodišnji ugovori o koncesijama daju na korišćenje ukupne količine od 260.272 m³ bruto drvne mase, dok su za prodaju drveta u dubećem stanju opredijeljene količine od 213.791 m³ bruto drve mase”, saopšteno je iz Vlade.

Vlada je donijela Odluku o dodjeli koncesije za korišćenje dijela voda sa izvorišta „Komunicaˮ, Opština Danilovgrad, za flaširanje, odnosno pakovanje ili dopremanje vode u komercijalne svrhe i prihvatila tekst Ugovora o koncesiji.

Odlukom je koncesija, pod precizno definisanim uslovima, dodijeljena investitoru „Nature Technologyˮ d.o.o. iz Bara.

Vlada je dala saglasnost za Preusmjerenje sredstava sa Tekuće budžetske rezerve na potrošačku jedinicu Ministarstvo sporta i mladih u iznosu od 300.000 eura za finansiranje, odnosno sufinansiranje izgradnje odnosno obnove sportskih objekata.

“Ministarstvo je prepoznalo da će se ovim projektima dodatno unaprijediti sportska infrastruktura i da će izgrađeni odnosno obnovljeni sportski objekti biti u funkciji što kvalitetnijeg razvoja rekreativnog, vrhunskog i školskog sporta”, saopšteno je iz Vlade.

ĐUKANOVIĆ

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović učestvovao je na centralnoj ceremoniji Petog svjetskog foruma “Sjećanje na holokaust, borba protiv antisemitizma“ tokom koje je zajedno sa više od četrdeset predsjednika, premijera i predstavnika kraljevskih porodica iz Evrope, Sjeverne Amerike i Australije položio vijenac u znak sjećanja na žrtve holokausta.

“Učešćem na Međunarodnom liderskom forumu povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta i 75. godišnjice oslobođenja Aušvic – Birkenaua, Crna Gora se pridružuje globalnim naporima da sjećanje na žrtve i borba protiv antisemitizma ostanu trajna obaveza sadašnjih i budućih generacija”, poručio je predsjednik Đukanović.

Crna Gora, koja je utemeljena na istorijskim vrijednostima slobodarstva i antifašizma, ostaje trajno privržena očuvanju sjećanja na žrtve Holokausta, odlučna da i kroz sistem obrazovanja osigura da milioni žrtava jevrejskog i drugih naroda nikada ne budu zaboravljeni, poručio je Đukanović.

“U vremenima u kojima počinju da blijede sjećanja na važnost antifašističkih tekovina, kako zbog protoka vremena, tako i zbog rasta ekstremno desnih politika koje pokušavaju da prekrajaju istoriju i relativizuju odgovornost fašista, ovakvi događajijoš više dobijaju na značaju”, istakao je predsjednik Crne Gore.

Đukanović je saopštio da je Crna Gora ponosna na prvi opštenarodni ustanak u Evropi protiv fašizma 13. jula 1941, ponosna je i na činjenicu da je jedna od rijetkih država u kojoj je bilo više Jevreja nakon Drugog svjetskog rata nego prije njegovog početka.

“Nepokolebljivi smo da u uslovima rastuće nesigurnosti, nepredvidivosti i pojačanog antisemitizma proaktivnim pristupom djelujemo u pravcusprečavanju svih znakova mržnje i netrpeljivosti; da unapređujemoi branimo vrijednostimultietničke demokratije koje vijekovima baštini Crna Gora kao svoj najvažniji strateški cilj i potencijal za budućnost;i da gradimo društvo čiji građani poštuju ljudsko dostojanstvo za sve, odbacuju antisemitizam, rasizam i sve vrste predrasuda koje mogu voditi konfliktima, nasilju i genocidu”, naveo je on.

Đukanović kaže da samo zajedničkim naporima na nacionalnom i međunarodnom nivou, jačanjem najviših standarda demokratije i obrazovanjem kao najmoćnijim oružjem savremenog doba, beskompromisna borba za jednakost i sjećanje na žrtve Holokausta, može da bude snažan zalog za bolji i sigurniji svijet.

“Antisemitizam nije problem i prijetnja isključivo za jevrejski narod. Antisemitizam je zajednički problem svih nas, prijetnja koja razara naša društva u cjelosti, podriva demokratske vrijednosti i ljudska prava. Antisemitizan nema granica. Koordinisan i globalan odgovor je neophodan i Crna Gora, sa svojim mogućnostima, mu se bespogovorno pridružuje”, zaključio je Đukanović.