JOVANOVIĆ

To što patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej, najvjerovatnije neće doći na Svetosavski sabor u Pljevljima, 27. januara, jer kako mediji prenose, nije dobio zvaničan poziv od nadležne eparhije iz Crne Gore, pomak je u odnosima između Srbije i Crne Gore, koji znači da Mitropolija crnogorsko – primorska želi da unutrašnje pitanje oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti riješi u Crnoj Gori, bez uplitanja Beograda, smatra publicista Slobodan Jovanović.

Kaže da nije ni očekivao da mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije bilo kome prepustiti ulogu pregovarača.

Iako su iz opštinskih odbora DF-a najavili da će Svetosavskom saboru u Pljevljima, 27. januara, prisustvovati i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej, najavu o njegovoj posjeti nijesu dobili u Mileševskoj eparhiji. Informaciju o dolasku patrijarha Irinija u Crnu Goru , nemaju ni u Beogradskoj patrijaršiji.

Iz Mitropolije crnogorsko primorske TVCG nije uspjela da dobije odgovor da li će patrijarh prisustvovati Saboru, ali su mediji objavili da Irinej poziv nije dobio, te da najvjerovatnije neće biti u Pljevljima. Ta informacija za publicistu Slobodana Jovanovića, pomak je.

“Meni je to posljednje sredstvo Amfilohija Radovića da će ustvari pitanje eparhija Srpske pravoslavne crkve i imovine u Crnoj Gori, rješavati se u Crnoj Gori, što je dobro. Inače sama činjenica da je ovo sve iskorišćeno da se pokrenu mnoga pitanja vezana za Crnu Goru , i da čuvena hajka koja se tri puta obnavlja, govori da je to bar donekle dobra stvar da barem crkva u Crnoj Gori ne miješa Beograd u unutrašnje stvari Crne Gore”, navodi Jovanović.

Jovanović naglašava da nije ni očekivao da će mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije bilo kome prepustiti ulogu pregovarača o crnogorskoj crkvenoj imovini.

“Ono što je donekle iznenađujuće je da je on izričit bio i da je naglasio da je Mitropolija na Cetinju oduvijek bila samostalna i da je to i danas. Možda će vremenom prihvatiti i činjenicu da je bila autokefalna, ko zna. Ono što očekujem jeste da će zbog tih riječi postati meta beogradskih tabloida, što je možda i dobro da javnost vidi kakva je tehnologija tog hibridnog rata koji se iz Beograda vodi protiv Crne Gore”, naveo je Jovanović.

Ovo je, od početka godine drugi neuspješni pokušaj dolaska Irineja. Prva najava bila je da će doći na Badnji dan, kako bi nalagao badnjake u Pljevljima sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, kojem takođe nije bio upućen zvaničan poziv za posjetu.

Iako je u javnosti najavljeni dolazak patrijarha ocijenjen kao želja za miješanjem i pregovaranjem sa crnogorskom Vladom oko Zakona o slobodi vjeroispovjesti, mitropolit Amfilohije nekoliko puta je naglasio da će eventualne pregovore o, kako je kazao temeljnom ugovoru koji se tiče crkvene imovine u Crnoj Gori, vlast voditi sa njim, a ne sa beogradskom Patrijaršijom.

Dijana Drašković, TVCG

JOVANOVIĆ

To što patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej, najvjerovatnije neće doći na Svetosavski sabor u Pljevljima, 27. januara, jer kako mediji prenose, nije dobio zvaničan poziv od nadležne eparhije iz Crne Gore, pomak je u odnosima između Srbije i Crne Gore, koji znači da Mitropolija crnogorsko primorska želi da unutrašnje pitanje oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti riješi u Crnoj Gori, bez uplitanja Beograda, smatra publicista Slobodan Jovanović.

Kaže da nije ni očekivao da mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije bilo kome prepustiti ulogu pregovarača.

Iako su iz opštinskih odbora DF-a najavili da će Svetosavskom saboru u Pljevljima, 27. januara, prisustvovati i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej, najavu o njegovoj posjeti nijesu dobili u Mileševskoj eparhiji. Informaciju o dolasku patrijarha Irinija u Crnu Goru , nemaju ni u Beogradskoj patrijaršiji.

Iz Mitropolije crnogorsko primorske TVCG nije uspjela da dobije odgovor da li će patrijarh prisustvovati Saboru, ali su mediji objavili da Irinej poziv nije dobio, te da najvjerovatnije neće biti u Pljevljima. Ta informacija za publicistu Slobodana Jovanovića, pomak je.

“Meni je to posljednje sredstvo Amfilohija Radovića da će ustvari pitanje eparhija Srpske pravoslavne crkve i imovine u Crnoj Gori, rješavati se u Crnoj Gori, što je dobro. Inače sama činjenica da je ovo sve iskorišćeno da se pokrenu mnoga pitanja vezana za Crnu Goru , i da čuvena hajka koja se tri puta obnavlja, govori da je to bar donekle dobra stvar da barem crkva u Crnoj Gori ne miješa Beograd u unutrašnje stvari Crne Gore”, navodi Jovanović.

Jovanović naglašava da nije ni očekivao da će mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije bilo kome prepustiti ulogu pregovarača o crnogorskoj crkvenoj imovini.

“Ono što je donekle iznenađujuće je da je on izričit bio i da je naglasio da je Mitropolija na Cetinju oduvijek bila samostalna i da je to i danas. Možda će vremenom prihvatiti i činjenicu da je bila autokefalna, ko zna. Ono što očekujem jeste da će zbog tih riječi postati meta beogradskih tabloida, što je možda i dobro da javnost vidi kakva je tehnologija tog hibridnog rata koji se iz Beograda vodi protiv Crne Gore”, naveo je Jovanović.

Ovo je, od početka godine drugi neuspješni pokušaj dolaska Irineja. Prva najava bila je da će doći na Badnji dan, kako bi nalagao badnjake u Pljevljima sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, kojem takođe nije bio upućen zvaničan poziv za posjetu.

Iako je u javnosti najavljeni dolazak patrijarha ocijenjen kao želja za miješanjem i pregovaranjem sa crnogorskom Vladom oko Zakona o slobodi vjeroispovjesti, mitropolit Amfilohije nekoliko puta je naglasio da će eventualne pregovore o, kako je kazao temeljnom ugovoru koji se tiče crkvene imovine u Crnoj Gori, vlast voditi sa njim, a ne sa beogradskom Patrijaršijom.

Dijana Drašković, TVCG

RUSIJA

Ruski predsjednik Vladim Putin odobrio je novu vladu nakon što je prethodna podnijela ostavku. Kako se navodi u obrazloženju, Putin je time otvorio put novim ustavnim amandmanima.

Bivši premijer Dmitrij Medvedev prošle je sedmice saopštio da raspušta aktuelnu vladu nakon izjave Vladimira Putina o stanju sindikata u zemlji.

Godišnji rutinski događaj pretvorio se u jedan od najznačajnijih trenutaka u modernoj političkoj istoriji Rusije jer je Putin neočekivano predložio velike izmjene nacionalnog ustava.

Putin je predložio promjenu poretka i davanje ovlasti Državnoj dumi (donji dom parlamenta Rusije), uključujući mogućnost da dom odabere premijera i formira Vladu.

On je takođe predložio da se Rusija treba pridržavati međunarodnog prava samo u mjeri u kojoj ono ne ograničava ruska prava i slobode.

U novoj vladi mjesto su zadržali ministri odbrane i finasnija, kao i Putinov dugogodišnji prijatelj – ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

RUSIJA

Ruski predsjednik Vladim Putin odobrio je novu vladu nakon što je prethodna podnijela ostavku. Kako se navodi u obrazloženju, Putin je time otvorio put novim ustavnim amandmanima.

Bivši premijer Dmitrij Medvedev prošle je sedmice saopštio da raspušta aktuelnu vladu nakon izjave Vladimira Putina o stanju sindikata u zemlji.

Godišnji rutinski događaj pretvorio se u jedan od najznačajnijih trenutaka u modernoj političkoj istoriji Rusije jer je Putin neočekivano predložio velike izmjene nacionalnog ustava.

Putin je predložio promjenu poretka i davanje ovlasti Državnoj dumi (donji dom parlamenta Rusije), uključujući mogućnost da dom odabere premijera i formira Vladu.

On je takođe predložio da se Rusija treba pridržavati međunarodnog prava samo u mjeri u kojoj ono ne ograničava ruska prava i slobode.

U novoj vladi mjesto su zadržali ministri odbrane i finasnija, kao i Putinov dugogodišnji prijatelj – ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

NEMA LITIJA

Na društvenim mrežama objavljena je najava litije i molebana SPC na Cetinju, za četvrtak u 17 sati.

“Ne damo svetinje”, piše u najavi litije.

Cetinjani su odgovorili transparentom, na kojem piše “Na Cetinje nema šetnje”.

Podsjetimo, vjernici SPC u više crnogorskih gradova šetaju u znak protesta nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Na Cetinju do sada protestnih šetnji SPC nije bilo.

NEMA LITIJA

Na društvenim mrežama objavljena je najava litije i molebana SPC na Cetinju, za četvrtak u 17 sati.

“Ne damo svetinje”, piše u najavi litije.

Cetinjani su odgovorili transparentom, na kojem piše “Na Cetinje nema šetnje”.

Podsjetimo, vjernici SPC u više crnogorskih gradova šetaju u znak protesta nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Na Cetinju do sada protestnih šetnji SPC nije bilo.

MANJE GUŽVE

Prošlu godinu na tri kopnena granična prelaza u Boki karakterisale su manje gužve, zbog olakšane procedure, a na Debelom brijegu i Kobili zabilješen je veći promet u odnosu na 2018.

Debeli brijeg ostaje nafrekventniji prelaz u Crnoj Gori i njega je u 2019. s naše i hrvatske strane prešlo 2 miliona 894 hiljade putnika, što je povećanje za 5,7 odsto, saopšteno je Radiju Jadran iz Granične policije.

Preko Debelog brijega evidentirano je i 757 hiljada vozila, ili 5,15 odsto više.

Drugi granični prelaz sa EU, Kobila, koji je sa hrvatske strane rekonstruisan, bilježi znatno veći promet. Bilo je 310.450 putnika i 101.690 vozila, što je čak 57 odsto više.

Na Sitnici sa BIH, došlo je do neznatnog pada, pa je tu granicu u oba smjera prešlo 1.193.460 lica i 365 hiljada vozila, odnosno 0,3 i 2, 5 odsto manje.

Kontrolu na morskom graničnom prelazu Zelenika lani je prošlo 2.141 plovilo, za 3,5 odsto više nego prethodne godine.

MANJE GUŽVE

Prošlu godinu na tri kopnena granična prelaza u Boki karakterisale su manje gužve, zbog olakšane procedure, a na Debelom brijegu i Kobili zabilješen je veći promet u odnosu na 2018.

Debeli brijeg ostaje nafrekventniji prelaz u Crnoj Gori i njega je u 2019. s naše i hrvatske strane prešlo 2 miliona 894 hiljade putnika, što je povećanje za 5,7 odsto, saopšteno je Radiju Jadran iz Granične policije.

Preko Debelog brijega evidentirano je i 757 hiljada vozila, ili 5,15 odsto više.

Drugi granični prelaz sa EU, Kobila, koji je sa hrvatske strane rekonstruisan, bilježi znatno veći promet. Bilo je 310.450 putnika i 101.690 vozila, što je čak 57 odsto više.

Na Sitnici sa BIH, došlo je do neznatnog pada, pa je tu granicu u oba smjera prešlo 1.193.460 lica i 365 hiljada vozila, odnosno 0,3 i 2, 5 odsto manje.

Kontrolu na morskom graničnom prelazu Zelenika lani je prošlo 2.141 plovilo, za 3,5 odsto više nego prethodne godine.

NADA SE NAPRETKU

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas prije sastanka u Davosu sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen da je čuo da je ona težak pregovarač, ali da se nada da će SAD i EU postići napredak na novom trgovinskom sporazumu.

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas prije sastanka u Davosu sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen da je čuo da je ona težak pregovarač, ali da se nada da će SAD i EU postići napredak na novom trgovinskom sporazumu.”Sjajno je biti ovdje sa predsjednicom Evropske komisije i ženom koja je veoma poštovana, ali čuo sam da je težak pregovarač, što je za nas loša vijest”, rekao je Tramp u Davosu gdje učestvuje na 50. Svjetskom ekonomskom forumu i dodao da SAD žele da sklope trgovinski sporazum sa Evropom.

Ovo je prvi sastanak Trampa i predsjednice EK.

Tramp je u posljednje vrijeme imao dosta nesuglasica s Evropom oko poreske i trgovinske politike, a jedan od razloga je novi porez Francuske koji su američki tehnološki giganti poput Amazona i Gugla prinuđeni da plaćaju.

Predsjednik SAD najavio je zatim odmazdu u vidu poreza od 100 odsto na uvoz sira, vina, karmina i ostalih proizvoda iz Francuske.

Ursula fon der Lajen je rekla da su američki i evropski narodi prijatelji, te da na tome treba graditi budućnost.

“Mislim da nikada ne bi trebalo da zaboravimo da imamo dugu istoriju zajedničkih temelja, prijateljstva i puno poslovnih ugovora”, rekla je ona.

NADA SE NAPRETKU

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas prije sastanka u Davosu sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen da je čuo da je ona težak pregovarač, ali da se nada da će SAD i EU postići napredak na novom trgovinskom sporazumu.

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas prije sastanka u Davosu sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen da je čuo da je ona težak pregovarač, ali da se nada da će SAD i EU postići napredak na novom trgovinskom sporazumu.”Sjajno je biti ovdje sa predsjednicom Evropske komisije i ženom koja je veoma poštovana, ali čuo sam da je težak pregovarač, što je za nas loša vijest”, rekao je Tramp u Davosu gdje učestvuje na 50. Svjetskom ekonomskom forumu i dodao da SAD žele da sklope trgovinski sporazum sa Evropom.

Ovo je prvi sastanak Trampa i predsjednice EK.

Tramp je u posljednje vrijeme imao dosta nesuglasica s Evropom oko poreske i trgovinske politike, a jedan od razloga je novi porez Francuske koji su američki tehnološki giganti poput Amazona i Gugla prinuđeni da plaćaju.

Predsjednik SAD najavio je zatim odmazdu u vidu poreza od 100 odsto na uvoz sira, vina, karmina i ostalih proizvoda iz Francuske.

Ursula fon der Lajen je rekla da su američki i evropski narodi prijatelji, te da na tome treba graditi budućnost.

“Mislim da nikada ne bi trebalo da zaboravimo da imamo dugu istoriju zajedničkih temelja, prijateljstva i puno poslovnih ugovora”, rekla je ona.