NASELJE KLIČEVO

U sudaru teretnog voza i kamiona, koji se danas oko 11 sati dogodio na pružnom prelazu u Kličevu u Nikšiću, povrijeđen je Nikšićanin M.K. (63).

 

Podsjećamo, ovo je mjesto odranije poznato po sličnim nezgodama, o čemu smo ranije pisali.

Povrijeđeni Nikšićanin je zadobio frakturu vilice.

AUSTRALIJAN OPEN

Prva teniserka svijeta, Australijanka Ešli Barti plasirala se u drugo kolo Otvorenog prvenstva Australije, pošto je danas pobijedila Lesju Curenko iz Ukrajine sa 5:7, 6:1, 6:1.

Barti je loše počela meč, u prvom setu je tri puta gubila svoj servis, ali je u nastavku zaigrala mnogo bolje pa je protivnici u naredna dva seta prepustila samo dva gema.

Australijanka će u drugom kolu Australijan opena igrati protiv pobjednice meča Polona Hercog – Rebeka Peterson.

Prvu prepreku u Melburnu preskočila je i nekadašnja prva teniserka svijeta, Dankinja Karolina Voznjacki, koja je najavila da će nakon Australijan opena završiti karijeru. Ona je u prvom kolu bila bolja od Amerikanke Kristi An sa 6:1, 6:3.

Dalje je prošla i Čehinja Petra Kvitova koja je slavila protiv zemljakinje Katerine Siniakove sa ubjedljivih 6:1, 6:0 poslije samo 50 minuta igre. Njena naredna protivnica biće Paula Badosa iz Španije.

Plasman u drugo kolo Australijan opena danas su, između ostalih, obezbijedile i Njemica Julija Gerges, Hrvatica Petra Martić, kao i Amerikanka Sofija Kenin.

AUSTRALIJAN OPEN

Prva teniserka svijeta, Australijanka Ešli Barti plasirala se u drugo kolo Otvorenog prvenstva Australije, pošto je danas pobijedila Lesju Curenko iz Ukrajine sa 5:7, 6:1, 6:1.

Barti je loše počela meč, u prvom setu je tri puta gubila svoj servis, ali je u nastavku zaigrala mnogo bolje pa je protivnici u naredna dva seta prepustila samo dva gema.

Australijanka će u drugom kolu Australijan opena igrati protiv pobjednice meča Polona Hercog – Rebeka Peterson.

Prvu prepreku u Melburnu preskočila je i nekadašnja prva teniserka svijeta, Dankinja Karolina Voznjacki, koja je najavila da će nakon Australijan opena završiti karijeru. Ona je u prvom kolu bila bolja od Amerikanke Kristi An sa 6:1, 6:3.

Dalje je prošla i Čehinja Petra Kvitova koja je slavila protiv zemljakinje Katerine Siniakove sa ubjedljivih 6:1, 6:0 poslije samo 50 minuta igre. Njena naredna protivnica biće Paula Badosa iz Španije.

Plasman u drugo kolo Australijan opena danas su, između ostalih, obezbijedile i Njemica Julija Gerges, Hrvatica Petra Martić, kao i Amerikanka Sofija Kenin.

PREDSJEDNIŠTVO REAGOVALO

Tvrdnja generalnog sekretara predsjednika Srbije Nikole Selakovića da su najrelevantnija međunarodna pravna tijela, poput Savjeta Evrope pozivala na nužnost i potrebu vršenja restitucije crkvene imovine, naročito SPC, nema apsolutno nikakvog utemeljenja u činjenicama, ocijenjeno je iz Kabineta Predsjednika Crne Gore.

 

Podsjećamo, Selaković je juče osporio argumentaciju predsjednika Crne Gore Mila Ðukanovića u prilog Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i naveo da je sve što je Ðukanović iznio pravno neosnovano i da nije validno.

Iz Predsjedništva, međutim, navode da su tvrdnje Selakovića neutemeljene.

“Naprotiv, Crna Gora je 2012. godine upravo pred Evropskim sudom za ljudska prava, kao sudskim tijelom Savjeta Evrope, dobila spor protiv Srpske pravoslavne crkve, koja je zahtijevala restituciju crkvene imovine u Crnoj Gori. Evropski sud u Strazburu je ovu tužbu SPC odbacio kao očigledno neosnovanu i neprihvatljivu, utvrdivši da podnosioci tužbe nijesu imali ‘postojeću imovinu’ niti ‘legitimno očekivanje’ za povraćaj imovine čiju su restituciju zahtijevali”, navodi se u reagovanju.

Sud u Strazburu je, kako su istakli, zaključio da su “bez pravnog osnova tvrdnje SPC i države Srbije da je SPC u Crnoj Gori žrtva povrede prava na mirno uživanje imovine i na pravično suđenje, kao i da je navodno diskriminisana od strane države Crne Gore”.

“Iz ove odluke Evropskog suda jasno proizilazi da je imovina koju je tada potraživala SPC, u vrijednosti od više stotina miliona eura, zapravo državna imovina. Okolnost da se ovoj tužbi Srpske pravoslavne crkve tada pridružila Republika Srbija nije ni tada nimalo pomogla podnosiocima tužbe i oni su taj spor protiv Crne Gore izgubili. Tom prilikom, Republika Srbija, koja se pridružila tužbi, iznijela je čitav arsenal poznatih tvrdnji o viševjekovnom bivstvovanju SPC u Crnoj Gori i o tome da je SPC isključivi vlasnik pravoslavnih vjerskih objekata u našoj državi, za koje je izričito tvrdila da predstavljaju istorijske spomenike isključivo srpskog naroda. Međutim, kao ni danas, tako ni tada, za to nijesu ponudili pravno valjane dokaze”, kazali su iz Predsjedništva.

SPC i država Srbija su, kako podsjećaju, ovaj spor izgubili “zato što je i po domaćem i po međunarodnom pravu nesporna pravna činjenica da je Crna Gora, a ne Srpska pravoslavna crkva, uvjek bila i ostala vlasnik vjerske imovine koja je kroz vjekove stvarana od državnog novca ili zajedničkim ulaganjem građana”.

“Još u Knjaževini, kasnije Kraljevini Crnoj Gori, gdje je autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva po Ustavu imala status zvanične državne crkve, vjerska imovina pripadala je državi, a Crnogorska pravoslavna crkva je tu imovinu samo koristila i nije njome mogla raspolagati bez izričitog dopuštenja državne vlasti. Ovo su pravne činjenice, a ideološke i političke tvrdnje kojima se osjećaj pripadnosti srpskoj naciji pokušava poistovjetiti sa pravoslavljem u Crnoj Gori nemaju nikakvu težinu, ni u domaćem, ni u međunarodnom pravu, što jasno potvrđuje i navedena odluka Evropskog suda iz 2012. godine”, navodi se u reagovanju Predsjedništva.

POTPISAN MEMORANDUM

Generalni direktor Radio Televizije Crne Gore Božidar Šundić potpisao je Memorandom o saradnji sa ukrajinskim nacionalnim emiterom UA:PBC kojim se omogućava razmjena radio i televizijskih programa, kao i međusobna promocija kulturnih i naučnih stvaralaca.

Šundić je održao sastanak sa otpravnicom poslova ambasade Ukrajine u Crnoj Gori Natalijom Fijalka sa kojom je i potpisao Memorandom o saradnji.

“Memorandumom je predviđeno da se podstiče međusobna saradnja sticanju i razmjeni programskih sadržaja (radio programa, televizijskih programa, filmova, dokumentarnih emisija i serija) koji su propisno licencirani”, saopšteno je iz Kabineta generalnog direktora RTCG.

Tokom sastanka su razgovarali o saradnji i međusobnim promocijama kulturnih i naučnih stvaralaca iz dvije države.

SNP O SEZONI

Kolašin i Žabljak se ovih dana ne mogu pohvaliti dobrom turističkom sezonom. Najznačajniji zimski turistički centri u Crnoj Gori, umjesto da vrve od posjetilaca,bilježe katastrofalne rezultate, saopšteno je iz SNP-a.

Navode da informacije sa terena govore da je prisutno masovno otkazivanje aranžmana usred sezone, te da su zbog nedostatka snijega skijališta još zatvorena.

U SNP-u navode da državni organi olako shvataju cijelu situaciju.

„Umjesto da urade nešto na obezbjeđenju sistema vještačkog osnježavanja, koji godinama uzalud čekamo, oni gledaju u nebo i nadaju se snijegu koji će popraviti bilanse. Nažalost, to je nešto što se godinama dešava“, poručuju iz SNP-a.

Ističu i da takav odnos prema turizmu u državi koja gotovo cijeli svoj razvoj zasniva na ovoj privrednoj grani je više nego, kako ističu u SNP-u, nedopustiv.

Socijalistička narodna partija smatra da može i mora mnogo bolje, da Crna Gora ima kadar posoban da odgovore na izazove sa kojima se suočavamo.

„Umjesto onih koji će za svaki neuspjeh pronaći opravdanje, a izbjeći da preuzmu odgovornost, vrijeme je za ljude koji su spremni da sve svoje kapacitete stave u službu napretka države i obezbjeđenja dobrobiti građana“, zaključuje se u saopštenju SNP-a.

URA PORUČUJE

Izvršni direktor Građanskog pokreta URA Zoran Mikić saopštio je da je predsjednik i lider DPS-a Milo Đukanović u razgovoru za agenciju Tanjug svojim porukama demonstrirao je da nije predsjednik svih građana i “da mu nije stalo do državnih interesa i rješavanja podjela u društvu”.

“Đukanovićevi navodi da litije ne mogu ugroziti vlast, pokazuju da je njegova jedina briga očuvanje vlasti i funkcija, a da mu nije stalo do državnih interesa i rješavanja podjela u društvu. Interes čitavog društva je pomirenje i pronalaženje rješenja oko spornih pitanja uz obavezu svih da poštuju suverenitet i integritet države Crne Gore”, tvrdi Mikić.

On navodi i da su se “iščašenja” sa imovinom i državnom svojinom o kojima govori Đukanović od 1986. do 2000. godine i uređenje katastra dogodili u periodu dok je na vlasti bio jedinstveni DPS.

“Zašto vlast u prethodnih 30 godina nije iskoristila zakonske mehanizme da ispravi nepravilnosti već je po potrebi koketirala sa državnim i nacionalnim interesima?”, ističe Mikić.

Smatra da je DPS potpuno usamljen i da se to najbolje vidi iz toga da ga više ne brane ni manjinske partije ni sateliti jer su, kako kaže Mikić, i oni svjesni da ovakvo ponašanje DPS-a samo proizvodi nove podjele i probleme.

“Rješavanje spornih i osjetljivih pitanja treba realizovati kroz dijalog, a ispravljanje svih nepravdi i nepravilnosti sistematski i postepeno. URA nije protiv zakonskih rješenja koje će regulisati oblast religijskih zajednica u Crnoj Gori ali isto tako zna da je ova priča sa velikim tenzijama bez istinskog dijaloga plasirana od strane Đukanovića tik pred izbore. I to u trenutku kada se kao društvo i država suočavamo sa ogromnim socijalnim i ekonomskim problemima zbog čega sve više ljudi odlazi iz zemlje”, ukazuje izvršni direktor URE.

Dodaje da URA predlaže i sistematske zakone koji treba da pomognu ozdravljenje i oporavak našeg društva.

“Prvi takav je Zakon o porijeklu imovine kojim se predviđa provjera imovine svih javnih funkcionera i sa njima povezanih lica od 1989. godine do danas. Na taj način se stvaraju mogućnosti da se pokradeni novac svih građana vrati u budžet Crne Gore. Tako se štite interesi svih građana i državna svojina”, zaključuje Mikić u reagovanju.

STEČAJNA UPRAVA

Stečajna uprava Atlas banke u stečaju objavila je javni poziv za učešće na nadmetanju za prodaju nepokretnosti u Baru, Nikšiću i Pljevljima, čija je ukupna vrijednost 847,31 hiljada eura.

U Baru se prodaje poslovni prostor u vanprivredi površine 171 metar kvadratni, po početnoj cijeni od 175,85 hiljada eura, a u Nikšiću poslovni prostor u privredi površine 158 kvadrata po početnoj cijeni od 167,45 hiljada eura.

U Pljevljima se prodaje poslovna zgrada u privredi površine u osnovi 245 kvadrata sa zemljištem površine 56 kvadrata. Početna cijena te nepokretnosti iznosi 504 hiljade eura.

Prodaja nepokretnosti obaviće se javnim usmenim nadmetanjem u prostorijama Atlas banke, 19. februara. Pravo učešća imaju domaća i strana preduzeća i pojedinci koji do 18. februara uplate depozit za učešće u vrijednosti od deset odsto od početne cijene za predmetnu nepokretnost.

Građani zainteresovani da učestvuju u nadmetanju treba da dostave ime i prezime, adresu stanovanja, matični i broj lične karte, a preduzeća naziv i sjedište, registarski broj, originalni izvod iz registra ili ovjerenu fotokopiju ne stariju od 15 dana, ovjerenu prijavu, kao i ovlašćenje za zastupanje ukoliko se prijava podnosi preko punomoćnika.

Postupak nadmetanja završava se, kako je objašnjeno, ukoliko niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tad ponuđene najveće. U tom slučaju, kupcem se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu.

Uslovi za održavanje javnog nadmetanja smatraće se ispunjenim ukoliko u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik, koji ponudi iznos početne cijene za predmetne nepokretnosti. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem.

Kupac je dužan da u roku od 15 dana zaključi sa stečajnim upravnikom Atlas banke ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti.

Ukoliko kupac u navedenom roku ne zaključi ugovor o kupoprodaji ili ne isplati kupoprodajnu cijenu, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da ugovor zaključi sa ponuđačem koji je ponudio drugu najveću cijenu.

Pravo na povraćaj depozita gubi potencijalni kupac koji podnese prijavu, a ne učestvuje u javnom nadmetanju. Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima najkasnije sedam dana od javnog nadmetanja.

Depozit izabranog ponuđača će se uračunati u kupoprodajnu cijenu.

PODRŠKA MINISTARSTVA

U okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2020. godinu, Ministarstvo kulture Crne Gore je Javnoj ustanovi Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor odobrilo dva projekta, u ukupnom iznosu od 5,9 hiljada eura.

“Podržani su projekti ”Bokeljska noć” u iznosu od pet hiljada eura i ,,Izložba stare i rijetke knjige iz Riznice Srpske pravoslavne crkve u  Kotoru’’ u iznosu od 900 eura”, navodi se u saopštenju Kulturnog centra Nikola Đurković.

Ministarstvo kulture Crne Gore će, kako su naveli, sufinansirati organizaciju Bokeljske noći, jedinstvene manifestacije koja predstavlja nematerijalno kulturno dobro od nacionalnog značaja.           

“Realizujući projekat ,,Izložba stare i rijetke knjige iz Riznice Srpske pravoslavne crkve u  Kotoru’’ Gradska biblioteka i čitaonica Kotor će u saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvom iz Kotora građanima predstaviti kulturno blago koje se čuva u Riznici Srpske pravoslavne crkve u Kotoru, odnosno njenoj Biblioteci čiju osnovu čini legat episkopa bokokotorsko– dubrovačkog Gerasima Petranovića (1820–1906). Do danas je sačuvano oko 1300 primjeraka iz ove biblioteke. Najstariji primjerci su iz XVII vijeka i posebno su dragocjeni za proučavanje slavistike”, navodi se u saopštenju KC.

SMANJEN OBIM SJEČE

Uprava za šume je u 2019. godini ostvarila rekordan prihod od preko sedam miliona eura, što je 37 odsto više u poređenju sa prihodima od prije pet godina, saopšteno je iz Uprave.

Ostvareni rezultat od 7,2 miliona je utoliko vrijedniji, što je ostvaren  uz smanjeni obim sječe od 15 odstou odnosu na 2018. godinu ili za čak  36 odsto u odnosu na 2015.godinu, koja je bila rekordna po ostvarenoj proizvodnji u šumarstvu,  ali i po obimu izvoza najkvalitenije oblovine iz Crne Gore.

“Ovim rezultatima su doprinijele aktivnosti na nivou Uprave za šume kroz jasno uspostavljenje interne procedure, kvalitetno uspostavljenu finansijsku disciplinu naplate svih potraživanja kao i insistiranje na doslednom poštovanjuobaveza iz potpisanih ugovora. Takođe,  očigledno je da je na ostvareni rezultat vrlo podsticajno djelovala i odluka Vlade iz 2017.godine, da se ograniči izvoz oblovine iz Crne Gore. Ova odluka je u prošloj godini produžena na još dvije godine što u potpunosti podržavaju sve akteri u ovom reprokompleksu, tako da danas imamo situaciju da je Izvoz trupaca u prošloj godini manji za 56 puta nego u 2015. godini”, navodi se u saopštenju. 

Pored ohrabrujućih rezultata Uprave za šume, realna očekivanja su da će se ostvariti rekordni rezultati i u cjelokupnom  sektoru šumarstva i drvoprerade. Procjene su da će se uzavršnim računima iskazati prihodiod oko 110 miliona eura.

“Uprava za šume planira da i u ovoj godini, postupak dodjele šuma na korišćenje sprovede blagovremeno i transparentno sa jasnim i jednakim pravilima za sve učesnike uz nastavak uspostavljene prakse naplate svih potraživanja. Uvjereni smo da će se pozitivni trendovi nastaviti i u 2020. godini  gdje smo Godišnjim programom gazdovanja šumama planirali uvećanje prihoda po svim osnovima i bolje rezultate nego u prethodnoj godini”, zaključeno je u saoštenju.