EPISKOPSKI SAVJET

Episkopski savjet Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori saopštio je danas da su spremni da razgovaraju o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, ali, kako dodaju, na način koji će potpuno uvažavati obje strane u dijalogu.

“Ukoliko crnogorske vlasti smatraju da mogu samostalno da nameću teme i rješenja, kao što su to ranije radili i danas čine, pozivajući na dijalog samo o primjeni Zakona – sa pravom ćemo smatrati da se radi o fingiranju poziva za dijalog, što će biti odgovornost Vlade”, navodi se u saopštenju Savjeta.

Kažu da je pravoslavna crkva zainteresovana da Crna Gora u svom pravnom sistemu ima najbolji mogući zakon koji uređuje pitanja vjerskih sloboda i pravnog položaja vjerskih zajednica.

Episkopski savjet SPC u Crnoj Gori danas u Nikšiću održao je sjednicu u proširenom sastavu, kojoj su prisustvovali i članovi pravnog tima za izradu inicijative za ocjenu ustavnosti, kako navode, “diskriminatornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti”.

U saopštenju MCP se navodi da je konstatovano da je tekst inicijative doveden u završnu fazu nakon što su obavljene ozbiljne konsultacije sa najširim krugom pravnih stručnjaka.

“Razmatrano je i preduzimanje drugih pravnih mjera koje bi preduprijedile i otklonile štetne posljedice ovog zakona, ne samo po Crkvu, nego po sveukupno crnogorsko društvo”, navodi se u saopštenju.

Ističu i da se Episkopski savjet upoznao i sa pravnim aktivnostima koje su dosad Patrijaršija i Sveti Sinod preduzeli u cilju pravnog osporavanja zakona.

“Zbog velikog interesovanja javnosti u pogledu razloga zbog kojih inicijativa još nije podnesena Ustavnom sudu od strane Crkve, slobodni smo da javnost obavijestimo da u skladu sa odredbom čl. 36 tč. 3 Zakonom o Ustavnom sudu, taj sudski organ, može i sam pokrenuti postupak ocjene ustavnosti pravnih akata, osobito imajući u vidu jedan broj očigledno neustavnih odredbi ovog zakona, i to, prije svega, onih koji se tiču istorijski stečenog pravnog subjektiviteta Crkava i vjerskih zajednica i neprikosnovenosti prava njihove svojine. Kako je najavljeno, inicijativa će biti podnesena u najskorije vrijeme”, stoji u saopštenju Episkopskog savjeta SPC u Crnoj Gori.

Oni su negirali navode da se iza aktivnosti crkve kriju bilo kakvi i bilo čiji politički ili ideološki interesi.

“Sa punom odgovornošću obavještavamo javnost da su neistiniti medijski napisi o tome da su u toku razgovori Crkve i crnogorskih vlasti u vezi sa Zakonom, što je, u svom jutrošnjem intervjuu, nedvosmisleno demantovao i lično premijer Marković, rekavši da poziv za dijalog Crkvi tek treba da bude poslan od strane Vlade. Ni oni razgovori, o kojima je javnost već obaviještena, a koji su obavljani prije donošenja Zakona, nisu bili institucionalni, inkluzivni i istinski dijalog”, poručuju iz Episkopskog savjeta.

U saopštenju navode i da molebani i litije nijesu usmjereni protiv države Crne Gore.

“Upravo je suprotno – sve to činimo za njen napredak. Naše molitve su samo protiv bezakonja. Što bude manje bezakonja, naša zemlja će biti bolja, a budućnost svih njenih građana izvjesnija i svijetlija. Uzdajući se u Božiju pravdu, ali i u ljudsku odgovornost, kako onih na vlasti, tako i svih građana Crne Gore, pozivamo na umnoženje ljubavi, mira i sloge, kojima će se pobijediti svaka bratomržnja i netrpeljivost”, zaključuje se u saopštenju Episkopskog savjeta.

EVROPSKO PRVENSTVO

Mađarska je opravdala ulogu favorita protiv Rusije 14:10 i zakazala okršaj sa Crnom Gorom u četvrtfinalu Evropskog prvenstva.

Mađari su od početka do kraja kontrolisali meč od početka do kraja, a otpor rivala definitivno su slomili početkom posljednje četvrtine kada su stekli četiri gola viška 12:8…

Kristijan Manherc i Deneš Varga su sa po tri pogotka nosili Mađare do trijumfa. Identičan učinak na drugoj strani imali su Danil Merkulov i Konstantnin Kiseljev.

Crna Gora i Mađarska igraju u petak (17.30h).

Među četiri najbolje selekcije je i Hrvatska, koja je porazila Grčku 14:11.

Četiri gola je postigao Maro Joković, po tri su dali Josip Vrlić i Havijer Garsija.

Hrvatska će se za finale boriti sa Španijom, koja je nakon peteraca eliminisala Srbiju 10:9.

EVROPSKO PRVENSTVO

Mađarska je opravdala ulogu favorita protiv Rusije 14:10 i zakazala okršaj sa Crnom Gorom u četvrtfinalu Evropskog prvenstva.

Mađari su od početka do kraja kontrolisali meč od početka do kraja, a otpor rivala definitivno su slomili početkom posljednje četvrtine kada su stekli četiri gola viška 12:8…

Kristijan Manherc i Deneš Varga su sa po tri pogotka nosili Mađare do trijumfa. Identičan učinak na drugoj strani imali su Danil Merkulov i Konstantnin Kiseljev.

Crna Gora i Mađarska igraju u petak (17.30h).

Među četiri najbolje selekcije je i Hrvatska, koja je porazila Grčku 14:11.

Četiri gola je postigao Maro Joković, po tri su dali Josip Vrlić i Havijer Garsija.

Hrvatska će se za finale boriti sa Španijom, koja je nakon peteraca eliminisala Srbiju 10:9.

TRIJUMF BORCA U NIKŠIĆU

Košarkaši Sutjeske poraženi su od Borca u Nikšiću 81:80, u meču 17. kola Druge ABA lige.

Sutjeska nakon 17 kola ima osam pobjeda i devet poraza, dok je Borac lider sa 15 trijumfa i dvije izgubljene utakmice.

Nikšićani su nakon 20 minuta igre imali plus 13 (45:32), ali nijesu izdržali.

Borac je u nastavku stigao do plus devet, ali je meč riječen u dramatičnoj završnici. Trojkom Kneževića Sutjeska je prišla na 80:79, minut i po prije kraja. Potom je Sejfić bio polovičan sa linije bacanja i poravnao na 80:80, 45 sekundi prije posljednjeg zvuka sirene.

Tragičar je bio Nikola Đoković, koji je promašio trojku, a onda i napravio faul dvije sekunde prije kraja.

Radovan Đoković je realizovao jedno od dva bacanja i donio trijumf gostima 81:80.

Džons je predvodio Čačane sa 18 koševa, dok je na drugoj strani blistao Pavlićević sa 32.

TRIJUMF BORCA U NIKŠIĆU

Košarkaši Sutjeske poraženi su od Borca u Nikšiću 81:80, u meču 17. kola Druge ABA lige.

Sutjeska nakon 17 kola ima osam pobjeda i devet poraza, dok je Borac lider sa 15 trijumfa i dvije izgubljene utakmice.

Nikšićani su nakon 20 minuta igre imali plus 13 (45:32), ali nijesu izdržali.

Borac je u nastavku stigao do plus devet, ali je meč riječen u dramatičnoj završnici. Trojkom Kneževića Sutjeska je prišla na 80:79, minut i po prije kraja. Potom je Sejfić bio polovičan sa linije bacanja i poravnao na 80:80, 45 sekundi prije posljednjeg zvuka sirene.

Tragičar je bio Nikola Đoković, koji je promašio trojku, a onda i napravio faul dvije sekunde prije kraja.

Radovan Đoković je realizovao jedno od dva bacanja i donio trijumf gostima 81:80.

Džons je predvodio Čačane sa 18 koševa, dok je na drugoj strani blistao Pavlićević sa 32.

NOVI ČLANOVI

Predsjednik Odbora Demokratske narodne partije Glavnog grada Jovo Pejović uručio je 163 članske karte članovima koji su pristupili DNP-u u 2019 godini.

“Zahvalivši se svima prisutnima, Jovo Pejović je posebno istakao značaj dosledne i istrajne borbe koju DNP i DF, uprkos neviđenom institucionalnom teroru kroz koji prolaze, realizuju na dobrobit svih gradjana Crne Gore”, saopšteno je iz DNP-a.

Lider DNP Milan Knežević ponovio je da u ovom trenutku za DNP i DF nema važnijeg i višeg cilja nego što je odbrana Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

NOVI ČLANOVI

Predsjednik Odbora Demokratske narodne partije Glavnog grada Jovo Pejović uručio je 163 članske karte članovima koji su pristupili DNP-u u 2019 godini.

“Zahvalivši se svima prisutnima, Jovo Pejović je posebno istakao značaj dosledne i istrajne borbe koju DNP i DF, uprkos neviđenom institucionalnom teroru kroz koji prolaze, realizuju na dobrobit svih gradjana Crne Gore”, saopšteno je iz DNP-a.

Lider DNP Milan Knežević ponovio je da u ovom trenutku za DNP i DF nema važnijeg i višeg cilja nego što je odbrana Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

LP

Dio opozicije sinoć je razgovarao sa mitropolitom Amfilohijem saznaje TVCG.

Na sastanak su bili pozvani i predstavnici Demokrata, ali se nijesu odazvali pozivu. Lider SNP-a Vladimir Joković, nije želio za TVCG ni da potvrdi, ni da demantuje da je do sastanka došlo i smatra da je neophodan dijalog između vlade i Mitropolije, te da je Zakon neustavan. S druge strane u Liberalnoj partiji, poručuju da je riječ o evropskom, ali i reformskom zakonu koji će staviti tačku na haos koji je vladao u toj oblasti.

Da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti ujedinio crnogorske građane dokaz su litije koje su nakon njegovog donošenja bile organizovane svakodnevno, a od nedavno dva puta sedmično, smatraju u Socijalističkoj narodnoj partiji.

Lider SNP-a Vladimir Joković smatra da je Zakon neustavan te da će biti poništen kod Ustavnog suda.

“Onaj koji hoće da promijeni stanje mora da dokaže da je to njegovo. Ne znam na koji način bi Crna Gora mogla da dokaže da su njeni Đurdjevi stupovi, ko ih je napravio iz Crne Gore, da li su tada bili Đurđevi stupovi u Crnoj Gori”, kaže Joković.

I to je tek jedan od primjera koje navodi Joković. S druge strane u Liberalnoj partiji, koja je članica vladajuće koalicije, smatraju da je većina onoga što se spočitava zakonu manipulacija.

“Dakle većina toga nigdje ne piše u ovom Zakonu i mi pozivamo svakog razumnog građanina da otvori ovaj Zakon da pročita tekst ovoga Zakona i da shvati koliki je nivo manipulacije onim što se iznosi u ovom Zakonu i da sam donese zaključak zbog čega je to tako”, poručuje Ammar Borančić iz LP.

Zbog svega u narednom periodu umjesto priče svakog iz svog ugla valjalo bi uspostaviti komunikaciju strana koje ne misle isto.

Da je dio opozicije među kojima je i Joković sinoć razgovarao sa mitropolitom Amfilohijem saznaje TVCG. Saznaju i da na razgovor, iako pozvani, nijesu došli predstavnici Demokratske Crne Gore.

Razgovor na koji Joković skreće pažnju međutim trebao bi tek da se desi.

“Onaj ko treba da započne dijalog to je Vlada Crne Gore, koja treba da pozove Mitropoliju i da se ovaj Zakon promijeni. Ako ovoliki broj protestanata nije opametio vlast onda ne znam šta treba neko da učini i kome služi ta vlast”, navodi Joković.

Iz Liberalne partije na sve stiže ocjena da je evropska Crna Gora povukla pravi potez usvajanjem Zakona.

“Jasno je da bilo kakav reformski zakon nikada nije bio odmah prihvaćen i uvijek je imao problema u implementaciji kada god se društvo suštinski mijenja, ali upravo to pokazuje da to jeste kvalitetan Zakon i da donosi napredak”, naveo je Borančić.

Jedino u čemu su saglasni Joković i Borančić je da se ovim Zakonom skrenula pažnja sa ekonomskih problema odnosno pitanja.

Tatjana Debeljević, TVCG

LP

Dio opozicije sinoć je razgovarao sa mitropolitom Amfilohijem saznaje TVCG.

Na sastanak su bili pozvani i predstavnici Demokrata, ali se nijesu odazvali pozivu. Lider SNP-a Vladimir Joković, nije želio za TVCG ni da potvrdi, ni da demantuje da je do sastanka došlo i smatra da je neophodan dijalog između vlade i Mitropolije, te da je Zakon neustavan. S druge strane u Liberalnoj partiji, poručuju da je riječ o evropskom, ali i reformskom zakonu koji će staviti tačku na haos koji je vladao u toj oblasti.

Da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti ujedinio crnogorske građane dokaz su litije koje su nakon njegovog donošenja bile organizovane svakodnevno, a od nedavno dva puta sedmično, smatraju u Socijalističkoj narodnoj partiji.

Lider SNP-a Vladimir Joković smatra da je Zakon neustavan te da će biti poništen kod Ustavnog suda.

“Onaj koji hoće da promijeni stanje mora da dokaže da je to njegovo. Ne znam na koji način bi Crna Gora mogla da dokaže da su njeni Đurdjevi stupovi, ko ih je napravio iz Crne Gore, da li su tada bili Đurđevi stupovi u Crnoj Gori”, kaže Joković.

I to je tek jedan od primjera koje navodi Joković. S druge strane u Liberalnoj partiji, koja je članica vladajuće koalicije, smatraju da je većina onoga što se spočitava zakonu manipulacija.

“Dakle većina toga nigdje ne piše u ovom Zakonu i mi pozivamo svakog razumnog građanina da otvori ovaj Zakon da pročita tekst ovoga Zakona i da shvati koliki je nivo manipulacije onim što se iznosi u ovom Zakonu i da sam donese zaključak zbog čega je to tako”, poručuje Ammar Borančić iz LP.

Zbog svega u narednom periodu umjesto priče svakog iz svog ugla valjalo bi uspostaviti komunikaciju strana koje ne misle isto.

Da je dio opozicije među kojima je i Joković sinoć razgovarao sa mitropolitom Amfilohijem saznaje TVCG. Saznaju i da na razgovor, iako pozvani, nijesu došli predstavnici Demokratske Crne Gore.

Razgovor na koji Joković skreće pažnju međutim trebao bi tek da se desi.

“Onaj ko treba da započne dijalog to je Vlada Crne Gore, koja treba da pozove Mitropoliju i da se ovaj Zakon promijeni. Ako ovoliki broj protestanata nije opametio vlast onda ne znam šta treba neko da učini i kome služi ta vlast”, navodi Joković.

Iz Liberalne partije na sve stiže ocjena da je evropska Crna Gora povukla pravi potez usvajanjem Zakona.

“Jasno je da bilo kakav reformski zakon nikada nije bio odmah prihvaćen i uvijek je imao problema u implementaciji kada god se društvo suštinski mijenja, ali upravo to pokazuje da to jeste kvalitetan Zakon i da donosi napredak”, naveo je Borančić.

Jedino u čemu su saglasni Joković i Borančić je da se ovim Zakonom skrenula pažnja sa ekonomskih problema odnosno pitanja.

Tatjana Debeljević, TVCG

U LIBANU

Protesti u Libanu nastavljeni su uprkos objavi novog premijera Hasana Diaba da je obrazovao vladu sa 20 ministara poslije mjesec dana političkog zastoja. Ta vlada suočava se sa teškim zadatkom spasavanja posrnule ekonomije.

Više od mjesec dana nakon što je imenovan 61-godišnji Diab, bivši ministar obrazovanja i profesor na Američkom univerzitetu u Bejrutu koji ima podršku moćnog šiitskog pokreta Hezbolah, je sinoć objavio da Liban sada ima vladu.

On je u svojim prvim izjavama naglasio da je vlada sastavljena od tehnokrata i da teži da udovolji zahtjevima demonstranata.

“Ovo je vlada koja predstavlja aspiracije demonstranata koji su bili mobilisani širom zemlje više od tri mjeseca”, rekao je on.

Diab koji nije bio jako poznat u Libanu do prije mjesec dana je najavio da će njegova vlada “težiti da ostvari zahtjeve za nezavisnim sudstvom, za oporavak pronevjerenih fondova i za borbu protiv nezakonitih dobiti”.

Grupe demonstranata su se okupile na ulicama Bejruta i prije nego što je objavljeno da je vlada obrazovana, blokirajući glavnu ulicu u centru tog grada, gdje je u sukobima sa policijom tokom vikenda ranjeno na desetine ljudi.

Blizu zgrade parlamenta demonstranti su pokušali da uklone žičanu ogradu i bacali su kamenice na policajce koji su ih rastjerivali suzavcem i vodenim topom, posvjedočio je novinar Frans presa.

Vlada koja će se danas sastati prvi put uključuje prvu ženu ministarku odbrane, Zeinu Akar i još pet žena.

Portfelj ministra spoljnih poslova dat je diplomati Nasifu Hitiju.

Njegov prethodnik je bio kontroverzni zet predsjednika Libana Mišela Auna, Gebran Bazil.

U novoj vladi su nepoznate osobe, mnogi su profesori i bivši savjetnici, ali su demonstranti počeli ubrzo da tvrde da su oni samo dimna zavjesa za dosadašnju političku elitu.

Jedan 37-godišnji farmer je izjavio da demonstranti žele novi Liban bez korupcije i da se libanski narod s ovom vladom ne shvata ozbiljno.

Novi premijer je priznao da se Liban suočava sa teškim vremenima i pozvao na stabilnost, ali su nekoliko minuta nakon njegov obraćanja demonstranti bili na ulicama i drugih gradova, uključujući Tripoli, Sidon i Biblos.

Profesor sa Američkog univerziteta u Bejrutu Hilal Kašan rekao je da se istinska tehnokratska vlada u Libanu može samo priželjkivati i da je iza svakog kandidata poltička partija koja podržava njegovu nominaciju.

Bivša novinarka, nezavisna poslanica, Pola Jakubian je rekla da Diab nije održao riječ da obrazuje vladu koju će činiti nezavisni eksperti.

Novi premijer, samoproglašeni tehnokrata, našao se pod pritiskom i političkog i ekonomskog fronta.

Svaki dan bez vlade podsticao je gnjev demonstranata i testirao strpljenje stranih donatora.

Politički analitičar Karim Mufti ocijenio je da je zadatak s kojim se suočava svaka vlada u ovom ozbiljnom trenutku Herkulovski, jer kriza ima više dimenzija.

U prethodnoj vladi bile su sve političke frakcije, a sada su Haririjev pokret u kome dominiraju suniti i neki njegovi saveznici odlučili da budu van nje.

To znači da i maloj zemlji od šest miliona stanovnika dominaraju pokret Hezbolah koji je pod sankcijama i njegovi saveznici, hrišćanski blok libanskog predsjednika i šiitska partija Amal predsjednika parlamenta Nabiha Berija.

Posmatrači prilika upozoravaju da bi takva vlada morala da se bori kako bi obezbijedila dovoljno dobre volje unutar zemlje i u inostranstvu da sprovede reforme.