POLICIJA U PODGORICI

Policija u Podgorici privela je B.S. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. B.S. je uz krivičnu prijavu priveden nadležnom tužilaštvu.

“Policija je u Podgorici, preduzimajući operativno istražne aktivnosti, spriječila izvršenje krivičnog djela i obezbijedila materijalne dokaze koji ukazuju na sumnju da je B.S. podstrekavao H.S. da, uz određenu finansijsku nadoknadu, aktivira eksplozivnu napravu u dvorište, pod vozilo koje je u vlasništvu lica T.S”, navodi se u saopštenju Uprave policije.

BOŠNJAČKA STRANKA

Pitanje priznavanja crnogorskih vozačkih dozvola u Njemačkoj treba riješiti, kako bi građani Crne Gore koji žive u ovoj državi konačno premostili ovu barijeru, koja ih umnogome usporava u svakodnevnim aktivnostima, saopšteno je iz Bošnjačke stranke (BS).

“Bošnjačka stranka je do sada inicirala nekoliko razgovora sa nadležnim organima Crne Gore, koji su zaduženi za navedenu problematiku. I poslanik BS Ervin Ibrahimović je u nekoliko navrata u Skupštini Crne Gore potencirao rješavanje ovog problema, obraćajući se direktno premijeru Dušku Markoviću kroz institut Premijerskog sata i poslaničkog pitanja. Smatramo da je ovo pitanje od izuzetne važnosti za našu dijasporu koja se nalazi u Njemačkoj”, saopšteno je iz BS.

Crna Gora i SR Njemačka imaju veoma dobre i razvijene političke odnose. Zato, smatraju u BS, važno je i pitanje priznavanja crnogorskih vozačkih dozvola u ovoj zemlji riješiti na obostrano zadovoljstvo.

“Tokom razgovora sa predstavnicima dijaspore, ovo pitanje se postavlja kao jedno od prioritetnih. S toga, pozivamo nadležne da se ubrza procedura razmjene informacija sa njemačkim nadležnim organima, kako bi se građanima Crne Gore koji se nalaze u Njemačkoj u što kraćem roku priznale crnogorske vozačke dozvole”, saopšteno je iz Bošnjačke stranke.

Priznavanjem crnogorskih vozačkih dozvola i besplatna zamjena, kako navode, znatno bi pomogla našim iseljenicima u SR Njemačkoj, ne samo što se tiče finansijske uštede za polaganje vozačkog ispita, već i mogućnost dobijanja boljih poslova.

CBCG

U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju decembra prošle godine u blokadi bilo 18,26 hiljada preduzeća i preduzetnika, 0,85 odsto više nego u novembru.

Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 641,78 miliona eura, što je 0,88 odsto manje nego u novembru.

Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 17,43 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 111,89 miliona eura.

Oko 38,91 odsto ukupnog iznosa blokade ili 249,73 miliona EUR otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,27 odsto svih evidentiranih.

U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 2,32 hiljade dužnika čija je blokada iznosila 30,82 miliona eura, što je 4,8 odsto ukupnog iznosa blokade.

Duže od godinu u blokadi je 15,93 hiljade kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano ukupno 610,96 miliona eura.

DF POZIVA

Demokratski front poziva glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića da javno objavi iskaz osumnjičenog za pokušaj terorističkog napada u Crnoj Gori na dan izbora 2016. godine Jorama Friga. Tvrde da se nijedan od lidera i funkcionera DF-a nikad nije sreo niti na bilo koji način komunicirao sa Frigom.

Takođe traže da Katnić objasni javnosti kako je moguće da osumnjičeni za pokušaj terorističkog napada, za kojim je raspisana crvena Interpolova potjernica, i određen pritvor, dođe u Podgoricu, a da ne bude sproveden u istražni zatvor

 “Ovo je pitanje i za minstra pravde Zorana Pažina koji je dao pismene garancije da će se sa osumnjičenim Frigom u istražnom zatvoru u Spužu postupati u skladu sa svim evropskim konvencijama.”

Oni tvrde da je neistina da je Joram Frig bio u Crnoj Gori devet dana i to u ljetnjim mjesecima 2016 i da je bio u Crnoj Gori na dan parlamentarnih izbora 2016.

“Istina je da je Joram Frig bio u Crnoj Gori u periodu od 28-29. septembra 2016. ali ne na poziv  DF – a, i da su podaci o njegovom ulasku i izlasku iz Crne Gore izvedeni kao dokaz. Istina je da nijedan od lidera i funkcionera DF-a se nikad nije sreo niti na bilo koji način komunicirao sa Joramom Frigom. Istina je da je Aron Šaviv u jednom od svojih intervjua izjavio da je za lične potrebe, iz razloga sopstvene bezbjednosti, koristio usluge Jorama Friga, što je bio slučaj i u drugim državama u kojima je vodio izborne kampanje”, saopštio je Demokratski front.

Tvrde da se sve nalazi u spisima predmeta, koje je SDT dostavilo kao dokaz protiv lidera DF – a.

“Zato pozivamo Milivoja Katnića da nas demantuje i dostavi dokaze o ulasku Jorama Friga u Crnu Goru u junu, julu ili avgustu i 16. oktobra 2016? Takođe ga pozivamo da dostavi dokaze o bilo kojoj vrsti kontakta ili komunikacije lidera i funkcionera DF – a sa osumnjičenim Joramom Frigom ? Naravno da ih ne može dostaviti”, navodi se u saopštenju.

Iz DF-a kažu da su carinici i granična policija na aerodromu Golubovci svjedočili da Frigova oprema ni u kom segmentu nije mogla biti iskorišćena za organizovanje bilo kakvih subverzivnih aktivnosti protiv države Crne Gore zato mu je nisu ni oduzeli.

NIJE DOBIO POZIV

I pored toga što su iz opštinskih odbora DF-ovih članica javili kako Patrijarh srpske pravoslavne crkve Irinej dolazi u Crnu Goru 27. januara, on nije dobio poziv nadležne eparhije u Crnoj Gori. Zbog toga, najvjerovatnije, neće prisustvovati Svetosavskom saboru u Pljevljima, a što je bilo najavljeno u medijima.

Kako je televiziji Nova M saopšteno iz mileševske eparhije, oni nijesu dobili nikakvu najavu o posjeti srpskog patrijarha.

Iskazali su želju da patrijarh Irinej u nekom narednom periodu posjeti tu eparhiju.

I iz informativne službe beogradske patrijaršije kazali su, međutim, da nemaju informaciju o dolasku patrijarha u Crnu Goru.

Podsjetimo, ovo je drugi neuspješni pokušaj dolaska Irineja, od početka godine. Prva najava bila je da će doći na Badnji dan, 6. januara, kako bi nalagao badnjake u Pljevljima sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, kojem takođe nije upućen zvaničan poziv.

Kako je i tada izostao poziv patrijarhu Irineju iz Mitropolije crnogorsko primorske, on nije došao. Iako je u javnosti najavljeni dolazak patrijarha ocijenjen kao želja za miješanjem i pregovaranjem sa crnogorskom vladom oko Zakona o slobodi vjeroispovjesti, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije više puta je potcrtao da će eventualne pregovore o, kako je kazao temeljnom ugovoru koji se tiče crkvene imovine u Crnoj Gori vlast voditi sa njim, a ne sa beogradskom Patrijaršijom.

Vlada je više puta saopštila da je spremna na razgovor sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom.

SAOBRAĆAJNA NEZGODA

Jedna osoba je povrijeđena nakon pada sa motocikla u podgoričkom naselju Zabjelo, kod “Našeg diskonta”, saopšteno je Portalu RTCG iz OKC-a Uprave policije.

Nezgoda se dogodila oko 13:40h, više informacija za sada nije poznato. Uviđaj je u toku.

U MEKSIKU

U Meksiku se prošle godine dogodilo 34.582 ubistava, najviše od 1997. kada je počelo da se registruje to krivično djelo, objavile su danas vlasti.

To znači da se u prosjeku dnevno izvrši 95 ubistava, što je za 2,5 odsto više nego prethodne godine.

Meksiko koristi vojsku u borbi protiv narkokartela od 2006. godine.

Ali, uprkos hapšenju ili ubistvu vodećih kriminalaca, kampanja borbe protiv kriminala nije dovela do smanjenja nasilja povezanog sa drogom i doprinijela je većem broju međusobnih obračuna kriminalnih bandi, prenosi Rojters.

Od te godine, gotovo 275 hiljada ljudi ubijeno je u državi, objavio je sekretarijat nacionalne agencije za javnu bezbijednost.

GOJKOVIĆ

Vjerujemo da možemo da im se suprostavimo, svakako da moramo biti na maksimumu ako želimo pobjedu, selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore Vladimir Gojković.

Aktuelni prvaci svijeta naredni su rival “ajkula” na šampionatu Evrope u Budimpešti. Crnogorske vaterpoliste u četvrtfinalu čeka okršaj sa Italijom, selekcijom koja se prije pola godine okitila titulom prvaka na planetarnoj smotri u Južnoj Koreji. Pred ekipom Vladimira Gojkovića je izuzetno težak zadatak, “azuri” su izuzetno jaki na svim pozicijama i imaju ulogu favorita u ovom meču. Međutim, iz tabora naše selekcije poručuju da će dati i više od maksimuma da poremete planove rivalu i uvedu meč u neizvjesnu završnicu.

“Naša želja je bila da uđemo u osam najboljih, da obezbjedimo kvalifikacioni turnir za Olimpijske igre. Zadovoljni smo na koji način smo došli do tog cilja. Sad dolazi ono najljepše, i za igrače i za nas, za šta smo se spremali i trenirali. Kada igrate na ovakvom bazenu, protiv svjetskog prvaka, nemate šta da izgubite, samo da dobijete. Vjerujemo da možemo da im se suprostavimo, svakako da moramo biti na maksimumu ako želimo pobjedu. Idemo bez straha, sa željom da se suprostavimo na pravi način”, poručio je selektor Vladimir Gojković uoči meča.

Nakon ispunjenog cilja, sad dolazi ono pravo, reprezentacija koja je prije pola godine osvojila titulu prvaka svijeta, a koju itekako dobro poznaje naš Aleksandar Ivović.

“Devet godina igram sa najvećim brojem njihovih reprezentativaca. To su sve vrhunski igrači, odlično posloženi. Ali, ja sam uvijek optimista. Italijani su se brzo prilagodili na nova pravila, dosta brže u odnosu na druge reprezentacije. Ako im ne dozvolimo da daju neke lake golove iz tranzicije, iz kontri, onda bi mogli da uvedemo utakmicu u egal, da prebacimo pritisak na njih. Oni sigurno očekuju da nas lagano pobijede, što ja ne mislim. Mi smo dosada odigrali odlično u odbrani, možda i najbolje u protekle dvije godine. Nadam se dobroj i neizvjesnoj utakmici”, zaključio je Ivović.

Utakmica Crna Gora – Italija igra se u srijedu od 16 sati, bolji iz tog meča u polufinalu igraće sa pobjednikom duela Mađarska – Rusija. Druga dva para četvrtfinala su Srbija – Španija, odnosno Hrvatska – Grčka.

GOJKOVIĆ

Vjerujemo da možemo da im se suprostavimo, svakako da moramo biti na maksimumu ako želimo pobjedu, selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore Vladimir Gojković.

Aktuelni prvaci svijeta naredni su rival “ajkula” na šampionatu Evrope u Budimpešti. Crnogorske vaterpoliste u četvrtfinalu čeka okršaj sa Italijom, selekcijom koja se prije pola godine okitila titulom prvaka na planetarnoj smotri u Južnoj Koreji. Pred ekipom Vladimira Gojkovića je izuzetno težak zadatak, “azuri” su izuzetno jaki na svim pozicijama i imaju ulogu favorita u ovom meču. Međutim, iz tabora naše selekcije poručuju da će dati i više od maksimuma da poremete planove rivalu i uvedu meč u neizvjesnu završnicu.

“Naša želja je bila da uđemo u osam najboljih, da obezbjedimo kvalifikacioni turnir za Olimpijske igre. Zadovoljni smo na koji način smo došli do tog cilja. Sad dolazi ono najljepše, i za igrače i za nas, za šta smo se spremali i trenirali. Kada igrate na ovakvom bazenu, protiv svjetskog prvaka, nemate šta da izgubite, samo da dobijete. Vjerujemo da možemo da im se suprostavimo, svakako da moramo biti na maksimumu ako želimo pobjedu. Idemo bez straha, sa željom da se suprostavimo na pravi način”, poručio je selektor Vladimir Gojković uoči meča.

Nakon ispunjenog cilja, sad dolazi ono pravo, reprezentacija koja je prije pola godine osvojila titulu prvaka svijeta, a koju itekako dobro poznaje naš Aleksandar Ivović.

“Devet godina igram sa najvećim brojem njihovih reprezentativaca. To su sve vrhunski igrači, odlično posloženi. Ali, ja sam uvijek optimista. Italijani su se brzo prilagodili na nova pravila, dosta brže u odnosu na druge reprezentacije. Ako im ne dozvolimo da daju neke lake golove iz tranzicije, iz kontri, onda bi mogli da uvedemo utakmicu u egal, da prebacimo pritisak na njih. Oni sigurno očekuju da nas lagano pobijede, što ja ne mislim. Mi smo dosada odigrali odlično u odbrani, možda i najbolje u protekle dvije godine. Nadam se dobroj i neizvjesnoj utakmici”, zaključio je Ivović.

Utakmica Crna Gora – Italija igra se u srijedu od 16 sati, bolji iz tog meča u polufinalu igraće sa pobjednikom duela Mađarska – Rusija. Druga dva para četvrtfinala su Srbija – Španija, odnosno Hrvatska – Grčka.

SASLUŠAN

Izraelski državljanin Joram Frig (53), kojeg istražitelji terete da je bio dio kriminalne grupe koja je planirala više terorističkih akcija na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, dobrovoljno se predao crnogorskim vlastima i on je juče saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu.

Frig je u pratnji kiparskog advokata došao u Tužilaštvo gdje je, prema informacijama Pobjede, predočio saznanja o operaciji 16. oktobar, vlastitoj ulozi, angažmanu i devetodnevnom boravku u Crnoj Gori uoči parlamentarnih izbora. Kako Pobjeda saznaje, Frig je saslušavan više sati i opširno je svjedočio o dolasku u Crnu Goru, ne sporeći da je donio kontradiverzioni aparat u Podgoricu kojim se sprečava prisluškivanje. Nije, međutim, negirao da se isti aparat može koristiti i za mjere elektronskog nadzora.

Izraelac je pred našim istražiteljima potvrdio da je na poziv bivšeg operativca CIA Džozefa Asada došao u Crnu Goru uoči parlamentarnih izbora i da je trebalo da elektronski obezbijedi skup političke partije – Demokratski front. Njegov angažman se, kako je pojasnio, odnosi na mjere kontranadzora, ali je ustvrdio da nije imao informacije da se priprema kvoproliće i da je cilj te akcije bio nasilna promjena ustavnog uređenja i destabilizacija državnog aparata.

Dok je boravio u glavnom gradu, prema njegovom kazivanju, prevozile su ga osobe bliske Demokratskom frontu, aktivisti te političke grupacije.

Pomak

Dolazak Izraelca čije se ime našlo u dokumentima Tužilaštva predstavlja značajan pomak u predmetu pokušaj terorizma s obzirom na to da protiv njega i još sedam osoba koje je predvodio Asad, bivši operativac CIA, nije okončana istraga.

Asad je ujedno bio i vlasnik konsultantske kuće ,,Peregrini“ koja se bavi, kako se to kaže, ,,konsultantskim uslugama iz oblasti bezbjednosti“. Frigov dolazak predstavlja potvrdu navoda Tužilaštva da su u dobro osmišljenoj operaciji 16. oktobar, osim dvojice agenata GRU i srpskih državljana, bili angažovani operativci iz više država sa pozamašnim obavještajnim iskustvom.

Svjedočenje izraelskog državljanina bitan je pomak u dodatnom rasvjetljavanju jedne zamršene akcije koja je imala cilj da se Crna Gora trajno destabilizuje i tako spriječi ulazak u NATO savez.

U narednim danima biće jasnije koliko se pred specijalnim tužiocima otvorio Joram Frig i zašto je odlučio da se dobrovoljno javi crnogorskim vlastima. Ostaje pitanje da li će nakon njegovog svjedočenja biti proširena istraga i spisak osumnjičenih.

Izabrani tim

Frig je po potjernici crnogorskih vlasti uhapšen 20. aprila prošle godine u Nikoziji, po međunarodnoj potjernici Interpola Podgorica, ali je nakon toga pušten.

Specijalno državno tužilaštvo je 15. januara prošle godine proširilo istragu protiv Asada i još osam osoba zbog osnovane sumnje da su bili dio logističke mreže koja je u više navrata u Crnoj Gori pružila bezbjednosne usluge organizatorima akcije planirane za 16. oktobar.

Osim Asada i Friga, okrivljeni su i Ladislao Karbaljos, Džon Džozef di Paolo, Skot Rivas, Horhe Mijar – bivši službenici FBI, Mateos Konstantinu – stručnjak za protivelektronsko djelovanje i dvojica Iračana koji su trebalo da obave poslove obezbjeđenja – Runi Košaba Jukana Al Belatija i Reni Košaba Jukan Al Belatija.

Zadatak ovih operativaca bio je da naprave plan evakuacije i izaberu lokaciju na kojoj će biti takozvani komandni punktovi nakon obračuna okupljenih sa policajcima ispred Skupštine. Njihovo zaduženje, prema nalazima iz istrage, bilo je praćenje signala mobilne telefonije, posebne šifre su korišćene prilikom pristupa internetu.

Ova grupa je, kako je nesumnjivo dokazano, prema evidenciji sa graničnih prelaza više puta boravila u dvije kuće u okolini Podgorice a koje su iznajmila dvojica članova DF. Prema podacima policije, izraelski državljanin je na dan parlamentarnih izbora – 16. oktobra napustio Crnu Goru preko graničnog prelaza Božaja. Indikativno je da su na graničnim prelazima registrovani ulasci Asada i Friga samo tokom 2016. godine. Izraelcu je na aerodromu u Tirani, 16. oktobra 2016. zaplijenjena vrijedna elektronska oprema i specijalni laptop, čija je vrijednost procijenjena na više od 15.000 dolara.

Šavivova uloga

Specijalno državno tužilaštvo je prije pola godine ponovo proširilo istragu u slučaju pokušaj terorizma i okrivilo Arona Šaviva – državljanina Velike Britanije i Izraela da je bio dio kriminalne grupe. Prema sumnjama Specijalnog tužilaštva, kampanju Demokratskog fronta finansirali su ruski državljani preko kompanije Šaviva.

Osim krivične istrage protiv Šaviva, Asada i njegovih saradnika u toku je i finansijska istraga u kojoj će biti utvrđeni tokovi novca pred parlamentarne izbore, a koji su dolazili na njihove račune.

Prvostepena presuda u slučaju pokušaj terorizma izrečena je 9. maja u Višem sudu kada je sutkinja Suzana Mugoša trinaest optuženih osudila na ukupno 69 godina zatvora. Agenti ruske obavještajne službe GRU Eduard Šišmakov i Vladimir Popov osuđeni su na 15, odnosno 12 godina zatvora za krivična djela stvaranje kriminalne grupe i terorizam u pokušaju.

Bivši šef srpske žandarmerije Bratislav Dikić osuđen je na osam godina, dok su Nemanja Ristić i Predrag Bogićević dobili po sedam godina za stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju putem pomaganja.

Za pripadništvo kriminalnoj organizaciji koja je pokušala teroristički napad, lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina, Branka Milić tri godine, Srboljub Đorđević, Milan Dušević, službeni vozač DF-a Mihailo Čađenović dobili su po godinu i šest mjeseci, Dragan Maksić godinu i devet mjeseci, dok je Kristina Hristić osuđena uslovno na godinu