OD PRIMJENE ZAKONA

Od primjene novog zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, u periodu od 14. avgusta do 23. decembra 2019. godine, Turistička inspekcija je obavila 3.100 inspekcijskih nadzora, u kojima je utvrdila 202 nepravilnosti i po osnovu njih izdala 225 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 60.120 eura, kazala je glavni inspektor za turizam Svetlana Šljivančanin.

 

Ona je za Dan naglasila da se zakon mnogo bolje poštuje u odnosu na 2011. godinu, ali da i sada imamo ugostitelje na koje se ne može uticati ni novčanim kaznama.

“Pored izdatih prekršajnih naloga podnijeli smo i 29 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, protivugostitelja kod kojih smo utvrdili nepravilnosti više puta”, kazala je Šljivančanin.

Objašnjava da je veliki broj ugostitelja zabranio konzumiranje duvanskih proizvoda u svojim objektima, ali je mali broj obezbijedio prostoriju za konzumiranje duvanskih proizvoda, tako da gosti izlaze na otvorenu terasu ili ispred objekta.

“Tokom 2019. u dijelu poštovanja zakonskih odredbi, kojima se propisuje zabrana konzumiranja duvanskih proizvodau zatvorenom prostoru, inspektori su izdali ukupno 607 prekršajnih nalogau ukupnom iznosu od 160.700 eura”, precizirala je ona.

Šljivančanin je naglasila da Turistička inspekcija kontroliše samo turističko-ugostiteljske objekte, dok nadzor u državnim i institucijama lokalne uprave, odnosno u njihovom radnom prostoru, sprovodi zdravstveno-sanitarna inspekcija.

U KOTORU

U Kotoru je počela izgradnja prolaza ispod magistrale, od rive prema Starom gradu. Složeni projekat vrijedan oko milion i 400 hiljada eura smanjiće saobraćajne gužve i biće završen u roku od pet mjeseci.

Prolazom ispod magistrale koji je cio ispod nivoa mora trebalo bi da od juna putnici sa kruzera prelaze prema Starom gradu. Iskopavanje je počelo ovih dana.

Dejan Đurović iz kompanije Briv Construction kaže da su u toku radovi na zaštiti temeljne jame, odnosno građevinske jame.

Rrazlog zbog kojeg se opština opredijelila za ovaj složeni zahvat, vrijedan blizu milion i 400 hiljada eura je smanjenje gužve u saobraćaju.

Prolaz je dužine 51 metar, širine šest i po metara u gabaritu.

“Znači pet i po metara slobodnoga prostora, sa dva ulaza ili izlaza, sa po dva para pokretnih stepenica i fiksnih stepinca koji dođu između njih, sa dvije pokretne platforme za invalide. Projekat je urađen na vrhunskom nivou. Nema nikakvih nepoznanica”, rekao je Đurović.

I dok se postavlja prolaz uronjen u more saobraćaj se iznad gradilišta odvija za sad nesmetano. Tako će, obećavaju izvođači, biti i ubuduće. 

Posao je planiran u dvije faze, da bi za saobraćaj uvijek bila otvorena neka strana magistrale, kojom će uz proširenja biti omogućen saobraćaj u oba smjera

U KOTORU

U Kotoru je počela izgradnja prolaza ispod magistrale, od rive prema Starom gradu. Složeni projekat vrijedan oko milion i 400 hiljada eura smanjiće saobraćajne gužve i biće završen u roku od pet mjeseci.

Prolazom ispod magistrale koji je cio ispod nivoa mora trebalo bi da od juna putnici sa kruzera prelaze prema Starom gradu. Iskopavanje je počelo ovih dana.

Dejan Đurović iz kompanije Briv Construction kaže da su u toku radovi na zaštiti temeljne jame, odnosno građevinske jame.

Rrazlog zbog kojeg se opština opredijelila za ovaj složeni zahvat, vrijedan blizu milion i 400 hiljada eura je smanjenje gužve u saobraćaju.

Prolaz je dužine 51 metar, širine šest i po metara u gabaritu.

“Znači pet i po metara slobodnoga prostora, sa dva ulaza ili izlaza, sa po dva para pokretnih stepenica i fiksnih stepinca koji dođu između njih, sa dvije pokretne platforme za invalide. Projekat je urađen na vrhunskom nivou. Nema nikakvih nepoznanica”, rekao je Đurović.

I dok se postavlja prolaz uronjen u more saobraćaj se iznad gradilišta odvija za sad nesmetano. Tako će, obećavaju izvođači, biti i ubuduće. 

Posao je planiran u dvije faze, da bi za saobraćaj uvijek bila otvorena neka strana magistrale, kojom će uz proširenja biti omogućen saobraćaj u oba smjera

PLANOVI KOMPANIJE

Tradicionalno dobra pogonska spremnost i pouzdanost energetskih objekata u sastavu Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) doprinijeli su da prošlu godinu možemo svrstati u red uspješnih poslovnih godina u našoj kompaniji, kazao je predsjednik Odbora EPCG Đoko Krivokapić.

 

On je u intervjuu za list Elektroprivreda rekao da takvi rezultati predstavljaju odličnu osnovu za usvajanje i uspješnu realizaciju Plana investicionih ulaganja za period između 2020. i 2024. godine.

“Planom je predviđena, osim rekonstrukcije i modernizacije postojećih objekata, i izgradnja novih izvora električne energije. Razvojni prioritet u narednom periodu biće povećanje proizvodnih kapaciteta u oblasti obnovljivih izvora energije, prije svega, solarnih i vjetro elektrana”, istakao je Krivokapić.

Kako je ukazao, Planom investicija do 2024. godine definisana je i izgradnja hidroelektrane Komarnica, vrijedne oko 300 miliona eura.

On je dodao i da je u planu početak izgradnje HE Kruševo.

Govoreći o stabilnosti elektroenergetskog sistema, Krivokapić je naglasio da značajno zavisi od poslovanja termoenergetskog kompleksa koji čine Termoelektrana i Rudnik uglja Pljevlja.

Prema njegovim riječima, spajanje ta dva objekta u jedan kompleks pokazalo se kao ispravna odluka u relativno kratkom periodu poslovanja.

Značajno mjesto u investicionom planu, kako je dodao, predstavlja i ekološka rekonstrukcija Termoelektrane, čija je ugovorena vrijednost 45 miliona eura.

On je istakao i da neće izostati ni kapitalna ulaganja u revitalizaciju i modernizaciju postojećih elektrana.

Predsjednik Odbora direktora EPCG je naveo da ulaganja u narednoj deceniji, veća od 700 miliona eura, predstavljaju dobru osnovu za uspj ešan i ubrzan razvoj ove privredne grane u Crnoj Gori.

“Namjera je da se obezbijedi visoka pogonska spremnost i pouzdanost u radu tih proizvodnih kapaciteta sa ciljem što sigurnijeg snabdijevanja svih potrošača električne energije u Crnoj Gori. Ulaganja u postojeće kapacitete uveliko su počela, a biće nastavljena i tokom naredne 2020. godine”, zaključio je Krivokapić.

PLANOVI KOMPANIJE

Tradicionalno dobra pogonska spremnost i pouzdanost energetskih objekata u sastavu Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) doprinijeli su da prošlu godinu možemo svrstati u red uspješnih poslovnih godina u našoj kompaniji, kazao je predsjednik Odbora EPCG Đoko Krivokapić.

 

On je u intervjuu za list Elektroprivreda rekao da takvi rezultati predstavljaju odličnu osnovu za usvajanje i uspješnu realizaciju Plana investicionih ulaganja za period između 2020. i 2024. godine.

“Planom je predviđena, osim rekonstrukcije i modernizacije postojećih objekata, i izgradnja novih izvora električne energije. Razvojni prioritet u narednom periodu biće povećanje proizvodnih kapaciteta u oblasti obnovljivih izvora energije, prije svega, solarnih i vjetro elektrana”, istakao je Krivokapić.

Kako je ukazao, Planom investicija do 2024. godine definisana je i izgradnja hidroelektrane Komarnica, vrijedne oko 300 miliona eura.

On je dodao i da je u planu početak izgradnje HE Kruševo.

Govoreći o stabilnosti elektroenergetskog sistema, Krivokapić je naglasio da značajno zavisi od poslovanja termoenergetskog kompleksa koji čine Termoelektrana i Rudnik uglja Pljevlja.

Prema njegovim riječima, spajanje ta dva objekta u jedan kompleks pokazalo se kao ispravna odluka u relativno kratkom periodu poslovanja.

Značajno mjesto u investicionom planu, kako je dodao, predstavlja i ekološka rekonstrukcija Termoelektrane, čija je ugovorena vrijednost 45 miliona eura.

On je istakao i da neće izostati ni kapitalna ulaganja u revitalizaciju i modernizaciju postojećih elektrana.

Predsjednik Odbora direktora EPCG je naveo da ulaganja u narednoj deceniji, veća od 700 miliona eura, predstavljaju dobru osnovu za uspj ešan i ubrzan razvoj ove privredne grane u Crnoj Gori.

“Namjera je da se obezbijedi visoka pogonska spremnost i pouzdanost u radu tih proizvodnih kapaciteta sa ciljem što sigurnijeg snabdijevanja svih potrošača električne energije u Crnoj Gori. Ulaganja u postojeće kapacitete uveliko su počela, a biće nastavljena i tokom naredne 2020. godine”, zaključio je Krivokapić.

BOŠKOVIĆ OCIJENIO

Crna Gora je od obnove nezavisnosti bila pod uticajem raznih hibridnih aktivnosti, koje su naročito bile intenzivne neposredno prije i za vrijeme najvažnijih političkih procesa u zemlji, poput parlamentarnih izbora u oktobru 2016. i pristupanja Crne Gore NATO savezu u junu 2017. godine, smatra ministar odbrane Predrag Bošković.

 

Sve ove aktivnosti, kako je ocijenio, dominantno su bile koncentrisane na politički, informacioni i sajber domen.

“S obzirom na to da je tekuća godina izborna, već smo svjedoci porasta malicioznih aktivnosti, u prvom redu dezinformacionih kampanja o raznim bitnim političkim, ekonomskim i društvenim temama, kojima se nastoje diskreditovati najviši politički zvaničnici i izazvati nemir i nesigurnost u javnosti, kao i sajber napadi na informacione sisteme državne administracije i sredstva javnog informisanja”, rekao je Bošković u intervjuu Dnevnim novinama.

On ističe da u prilog takvom razvoju događaja govori i orkestrirana kampanja pokrenuta od strane određenog broja medija u zemlji, regionu i šire, u kojima se tendenciozno izvještava o nedavno usvojenom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, koja ima za cilj destabilizaciju političke i bezbjednosne situacije u zemlji.

“Ono što Crnu Goru čini specifičnom i osjetljivom na ovakve udare u odnosu na neke druge države jeste što mi imamo pojedine hibridne agresore u okruženju i unutar naše države, oličene u političkim partijama, nevladinim organizacijama, vjerskim zajednicama i pojedincima koji dobrovoljno ili pod pritiskom izigravaju ulogu trojanskog konja u društvenom i političkom životu Crne Gore“, naglašava Bošković.

Govoreći o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, Bošković je rekao da Crna Gora kao demokratska država ima ustavnu, međunarodno-pravnu i istorijsku odgovornost da sva pitanja u vezi sa slobodom vjeroispovijesti uredi modernim zakonom, po najvišim međunarodnim standardima.

“Usvajanje novog zakona, koji će urediti korpus vjerskih prava i sloboda, a posebno položaj vjerskih zajednica i njihovih odnosa sa državom, u skladu sa ustavnim odredbama i pravnom tekovinom EU, bilo je neophodno. Njime je zamijenjen zakon iz 1977. godine, koji više ne odgovara ni vremenu, a ni prilikama. Novim Zakonom se prije svega utvrđuju važna pitanja kulturnog identiteta građanske Crne Gore: dokle dosežu prava i obaveze vjerskih zajednica, reguliše se procedura registracije, odnosno evidencije vjerskih zajednica i na jasan i transparentan način rješava pitanje državne imovine, što je u interesu svih građana Crne Gore. Na izborima smo dobili podršku i mandat građana da ovo pitanje, zajedno sa ostalim, riješimo u duhu očuvanja Ustavom zagarantovane građanske Crne Gore. Ovo jeste jako bitan trenutak za Crnu Goru i ona je izložena zastrašujućim napadima koji negiraju i njeno postojanje”, rekao je Bošković.

BOŠKOVIĆ OCIJENIO

Crna Gora je od obnove nezavisnosti bila pod uticajem raznih hibridnih aktivnosti, koje su naročito bile intenzivne neposredno prije i za vrijeme najvažnijih političkih procesa u zemlji, poput parlamentarnih izbora u oktobru 2016. i pristupanja Crne Gore NATO savezu u junu 2017. godine, smatra ministar odbrane Predrag Bošković.

 

Sve ove aktivnosti, kako je ocijenio, dominantno su bile koncentrisane na politički, informacioni i sajber domen.

“S obzirom na to da je tekuća godina izborna, već smo svjedoci porasta malicioznih aktivnosti, u prvom redu dezinformacionih kampanja o raznim bitnim političkim, ekonomskim i društvenim temama, kojima se nastoje diskreditovati najviši politički zvaničnici i izazvati nemir i nesigurnost u javnosti, kao i sajber napadi na informacione sisteme državne administracije i sredstva javnog informisanja”, rekao je Bošković u intervjuu Dnevnim novinama.

On ističe da u prilog takvom razvoju događaja govori i orkestrirana kampanja pokrenuta od strane određenog broja medija u zemlji, regionu i šire, u kojima se tendenciozno izvještava o nedavno usvojenom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, koja ima za cilj destabilizaciju političke i bezbjednosne situacije u zemlji.

“Ono što Crnu Goru čini specifičnom i osjetljivom na ovakve udare u odnosu na neke druge države jeste što mi imamo pojedine hibridne agresore u okruženju i unutar naše države, oličene u političkim partijama, nevladinim organizacijama, vjerskim zajednicama i pojedincima koji dobrovoljno ili pod pritiskom izigravaju ulogu trojanskog konja u društvenom i političkom životu Crne Gore“, naglašava Bošković.

Govoreći o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, Bošković je rekao da Crna Gora kao demokratska država ima ustavnu, međunarodno-pravnu i istorijsku odgovornost da sva pitanja u vezi sa slobodom vjeroispovijesti uredi modernim zakonom, po najvišim međunarodnim standardima.

“Usvajanje novog zakona, koji će urediti korpus vjerskih prava i sloboda, a posebno položaj vjerskih zajednica i njihovih odnosa sa državom, u skladu sa ustavnim odredbama i pravnom tekovinom EU, bilo je neophodno. Njime je zamijenjen zakon iz 1977. godine, koji više ne odgovara ni vremenu, a ni prilikama. Novim Zakonom se prije svega utvrđuju važna pitanja kulturnog identiteta građanske Crne Gore: dokle dosežu prava i obaveze vjerskih zajednica, reguliše se procedura registracije, odnosno evidencije vjerskih zajednica i na jasan i transparentan način rješava pitanje državne imovine, što je u interesu svih građana Crne Gore. Na izborima smo dobili podršku i mandat građana da ovo pitanje, zajedno sa ostalim, riješimo u duhu očuvanja Ustavom zagarantovane građanske Crne Gore. Ovo jeste jako bitan trenutak za Crnu Goru i ona je izložena zastrašujućim napadima koji negiraju i njeno postojanje”, rekao je Bošković.

EP U VATERPOLU

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće sa Turskom utakmicu osmine finala Evropskog prvenstva u Budimpešti.

Crna Gora je kao drugoplasirana u A grupi, sa dva trijumfa i porazom, izborila osminu finala. Savladala je Slovačku (15:4) i Njemačku 10:3, a jedini poraz doživjela je od Hrvatske 11:10.

Turska je bila treća u C grupi, sa pobjedom i dva poraza. Jedini trijumf ostvarila je protiv Malte (13:10), dok je izgubila u duelima sa Mađarskom (19:5) i Španijom (24:7).

Duel Crne Gore i Turske počeće u 14 sati i 30 minuta.

Pobjednik tog duela izboriće plasman na kvalifikacioni turnir za Olimpijske igre u Tokiju. Protivnik u četvrtfinalu biće mu Italija.

U ostalim duelima osmine finala sastaće se: Njemačka – Španija (16), Rusija – Gruzija (17.30) i Rumunija – Grčka (19).

Direktan plasman u četvrtfinale, osim Italije, izborili su još Hrvatska, Srbija i Mađarska.

EP U VATERPOLU

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće sa Turskom utakmicu osmine finala Evropskog prvenstva u Budimpešti.

Crna Gora je kao drugoplasirana u A grupi, sa dva trijumfa i porazom, izborila osminu finala. Savladala je Slovačku (15:4) i Njemačku 10:3, a jedini poraz doživjela je od Hrvatske 11:10.

Turska je bila treća u C grupi, sa pobjedom i dva poraza. Jedini trijumf ostvarila je protiv Malte (13:10), dok je izgubila u duelima sa Mađarskom (19:5) i Španijom (24:7).

Duel Crne Gore i Turske počeće u 14 sati i 30 minuta.

Pobjednik tog duela izboriće plasman na kvalifikacioni turnir za Olimpijske igre u Tokiju. Protivnik u četvrtfinalu biće mu Italija.

U ostalim duelima osmine finala sastaće se: Njemačka – Španija (16), Rusija – Gruzija (17.30) i Rumunija – Grčka (19).

Direktan plasman u četvrtfinale, osim Italije, izborili su još Hrvatska, Srbija i Mađarska.

PROGNOZA

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano uz povremeno malu ili umjerenu, uglavnom visoku oblačnost, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Na sjeveru umjereno do pretežno oblačno a tokom prijepodneva po kotlinama magla koja se ponegdje može zadržati i tokom većeg dijela dana.

Vjetar mjestimično umjeren do pojačan, na jugoistoku i jak, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha biće od -6 do 6, najviša dnevna -3 do 14 stepeni.

  • MZD: Izmjene Zakona jačaju kontrolu prekursora i usklađuju Crnu Goru sa standardima EU
    on 01/07/2026 at 08:22

    Vlada Crne Gore utvrdila je, na predlog Ministarstva zdravlja, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nadzoru i kontroli proizvodnje i prometa određenih supstanci koje se mogu upotrijebiti u proizvodnji opojnih droga i psihotropnih supstanci, saopšteno je iz tog resora. Predloženim rješenjima unapređuje se sistem nadzora nad prometom prekursora, jača prevencija njihove zloupotrebe i dodatno usklađuje domaće zakonodavstvo sa pravnom tekovinom Evropske unije.

  • "Poštuj život - vrati oružje": Za dva mjeseca vraćen 101 komad oružja i preko 3.400 komada municije
    on 01/07/2026 at 08:15

    Tokom maja i juna 2026. godine, u sklopu kampanje „Poštuj život, vrati oružje“, koju Uprava policije sprovodi u kontinuitetu već duži niz godina, u više gradova širom Crne Gore, građani su dobrovoljno predali policiji 101 komad vatrenog oružja, 3.429 komada municije, kao i 7 komada eksplozivnih sredstava.

  • Zemljotres u Venecueli: Trogodišnjak spasen posle šest dana ispod ruševina
    on 01/07/2026 at 08:12

    Kada su izvukli živog dečaka iz ruševina u venecuelanskoj saveznoj državi Guaira, spasioci iz Jordana su skakali od sreće.

  • Doha: Tehnički razgovori SAD i Irana; Netanjahu na jugu Libana: Nećemo se povući dok je Hezbolah ovdje
    on 01/07/2026 at 07:43

    Delegacije SAD i Irana su "i dalje u zasijedanju", tehnički razgovori se odvijaju u različitim formatima, uz učešće posrednika, saopštio je Katar. Premijer Izraela Benjamin Netanjahu posjetio je trupe IDF na jugu Libana i pozvao ih da reaguju na svaku prijetnju.

  • Francuzi melju, Meksikanci imaju neosvojivu tvrđavu, a Norveška Halanda
    on 01/07/2026 at 07:38

    Mbape dao dva gola u pobedi Francuske nad Švedskom 3:0, Meksikanci ubedljivi protiv Ekvadora, Norvežani eliminisali Obalu Slonovače.

  • Mogući zastoji na graničnim prelazima
    on 01/07/2026 at 06:59

    Na putevima u Crnoj Gori jutros se saobraća bez vanrednih ograničenja, a povremeni zastoji mogu se očekivati u gradovima i pojedinim graničnim prelazima, zbog pojačane frekvencije vozila, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG).

  • Angela Merkel se vraća u Kabinet kancelara – na portretu
    on 01/07/2026 at 06:47

    Angela Merkel je 8. decembra 2021. godine, posle 16 godina, zvanično napustila funkciju njemačke kancelarke. Međutim, tek nekoliko godina kasnije povjerila je jednom umjetniku izradu svog zvaničnog portreta za galeriju bivših njemačkih kancelara.

  • Šavnik bez prvaka: Demografski alarm za sjever Crne Gore
    on 01/07/2026 at 06:46

    U Šavniku ove godine nije upisano nijedno dijete u prvi razred osnovne škole. Prema riječima demografa Miroslava Doderovića, ta opština primjer je negativnog prirodnog priraštaja i iseljavanja. Čelnica direktorata za demografiju, Mileva Brajušković Popović, ističe za naš radio da je to jedan od pokazatelja ozbiljnosti demografskih izazova sa kojima se suočavaju pojedine opštine na sjeveru zemlje, ali da demografska politika mora da bude politika cijele Vlade, a ne samo resornog ministarstva.

  • Problematična hapšenja u Turskoj pred samit NATO
    on 01/07/2026 at 06:28

    Glavni grad Turske, Ankara, priprema se za samit NATO zakazan za 7. i 8. jul. Sastanak se održava u vrijeme međunarodnih tenzija, a dodatno je u sjenci prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa. Samit je od posebnog značaja upravo za Tursku: ona posjeduje drugu najveću vojsku u Alijansi i ima ključnu ulogu na njenom jugoistočnom krilu. Štaviše, očekuje se da će američki predsjednik posjetiti Tursku prvi put posle 17 godina. Posljednji put to je 2009. uradio Barak Obama.

  • Izveštaj o zaštiti Ustava: „Nemačka pod pritiskom“
    on 01/07/2026 at 06:26

    Status pretnji ogleda se u brojkama koje je naveo Savezni ured za zaštitu ustava (BfV) u svom godišnjem izveštaju za 2025. godinu, objavljenom u Berlinu ovog utorka (30. jun): skoro 59.000 registrovanih zločina sa ekstremističkom pozadinom – što je povećanje za nešto više od 1.100 u odnosu na prethodnu godinu. Jedna brojka se posebno ističe: broj nasilnih incidenata je porastao za oko deset odsto, odnosno na oko 3.300 slučajeva.