CGO

Uoči 23. januara – Dana novinara Crne Gore, iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) čestitali su svim novinarima/kama u Crnoj Gori na istrajnosti da, kako su naveli, u teškim vremenima za svoju profesiju doprinose borbi protiv korupcije, afirmaciji ljudskih prava i sloboda, kao i izgradnji demokratske političke kulture.

Medijske slobode su temelj svakog otvorenog društva, a novinari/ke ključni u demokratskim promjenama, navode iz CGO-a.

“U društvenom ambijentu gdje se često sudaraju koncept slobode i pokušaji njenog ograničenja, posebno je važno da novinari/ke ne podlegnu bilo kakvim oblicima cenzure ili autocenzure. Njihov cilj mora biti snaženje kredibiliteta profesije kroz odupiranje i unutrašnjim i spoljnim manipulacijama različitih interesnih krugova2, ističe se u saopštenju.

Kako ističu, važno je naglasiti da se novinari/ke još bore za bolji radno pravni status i uslove za rad koji su daleko ispod nivoa koji ta profesija zaslužuje.

“Posebno je važna i uloga novinara/ki da u vremenima poplave medijskih manipulacija, dezinformacija, lažnih vijesti, senzacionalizma i borbi za klikove svom poslu pristupaju odgovorno i u skladu sa novinarskom etikom. Na taj način oni su najbolja brana zaštiti medijskog profesionalizma”.

Oni smatraju da Vlada Crne Core mora mnogo više uraditi kako na unaprijeđenju položaja novinara, tako i na njihovoj zaštiti poštovanjem standarda i najboljih praksi država članica EU. To, kako navode, uključuje i oslobađanje medijskog tržišta uslijed neprimjerenih uticaja vlasti, brze i efikasne istrage napada na novinare, ali i sistemski pristup pitanjima poput lažnih vijesti kroz osnaživanje medijske pismenosti.

Oni su istakli da se kredibilitet profesije gradi na osnovu nezavisnog, objektivnog, tačnog i pravovremenog izvještavanja.

“Sloboda izražavanja je neotuđivi i fundamentalni dio razvoja profesionalnih standarda i kritičkog stava medija prema različitim akterima i pojavama. Stoga će se CGO i dalje truditi da pomogne u izgradnji društva u kojem će Dan novinara Crne Gore biti povod za zadovoljstvo, a ne brigu”, zaključuje se u saopštenju.

ČESTITKA ĐUKANOVIĆA

U svim fazama državnog razvoja novinarstvo je bilo i ostalo važan segment društvenog života i ukupnog napretka, poruka je crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, povodom 23. januara, Dana novinara Crne Gore.

Đukanović je uputio čestitku svim novinarima u Crnoj Gori, učesnicima svečane akademije i predsjedniku Društva crnogorskih novinara Nikoli Vujanoviću, uz najbolje želje za dalji uspješan rad. 

“U svim fazama državnog razvoja Crne Gore novinarstvo je bilo i ostalo važan segment društvenog života i ukupnog napretka, od vremena izlaska prvog broja lista ‘Crnogorac’ prije nepun vijek i po, do današnjih dana kada je naša zemlja uvažena članica NATO, na poodmaklom putu ka članstvu u EU, važan faktor regionalne stabilnosti, i siguran dom naših građana svih vjera i nacionalnosti”, navodi se u čestitki Đukanovića.

Dodaje se da je to profesija koja je poput magičnih ogledala oslikavala sve uspone i padove, i teške istorijske izazove s kojima se Crna Gora suočavala u tom razdoblju.

“Svjedok i neodvojivi dio najvećeg istorijskog uspjeha kada smo 2006. godine sa olovkom u ruci obnovili državu, i tako ostvarili mogućnost da samostalno definišemo strateške državne ciljeve, trasiramo evropski i euroatlanski put, učvrstimo njen građanski i demokratski koncept i stvorimo uslove za brži ekonomski razvoj i napredak”, piše u čestitki predsjednika.

Za ostvarenje tih ciljeva, kako je rekao, jedna od najvažnijih pretpostavki je “stvaranje adekvatnog zakonskog okvira i društvenog ambijenta za rad slobodnih i profesionalnih medija, u skladu sa najvišim standardima SE i EU, u najboljem interesu države, kao i pluralističke javnosti, i same profesije”.

“Vjerujem da ćete u ovom vremenu postistine i meteorskog tehnološkog napretka, praćenom poplavom lažnih vijesti i svakojakim improvizacijama, svoj posao obavljati u skladu sa zakonima, profesionalnim kodeksom i visokom moralnom odgovornošću, jer samo kredibilni mediji mogu oblikovati kredibilnu javnost. Država će istovremeno maksimalno biti posvećena zaštiti novinarskih poslenika i stvaranju najpovoljnijih uslova za vaš nesmetani rad”, navodi se u čestitki Đukanovića.

VLAHOVIĆ PORUČIO

Predsjednik NVO Voz neprebola Veselin Vlahović kazao je da porodice stradalih u teškoj željezničkoj nesreći na Bioču 2006. godine i dalje nastoje da dođu do istine.

Oni koji su izgubili svoje najbliže žive u bolu, kaže Vlahović, dok su preživjeli i dalje u košmaru.

“Tražilu smo istinu, i dalje nastojimo da dođemo do nje. Očekivali smo da se bar dio obećanja koja su u ime Crne Gore dali njeni predstavnici, naglašavajući tada da je to tragedija Crne Gore”, rekao je Vlahović.

Možda su, kaže, previše i očekivali.

“Možda smo previše očekivali, da se na primjeren način odnesu prema akterima udesa, tada ne bi bilo potrebe za osnivanje NVO. Forimirali smo udruženje, kako bi stalno upozoravali da se ne ponovi tragedija iz 2006. godine, kada je stradala crnogorska mladost”, istakao je Vlahović.

Porodice stradalih putinika i građani su potom položili cvijeće na spomen obilježje đaka iz Bugarske koji su poginuli u saobraćajnoj nesreći u Gostunu.

Sjutra će delegacija NVO i članovi porodica stradalih u željezničkoj nesreći položiti cvijeće u Bioču.

Zbog nesreće na Bioču jedini osuđeni je mašinovođa Slobodan Drobnjak, na šest godina zatvora, dok je 11 zaposlenih u Željeznici oslobođeno odgovornosti.

U nesreći je povrijeđeno 47 putnika, dok ih je više od 200 povrijeđeno.

Vukoman Kljajević, RTCG

CRNOGORSKI MEDIJSKI FORUM

List “Crnogorac” ne mogu svojatati oni koji otvoreno rade i protiv Crne Gore i Crnogoraca, poručeno je iz Crnogorskog medijskog foruma. Istakli su da privatni mediji, kako izgleda, smatraju da treba da se bave proizvodnjom sadržaja koji se mogu prodati, dok društvenu ulogu prepustaju Javnom servisu.

Iz CMF ističu da novinari u Crnoj Gori dočekuju još jedan 23. januar, slavni datum kada je  1871. godine izašao prvi broj lista “Crnogorac”, međusobno politički i profesionalo podijeljeni.

“Ova godišnjica, međutim, više bi trebalo da bude povod za samokritičko prosuđivanje novinara,medijske zajednice u cjelini, o sopstvenom radu i ulozi , nego razlog za slavlje. Dan štampanja prvog broja “Crnogorca” ne može, biti dan crnogorskih novinara, kako je zvanično nominovan 23. januar, u situaciji kada apsolutno različito  baštine i samo izlaženje “Crnogorca”i njegovu slavnu tradiciju”, navodi se u saopštenju.

Ističu da dobar dio novinara, a  i neki mediji, ne mogu uz svoje ime nositi atribut crnogorski, u njegovom suštinskom značenju koji je sadržao čin pokretanja “Crnogorca” i misije koja mu je namijenjena, ali ni u pogledu profesionalnog odnosa  prema današnjoj Crnoj Gori.

“Sa  tog stanovišta bi, stoga, trebalo razmotriti stanje žurnalističkog  profesionalizma u cjelini, organizacionu strukturu novinara u Crnoj Gori. Apsurdno je  da danas u Crnoj Gori postoji, bar na papiru, nekoliko novinarskih udruženja i tobože,sindikata. To, svakako, ne odghovara ni broju medijskih poslenika, ni objektivnim potrebama. Takvo stanje je više izraz političkih razlika  u novinarstvu i poslovno-lobijskih interesa nekih medijskih kuća”, navodi se u saopštenju.

Na medijskoj sceni je izražena, kako su naveli, neregularnost, a najbolji dokaz za to je činjenica da se u Crnoj Gori nikako ne može ustanoviti jedinstveno samoregulatorno tijelo u novinarstvu.

“Mediji i novinari u Crnoj Gori nemaju ni minimum profesionalnog konsenzusa o bitnim pitanjima crnogorskog društva i države i u tom pogledu smo jedinstven primjer u regionu i Evropi. Zašto ne reći, baš ovom prilikom, postoje u Crnoj Gori mediji, a nije malo ni novinara, koji osporavaju i samu državu Crnu Goru. Toga nema nigdje, recimo, u našim susjednim zemljama”, kaže se u saopštenju.

Iz CMF ukazuju da se u to možemo sasvim lako uvjeriti.

“Dok mediji u Srbiji unisono grme, pale i žare  protiv Crne Gore, naši mediji, ili to samo bilježe, ili tome ne pridaju nikakav značaj. Štaviše, neki ih, na ovaj ili onaj način, podržavaju”, navodi se u saopštenju.

Iz Crnogorskog medijskog foruma kažu da u Crnoj Gori postoje i svojevrsne medijske koalicije.

“Novinari u Crnoj Gori, uprkos tome što postoji više udruženja, nemaju iole ozbiljnije profesionalne debate o sopstvenim pitanjima i bitnim profesionalnim zadacima. Gotovo su se pretvorili u poslušnike medijskih menadžerskih ekipa. Redakcijski život u punom smisliu te sintagme ne postoji. U  takvoj atmosfetri, pali su svi žurnalistički kriterijumi”, navodi se u saopštenju.

Ističu da su pojedini mediji, koji su nekada uživali ugled profesionalnih medija, postali ono protiv čega su se borili-žrtvovali  su profesionalizam i etičke standarde zarad veće pažnje publike.

“Ti privatni mediji, kako izgleda, smatraju da treba da se bave proizvodnjom sadržaja koji se mogu prodati, dok društvenu ulogu prepustaju  Javnom servisu”, navodi se u saopštenju. 

Iz CMF-a poručuju da ne mogu “Crnogorac” svojatati oni koji otvoreno rade i protiv Crne Gore i protiv Crnogoraca.

“Mediji i novinari, naravno, treba da istrajavaju na profesionalizmu, da  služe interesima javnosti, dobrobiti čovjeka i građanina. To je njihov  pimarni zadatak. Ali mediji i novinari treba da znaju da interes javnosti uključuje i potrebu da se pokaže i profesionalni odnos prema pitanjima države. Patriotizam nije i ne može biti suprotstavljen  profesionalizmu. Na to nas obavezuju “Crnogorac”  i “Glas Crnogorca”.  Samo tako imamo pravo da baštinimo 23. januar 1871. godine”, zaključuje se u saopštenju.

U PRIJESTONICI

Grupa građana organizovala je danas na Cetinju protestnu šetnju od spomenika Lovćenska Vila do kružnog toka na izlazu iz grada zbog najavljenog sjutrašnjeg molebana i litije Srpske pravoslavne crkve u Prijestonici. Iz Mitroplije crnogorsko-primorske SPC ranije danas je saopšteno da je najavljani dogadjaj otkazan iz bezbjednosnih razloga.

U ime grupe građana obratio se Predrag Vušurović koji je kazao da je Cetinje čisti obraz i srce Crne Gore i da je to njihov miran protest protiv najavljenog skupa.

On je najavio da će sličnih okupljanja biti i ubuduće ukoliko bude potrebe i poručio je da će na sve slične inicijative odgovoriti na ovaj način, mirno i dostojanstveno.

Vušurović je poručio da Cetinje niti drugačije zna niti umije.

Iz Mitroplije crnogorsko-primorske SPC ranije danas je saopšteno da je najavljani događaj otkazan iz bezbjednosnih razloga.

Rektor bogoslovije Svetog Petra Cetinjskog na Cetinju Gojko Perović, kazao je za TVCG da će sveštenstvo organizovati moleban u Cetinjskom manastiru i da je  zamolilo vjernike da ne idu na litiju zbog, kako je rečeno, postizanja većega razumijevanja i ljubavi među građanima Cetinja. 

Podsjetimo, na društvenim mrežama objavljena je najava litije i molebana SPC na Cetinju, za četvrtak u 17 sati.

Cetinjani su odgovorili transparentom, na kojem piše “Na Cetinje nema šetnje”.

Milena Stanojević, RCG

TRANSPLANTACIJA BUBREGA

Porodica Podgoričanke Valentine Šćekić apelovala je na sve ljude dobre volje da, u skladu sa svojim mogućnostima, uplate novčanu pomoć, kako bi joj bilo omogućeno liječenje i transplantacija bubrega u Bjelorusiji.

Valentinin suprug, Saša Šćekić, kazao je Portalu RTCG da je za liječenje njegove supruge u Minsku neophodno 60.000 dolara (54.000 eura), što su gotovo i prikupili, ali da je problem obezbjeđenje privatnog aviona za transport, što bi koštalo između deset i 14.000 eura.

“Mi smo već uspjeli da prikupimo 51.000 eura s uplatama od danas, ali glavni problem je privatni avionski prevoz”, rekao nam je Saša, nadajući se i pomoći države.

Naime, bjeloruski stručnjaci su im kazali da troškovi tako komplikovane transplantacije iznose oko 54.000 eura.

“Međutim, naglasili su nam da u momentu poziva moramo u roku od 11 sati da budemo u bolnici u Minsku. To je velika daljina i za to vrijeme se mora angažovati privatni avion, čija cijena iznosi od 10.000 do 14.000 eura”, rekao je Saša Šćekić.     

Zahvaljujući ogromnoj humanosti naših ljudi u Crnoj Gori, Saša kaže da je do sada obezbijeđeno nešto više od 50.000 eura.

Inače, Valentina je početkom 2013. godine oboljela od bolesti sušenja bubrega.

“Svake godine se moje zdravstveno stanje pogoršavalo i pored svih napora zdravstvenog sistema u Crnoj Gori. U međuvremenu se pored bolesti bubrega otkrila i bolest trombofilije, odnosno zgrušavanje krvi, kao i nedostatak imunoglobulina u krvi, što moje zdravstveno stanje dodatno komplikuje”, kaže Valentina.

U nekoliko TV emisija, kaže ona, tokom godine bila prepoznata kao jedna od dvoje pacijenata nefrologije u Podgorici, koja je životno ugrožena, i kojoj je hitno potrebna transplantacija.   

“Niko od članova uže rodbine nema mogućnost doniranja bubrega uslijed razlike u potrebnim parametrima. Sa svakom dijalizom moje zdravlje slabi i organizam sve teže podnosi učestale nesvjestice, glavobolje. U mojoj porodici samo suprug radi, u privatnoj firmi, a imamo troje maloljetne djece od 16, 12 i devet godina”, kaže Valentina i napominje da, koliko mogu, pomažu i roditelji koji su penzioneri.

Nadajući se u dobru volju i spremnost građana da  pomognu otvorili su žiro račune u Hipotekarnoj banci:

* Tekući račun:  520032000006739393;

* Devizni račun:  HBBAMEPGXXX  HIPOTEKARNA BANKA PODGORICA      

                                           ME25520036000002414545