IZ ERBASOVE FABRIKE

Jedan od najiščekivanijih i najzanimljivijih aviona na svijetu, Erbasov Beluga XL, počeo je sa prvim operativnim letovima.

Kako piše CNN, operacije su počele 9. januara 2020. čime Beluga XL postaje jedan od najvećih “zvjeri u zraku”, u vrijeme laganog odlaska slavnih Airbus A380 i Boeing 747.

Iako avion nije namijenjen običnom komercijalnom putovanju, on će imati značajnu ulogu u transportu velikih djelova aviona koji će tek biti građeni i koji će igrati značajnu ulogu u transportu putnika u budućnosti, piše portal Klix.ba.

Glavna uloga Beluge XL biće prenošenje velikih djelova Erbasovih komercijalnih aviona iz mjesta proizvodnje do lokacija za “sastavljanje” u Tuluzu, Hamburgu i kineskom Tjencinu.

Beluga XL je izgrađen u šest primjeraka i bazirana na Airbusu A330, uz “naduvavanje” trupa i spuštanje pilotske kabine.

Nasljednik je originalne “beluge” koja je bila u funkciji od 1995. godine.

POZAMAŠNI HONORARI

Muzičkim zvijezdama koje su tokom novogodišnjih praznika nastupile u Crnoj Gori isplaćeni su honorari od preko milion eura, saopštila je portparolka Poreske uprave Milica Vuletić.

 

Po tom osnovu obračunate su, kaže ona, i poreske obaveze prema državi Crnoj Gori.

“Poreski inspektori utvrdili su da su muzičkim zvijezdama isplaćeni honorari od preko milion eura, a da su po tom osnovu obračunate poreske obaveze u iznosu od oko 75.000 eura, kada je u pitanju porez na dohodatk fizičkih lica, ali i oko 40.000 eura kada je u pitanju porez na dodatu vrijednost”, rekla je Vuletić u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore (RTCG).

Pojašnjava i da postoje indirektni efekti organizacije takvih manifestaicja, koji se tiču porasta prometa u ugostiteljskim objektima, kada je u pitanju djelatnost prodaje pića i ostalih proizvoda.

“I u tom smislu, svi efekti koji su osjetljivi kad je u pitanju turistička sezona biće vidljivi u februaru, kada dospijeva obaveza prijavljivanja i plaćanja obaveza vezano za prihode iz januara. Očekujemo da će poreski obveznici regularno prijaviti svoje obaveze”, rekla je Vuletić.

Ona je rekla da su zadovoljni i ponosni na realizovanu poresku naplatu u 2019. godini od milijardu i 180 miliona eura, što je za čak 100 miliona iznad 2018. godine, a 80 miliona iznad plana za prošlu godinu. 

POZAMAŠNI HONORARI

Muzičkim zvijezdama koje su tokom novogodišnjih praznika nastupile u Crnoj Gori isplaćeni su honorari od preko milion eura, saopštila je portparolka Poreske uprave Milica Vuletić.

 

Po tom osnovu obračunate su, kaže ona, i poreske obaveze prema državi Crnoj Gori.

“Poreski inspektori utvrdili su da su muzičkim zvijezdama isplaćeni honorari od preko milion eura, a da su po tom osnovu obračunate poreske obaveze u iznosu od oko 75.000 eura, kada je u pitanju porez na dohodatk fizičkih lica, ali i oko 40.000 eura kada je u pitanju porez na dodatu vrijednost”, rekla je Vuletić u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore (RTCG).

Pojašnjava i da postoje indirektni efekti organizacije takvih manifestaicja, koji se tiču porasta prometa u ugostiteljskim objektima, kada je u pitanju djelatnost prodaje pića i ostalih proizvoda.

“I u tom smislu, svi efekti koji su osjetljivi kad je u pitanju turistička sezona biće vidljivi u februaru, kada dospijeva obaveza prijavljivanja i plaćanja obaveza vezano za prihode iz januara. Očekujemo da će poreski obveznici regularno prijaviti svoje obaveze”, rekla je Vuletić.

Ona je rekla da su zadovoljni i ponosni na realizovanu poresku naplatu u 2019. godini od milijardu i 180 miliona eura, što je za čak 100 miliona iznad 2018. godine, a 80 miliona iznad plana za prošlu godinu. 

MLADA UMJETNICA

Američka pjevačica Bili Ajliš pjevaće naslovnu pjesmu za novi film o Džejmsu Bondu, objavljeno je na vebsajtu 007.

Pjevačica (18) napisala je muziku i tekst sa svojim bratom i uobičajenim saradnikom Fineasom, i biće najmlađi umjetnik koji je izveo naslovnu numeru za jedan film iz Džejms Bond franšize.

Kompanija EON Prodakšns koja je producent za filmove o Bondu je uvijek pridavala poseban značaj za originalne tematske pjesme i trudila se da angažuje umjetnike u skladu sa svojim vremenom.

Tako su svoj glas za te filmove dali, između ostalih, Madona, Adel, Sem Smit, Ališa Kiz, i Džek Vajt sa različitim uspjehom. Među najcijenjenijim su “Live and Let Die” Pola Makartnija i Vingsa, “Skyfall ” Adel i “Goldfinger” Širli Basi.

Film o Džejmsu Bondu “No time to die” izlazi 2. aprila u Velikoj Britaniji, 8. aprila u Francuskoj i 10. aprila u SAD. Ulogu Džejmsa Bonda ponovo i posljednji put igra Danijel Krejg, dok misterioznog neprijatelja glumi Rami Malek, dobitnik Oskara 2019. za film “Boemska rapsodija”.

MLADA UMJETNICA

Američka pjevačica Bili Ajliš pjevaće naslovnu pjesmu za novi film o Džejmsu Bondu, objavljeno je na vebsajtu 007.

Pjevačica (18) napisala je muziku i tekst sa svojim bratom i uobičajenim saradnikom Fineasom, i biće najmlađi umjetnik koji je izveo naslovnu numeru za jedan film iz Džejms Bond franšize.

Kompanija EON Prodakšns koja je producent za filmove o Bondu je uvijek pridavala poseban značaj za originalne tematske pjesme i trudila se da angažuje umjetnike u skladu sa svojim vremenom.

Tako su svoj glas za te filmove dali, između ostalih, Madona, Adel, Sem Smit, Ališa Kiz, i Džek Vajt sa različitim uspjehom. Među najcijenjenijim su “Live and Let Die” Pola Makartnija i Vingsa, “Skyfall ” Adel i “Goldfinger” Širli Basi.

Film o Džejmsu Bondu “No time to die” izlazi 2. aprila u Velikoj Britaniji, 8. aprila u Francuskoj i 10. aprila u SAD. Ulogu Džejmsa Bonda ponovo i posljednji put igra Danijel Krejg, dok misterioznog neprijatelja glumi Rami Malek, dobitnik Oskara 2019. za film “Boemska rapsodija”.

EVROPSKI PARLAMENT

Evropski parlamentarci na sjednici održanoj povodom hrvatskog predsjedavanja Savjetom EU žestoko su kritikovali zvanični Zagreb zbog problema sa migrantima i vladavinom prava. Premijer Andrej Plenković sve je to pažljivo slušao, a onda odgovorio da njihove primjedbe ne treba uzeti “zdravo za gotovo”.

Povodom najave Hrvatske da tokom predsedavanja namerava da se usredsredi na vladavinu prava i bolje upravljanje migracijama, švedska evroparlamentarka Malin Bjork je, obraćajući se Plenkoviću, rekla da je lično posjetila područje na sjeveru BiH, na granici sa Hrvatskom i šta je tamo videla.

“Tamo je bilo 10.000 nezakonitih povrataka 2018. godine i čak 25.000 prošle godine”, poručila je Bjork i dodala da je tamo otišla nakon što je pročitala izvještaj o brutalnosti hrvatske granične policije.

“Moram priznati da su priče ponekad bile još i gore: bilo je ranjavanja i od pasa, a brutalnost kojoj sam bila svjedok doista je bila strašna. Civilno društvo pokušava da pokaže solidarnost prema izbjeglicama, međutim oni se nalaze na meti”, upozorila je švedska parlamentarka, prenio je portal Indeks.

Dodala je da “nijedna država članica ne bi trebalo da se ponaša tako na svojim granicama, bez obzira gdje se to nalazi”.

Hrvatski zastupnik EPP-a, HDZ-ovac Tomislav Sokol odgovorio joj je da su to neistine, jer izvještaj koji je spominjala nije, kako je rekao, od nadležnih tijela.

Naglasio je da Hrvatska poštuje zakone, na šta je Šveđanka odgovorila da je tokom svoje, kako je kazala, “vrlo kratke” posjeti granici BiH i Hrvatske i sama vidjela 25 “pušbekova”.

Plenković: Nijesmo se odlučili za zidove, poštujemo zakone

Plenkoviću su i drugi evroparlamentarci prebacivali ponašanje Hrvatse s migrantima, a on je odgovorio da “Hrvatska neće dopustiti da bude država koja će biti neformalni hotspot”, da se Hrvatska nije kao druge države odlučila za izgradnju barikada i bodljikave žice, već da se “hrvatska, evropska i buduća granica Šengena” štiti sa 6.500 policajaca.

“Rješenje je zaštita spoljne granice, posebno one između Turske i Grčke na kojoj kreće istočno-mediteranska i zapadnobalkanska ruta”, rekao je Plenković.

EU da pomogne u kriznim područjima

Dodao je da i Evropa može da djeluje na kriznim područjima s humanitarnom pomoći, ekonomskom snagom, posredovanjem u sukobima i drugim alatima.

Predsjednica grupe Zelenih Ska Keler u EP-u, je nakon Plenkovićevog predstavljanja hrvatskih prioriteta za predsjedanje EU govorila o izvještajima o nasilju i zlostavljanju koje hrvatska policija čini nad ilegalnim migrantima na granici sa BiH.

Keler je u svom obraćanju na plenarnoj sjednici EP rekla da se prilikom postupanja prema migrantima na hrvatsko-bosanskohercegovačkoj granici, uništava njihova imovina, da ih tuku, pa čak i, kako je rekla, pucaju na njih iz vatrenog oružja, a da hrvatska vlada to nije ni zaustavila, ni istražila.

“To nije prihvatljivo ni u jednoj članici EU, ali ni u jednoj državi bilo gdje”, rekla je Njemica, pa zaključila: “Hrvatske granice su evropske granice. Što se tamo dogodi je odgovornost svih. Nećemo okretati glavu od toga”.

Plenković je na to rekao da je Hrvatska u tretmanu migranata, da poštuje sve hrvatske i evropske zakone i međunarodne konvencije te da nijednu od tih optužbi ne treba uzeti, kako je kazao, “zdravo za gotovo”.

“To kažem kao neko ko je posjetio to područje granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i u potpunosti shvata kakav je teren i kakvi su uslovi”, rekao je premijer i dodao da se sve pritužbe na ponašanje hrvatske granične policije istražuju.

EVROPSKI PARLAMENT

Evropski parlamentarci na sjednici održanoj povodom hrvatskog predsjedavanja Savjetom EU žestoko su kritikovali zvanični Zagreb zbog problema sa migrantima i vladavinom prava. Premijer Andrej Plenković sve je to pažljivo slušao, a onda odgovorio da njihove primjedbe ne treba uzeti “zdravo za gotovo”.

Povodom najave Hrvatske da tokom predsedavanja namerava da se usredsredi na vladavinu prava i bolje upravljanje migracijama, švedska evroparlamentarka Malin Bjork je, obraćajući se Plenkoviću, rekla da je lično posjetila područje na sjeveru BiH, na granici sa Hrvatskom i šta je tamo videla.

“Tamo je bilo 10.000 nezakonitih povrataka 2018. godine i čak 25.000 prošle godine”, poručila je Bjork i dodala da je tamo otišla nakon što je pročitala izvještaj o brutalnosti hrvatske granične policije.

“Moram priznati da su priče ponekad bile još i gore: bilo je ranjavanja i od pasa, a brutalnost kojoj sam bila svjedok doista je bila strašna. Civilno društvo pokušava da pokaže solidarnost prema izbjeglicama, međutim oni se nalaze na meti”, upozorila je švedska parlamentarka, prenio je portal Indeks.

Dodala je da “nijedna država članica ne bi trebalo da se ponaša tako na svojim granicama, bez obzira gdje se to nalazi”.

Hrvatski zastupnik EPP-a, HDZ-ovac Tomislav Sokol odgovorio joj je da su to neistine, jer izvještaj koji je spominjala nije, kako je rekao, od nadležnih tijela.

Naglasio je da Hrvatska poštuje zakone, na šta je Šveđanka odgovorila da je tokom svoje, kako je kazala, “vrlo kratke” posjeti granici BiH i Hrvatske i sama vidjela 25 “pušbekova”.

Plenković: Nijesmo se odlučili za zidove, poštujemo zakone

Plenkoviću su i drugi evroparlamentarci prebacivali ponašanje Hrvatse s migrantima, a on je odgovorio da “Hrvatska neće dopustiti da bude država koja će biti neformalni hotspot”, da se Hrvatska nije kao druge države odlučila za izgradnju barikada i bodljikave žice, već da se “hrvatska, evropska i buduća granica Šengena” štiti sa 6.500 policajaca.

“Rješenje je zaštita spoljne granice, posebno one između Turske i Grčke na kojoj kreće istočno-mediteranska i zapadnobalkanska ruta”, rekao je Plenković.

EU da pomogne u kriznim područjima

Dodao je da i Evropa može da djeluje na kriznim područjima s humanitarnom pomoći, ekonomskom snagom, posredovanjem u sukobima i drugim alatima.

Predsjednica grupe Zelenih Ska Keler u EP-u, je nakon Plenkovićevog predstavljanja hrvatskih prioriteta za predsjedanje EU govorila o izvještajima o nasilju i zlostavljanju koje hrvatska policija čini nad ilegalnim migrantima na granici sa BiH.

Keler je u svom obraćanju na plenarnoj sjednici EP rekla da se prilikom postupanja prema migrantima na hrvatsko-bosanskohercegovačkoj granici, uništava njihova imovina, da ih tuku, pa čak i, kako je rekla, pucaju na njih iz vatrenog oružja, a da hrvatska vlada to nije ni zaustavila, ni istražila.

“To nije prihvatljivo ni u jednoj članici EU, ali ni u jednoj državi bilo gdje”, rekla je Njemica, pa zaključila: “Hrvatske granice su evropske granice. Što se tamo dogodi je odgovornost svih. Nećemo okretati glavu od toga”.

Plenković je na to rekao da je Hrvatska u tretmanu migranata, da poštuje sve hrvatske i evropske zakone i međunarodne konvencije te da nijednu od tih optužbi ne treba uzeti, kako je kazao, “zdravo za gotovo”.

“To kažem kao neko ko je posjetio to područje granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i u potpunosti shvata kakav je teren i kakvi su uslovi”, rekao je premijer i dodao da se sve pritužbe na ponašanje hrvatske granične policije istražuju.

PREKRŠEN DOGOVOR O PRIMIRJU

Ruski borbeni avioni napali su nekoliko gradova u provinciji Idlib na sjeverozapadu Sirije koje drže pobunjenici, prenijela je agencija Rojters.

Taj napad uslijedio je svega dva dana od kako je stupilo na snagu primirje dogovoreno sa Turskom, rekli su Rojtersu očevici i izvori iz redova pobunjenika.

Kako se navodi, na meti napada bili su Kan al Subl, Masaran i još nekoliko gradova na jugu provincije Idlib, posljednjem uporištu pobunjenika, koje je prethodno bombardovano više od mjesec dana.

Posljednjih nedjelja iz provincije Idlib izbjegle su stotine hiljada ljudi zbog napada ruskih aviona i artiljerije sirijskih vladinih snaga.

Visoki zvaničnik Ujedinjenih nacija ukazao je ranije ovog mjeseca na humanitarnu situaciju u Idlibu odakle je pobjeglo najmanje 300.000 civila i podsjetio da je u prethodnom talasu više od pola miliona ljudi utočište potražilo u prihvatnim centrima u blizini granice sa Turskom, prenosi Rojters.

Moskva navodi da ruske snage, zajedno sa sirijskom vojskom i proiranskim milicijama žele da spriječe terorističke napade militanata Al Kaide, za koje tvrdi da napadaju naseljena područja pod kontrolom sirijske vlade.

Rusija optužuje pobunjenike da narušavaju takozvanu zonu deeskalacije, dogovorenu prije dve godine između Moskve i Ankare.

Rusija je ranije ove nedjelja saopštila da je otvorila bezbjedne koridore kojima ljudi iz Idliba mogu da iz provincije pređu na područja pod vladinom kontrolom.

KAFU UVOZIMO IZ 35 ZEMALJA

U Crnu Goru se godišnje uveze 3,22 miliona kilograma pržene i nepržene kafe, što znači da svaki od oko 622 hiljade stanovnika popije u prosjeku 740 šoljica ovog napitka. Ova računica je izvedena na “domaćinskoj” mjeri od sedam grama za svaku šoljicu kafe.

Crna Gora za uvoz ove kafe, kako pokazuju posljednji podaci Monstata, potroši 9,4 miliona eura, piše Pobjeda.

Kafu, po podacima statistike, uvozimo iz 35 zemalja. Najviše kafe se godišnje uveze iz Brazila, preko dva miliona kilograma za šta se potroši 4,17 miliona eura.

Na drugom mjestu je Indija iz koje godišnje stigne 412.500 kilograma za koje se plati 2,9 miliona eura. Treću poziciju zauzima Italija sa 412 hiljada kilograma, potom Sjeverna Makedonija 137.500 kilograma, Vijetnam 84.500 kilograma, Austrija i Srbija po 27 hiljada kilograma… Kafu uvozimo iz dalekih zemalja, ali i iz evropskih i našeg regiona.

Crna Gora nije samo uvoznik nego i izvoznik kafe, ali u malim količinama. Godišnje, po posljednjim podacima Monstata, izvezemo svega 1.436 kilograma kafe za oko hiljadu eura.

Iz Uprave carina Pobjedi su kazali da carinski nadzor pokazuje da ima nepravilnosti tokom uvoza kafe.

“Prilikom vršenja carinskog nadzora registrovane su nepravilnosti, koje se odnose na neblagovremeno podnošenje prijava, podnošenje prijava sa nepravilnim obračunom poreza na kafu i uzimanjem robe ispod carinskog nadzora”, objasnili su iz Uprave carina.

Upravo zbog toga Ministarstvo finansija i Uprava carina su planirali da promijene stvari.

“Ministarstvo finansija, u saradnji sa Upravom carina, tokom 2020. godine razmotriće i eventualno predložiti Vladi izmjene Zakona o porezu na kafu. U postupku izrade akta razmotriće se sve primjedbe i sugestije privrednih subjekata koji se bave proizvodnjom i uvozom kafe i predložiti najoptimalnije rješenje zasnovano na najboljoj praksi i uporednim rješenjima u ovoj oblasti”, kazali su Pobjedi iz Uprave carina, ali nijesu navodili detalje jer je sve u formi analize.

Od poreza na kafu, po posljednjim podacima, za osam mjeseci prošle godine naplaćeno je 1,68 miliona eura, a uskoro će biti poznat podatak za cijelu prošlu godinu. Podsjetimo da se na kilogram nepržene kafe plaća porez od jednog eura, a na prženu 80 centi. Na kilogram ljuspica i opni od kafe plaća se jedan euro poreza, a na ekstrakte, esencije i koncentrate od kafe 1,30 eura. Porez od 2,5 eura plaća se na kilogram neto mase kafe sadržane u gotovom proizvodu.

VUJOVIĆ SAOPŠTIO

Na prvoj dionici autoputa Bar-Boljare završeno je 86 odsto radova, tuneli su u završnoj fazi, dok se radovi na spajanju tri mosta očekuju nakon što to dozvole vremenske prilike, saopštio je direktor PJ Autoput Bar-Boljare Goran Vujović.

 

Vujović je u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore (RTCG) saopštio da na današnji dan imaju spojene 34 rasponske konstrukcije mostova.

“Tuneli su u završenoj fazi, od grubih betonskih građevinskih radova preostala je lijeva cijev tunela Mateševo, gdje je ostalo nekih 100 metara betonske obloge. U toku su radovi na postavljanju ivičnjaka na drenažama. Ti radovi su preko 95 posto završeni. Počela je priprema za izradu posteljice i tampon slojeva koja prethodi asfaltnoj podlozi. Na mostovima danas imamo 17 mostova spojenih duplih, dakle 34 rasponske konstrukcije su spojene i betonirane. Ostala su nam mostovi Tara 2, Uvač 4 i Lutovo koji nijesu spojeni. Lutovo se očekuje narednih 15-ak dana. Sve spremno je za betoniranje, čekaju se vremenski uslovi. Tara 2 i Uvač 4 su zavisni od temperaturnih promjena, očekujem radove u martu, prije toga teško”, rekao je Vujović.

Do danas, kako je rekao, na autoputu imamo šest kilometara asfaltiranog prvog sloja BNS-a. Počelo se, kaže Vujović, sa elektro-mašinskim instalacijama.

“To su ljepši radovi, radovi na opremanju i instalacijama. Na dosta tunela je već postavljena ventilacija, postavljeni su držači kablova, razvučeni su optički kablovi, to je tzv. šminkanje, i do sada je završeno 20 posto radova”, rekao je Vujović.

Govoreći o mostu Moračica, on kaže da je bilo zadovoljstvo raditi na takvom projekti koji je, kako je istakao, “ključni objekat na trasi od kog je sve zavisilo”.

“Kad je most spojen svima nam je laknulo, jer nam je otvoren bio front radova”, rekao je Vujović, uz napomenu da je brzina na autoputu ograničena na 100 km/h.

Vremenski uslovi im, kako kaže, prave velike probleme na drugoj polovini trase, gdje su temperaturne razlike velike.

“Tamo je već -15 stepeni, što otežava radove spolja, posebno betonske radove”, istakao je Vujović.

Vožnja autoputem ima određene specifičnosti. Prvo i osnovno pravilo – učesnik u saobraćaju mora pažljivo pratiti horizotnalnu i vertikalnu signalizaciju, bilo da se radi o uključenju ili isključenju s autoputa, kao i preporučene i dozvoljene brzine.

O svemu tome je za TVCG govorio sudski, saobraćajni i mašinski vještak Igor Radojević.

  • Zogović: Crna Gora da zatraži nezavisnu međunarodnu istragu o torturi nad svojim državljanima
    on 02/07/2026 at 13:00

    Potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović najoštrije je osudio, kako je naveo, fizičko i psihičko zlostavljanje, pokušaj ponižavanja i grubo kršenje ljudskih prava kojima su, prema njegovim riječima, bili izloženi državljani Crne Gore Damjan Otašević, Stefan Tatar, Mirko Žižić, Darko Ašanin i Danilo Ljutić tokom hapšenja na Kosovu.

  • Iranska vojska prijeti tankerima koji ne poštuju dogovorene rute u Ormuskom moreuzu
    on 02/07/2026 at 12:55

    Iranska združena vojna komanda upozorila je danas da svi tankeri za naftu koji se kreću kroz Ormuski moreuz moraju da koriste njene odobrene rute ili će se suočiti sa „snažnim odgovorom“.

  • Spajić: Komnenić i Vučićević ne mogu u istu ravan, mjera Srbije nije recipročna
    on 02/07/2026 at 12:28

    Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić ocijenio je da se odluka zvaničnog Beograda o zabrani ulaska crnogorskom novinaru Petru Komneniću ne može smatrati recipročnom mjerom nakon što je Podgorica prethodno zabranila ulazak glavnom uredniku „Informera” Draganu J. Vučićeviću.

  • Kancelar Merc želi da vrati Nemačku „na pravi put“ – kako?
    on 02/07/2026 at 12:28

    Opomene šefa države možda su imale efekat. Još dok su visoke ličnosti vladajuće nemačke koalicije još uvek pregovarale, oglasio se savezni predsednik Frank-Valter Štajnmajer – koji generalno održava političku neutralnost. Te večeri, dok su lideri CDU, CSU i SPD sastajali u Kabinetu kancelara u Berlinu, Štajnmajer je izneo ocenu da zemlju pritiska „prava kriza“. Cilj zato mora biti, kako je naglasio, „donošenje paketa reformi koji će promeniti raspoloženje javnosti, konačno ukazati na put napred i podrazumevati rešenja koja su nam hitno potrebna“. To su bile neobično jasne reči i očekivanja.

  • U akciji ,,Znanje nije za bacanje” prikupljeno 56 tona papira i kartona
    on 02/07/2026 at 12:23

    Uspješno je završena akcija ,,Znanje nije za bacanje” u kojoj je prikupljeno i dopremljeno 56 tona papira i kartona, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija (MPNI).

  • Ibrahimović otvorio Kancelariju Ambasade Crne Gore u Luksemburgu
    on 02/07/2026 at 12:13

    Danas je predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović u svojstvu potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova, otvorio Kancelariju Ambasade Crne Gore u Belgiji sa sjedištem u Luksemburgu, saopšteno je iz te partije.

  • Administrativni odbor utvrdio predlog za imenovanje tri člana Savjeta RTCG
    on 02/07/2026 at 12:08

    Administrativni odbor Skupštine Crne Gore utvrdio je Predlog odluke o imenovanju tri člana Savjeta Javnog medijskog servisa Radio Televizije Crne Gore (RTCG) - Pavla Radovanovića (Privredna komora), Amara Škrijelja (NVO iz oblasti zaštite ljudskih prava) i Radenka Lacmanovića (Paraolimpijski komitet), nakon što je konstatovao da predloženi kandidat Veselin Drljević ne može biti član tog tijela jer ne ispunjava zakonske uslove.

  • Abazović: Glasanje za Ustav klikom na taster, medveđa usluga Crnoj Gori
    on 02/07/2026 at 11:49

    Lider GP URA i poslanik u Skupštini Crne Gore Dritan Abazović nije precizirao da li će u ponedjeljak njegov poslanički klub glasati za predložene izmjene Ustava Crne Gore, ali je poručio da taj akt ne smije biti predmet političke trgovine, saopšteno je iz tog Građanskog pokreta.

  • Osam proizvoda Crnagoracoopa nosiće žig Dobro iz Crne Gore
    on 02/07/2026 at 11:21

    Savjet za dodjelu žiga vizuelnog označavanja crnogorskih proizvoda Dobro iz Crne Gore dodjelio je pravo njegovog korišćenja kompaniji Crnagoracoop iz Danilovgrada, saopšteno je iz Privredne komore (PKCG).

  • U ratu u Ukrajini stradalo, ranjeno i nestalo više od dva miliona vojnika sa obje strane
    on 02/07/2026 at 11:18

    Rat u Ukrajini doveo je do dva miliona ruskih i ukrajinskih vojnih žrtava, uključujući ranjene, poginule i nestale, saopštio je Centar za strateške i međunarodne studije sa sjedištem u Vašingtonu.

  • Zogović: Crna Gora da zatraži nezavisnu međunarodnu istragu o torturi nad svojim državljanima
    on 02/07/2026 at 13:00

    Potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović najoštrije je osudio, kako je naveo, fizičko i psihičko zlostavljanje, pokušaj ponižavanja i grubo kršenje ljudskih prava kojima su, prema njegovim riječima, bili izloženi državljani Crne Gore Damjan Otašević, Stefan Tatar, Mirko Žižić, Darko Ašanin i Danilo Ljutić tokom hapšenja na Kosovu.

  • Spajić: Komnenić i Vučićević ne mogu u istu ravan, mjera Srbije nije recipročna
    on 02/07/2026 at 12:28

    Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić ocijenio je da se odluka zvaničnog Beograda o zabrani ulaska crnogorskom novinaru Petru Komneniću ne može smatrati recipročnom mjerom nakon što je Podgorica prethodno zabranila ulazak glavnom uredniku „Informera” Draganu J. Vučićeviću.

  • Ibrahimović otvorio Kancelariju Ambasade Crne Gore u Luksemburgu
    on 02/07/2026 at 12:13

    Danas je predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović u svojstvu potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova, otvorio Kancelariju Ambasade Crne Gore u Belgiji sa sjedištem u Luksemburgu, saopšteno je iz te partije.

  • Administrativni odbor utvrdio predlog za imenovanje tri člana Savjeta RTCG
    on 02/07/2026 at 12:08

    Administrativni odbor Skupštine Crne Gore utvrdio je Predlog odluke o imenovanju tri člana Savjeta Javnog medijskog servisa Radio Televizije Crne Gore (RTCG) - Pavla Radovanovića (Privredna komora), Amara Škrijelja (NVO iz oblasti zaštite ljudskih prava) i Radenka Lacmanovića (Paraolimpijski komitet), nakon što je konstatovao da predloženi kandidat Veselin Drljević ne može biti član tog tijela jer ne ispunjava zakonske uslove.

  • Abazović: Glasanje za Ustav klikom na taster, medveđa usluga Crnoj Gori
    on 02/07/2026 at 11:49

    Lider GP URA i poslanik u Skupštini Crne Gore Dritan Abazović nije precizirao da li će u ponedjeljak njegov poslanički klub glasati za predložene izmjene Ustava Crne Gore, ali je poručio da taj akt ne smije biti predmet političke trgovine, saopšteno je iz tog Građanskog pokreta.

  • Marković: Ustavne promjene su ključne za evropski put Crne Gore
    on 02/07/2026 at 10:47

    Crna Gora je pred ključnom odlukom koja će odrediti dalji tok evropskih integracija, a usvajanje ustavnih promjena predstavlja preduslov za nastavak pregovora sa Evropskom unijom i pristup evropskim fondovima, saopštila je poslanica Pokreta Evropa sad Branka Marković.

  • Konatar se povlači iz Skupštine, nasljeđuje ga Radovanić
    on 02/07/2026 at 10:22

    Građanski pokret URA saopštio je da će Mileta Radovanić u poslaničkim klupama naslijediti Miloša Konatara, poručujući da na taj način nastavljaju da postavljaju demokratske standarde.

  • Milatović uputio apel poslanicima: Vrijeme je da završimo evropski posao
    on 02/07/2026 at 09:22

    Crnogorski predsjednik Jakov Milatović pozvao je političke lidere i poslanike svih političkih subjekata da pokažu državničku odgovornost i okupe se oko pitanja koja određuju evropsku budućnost Crne Gore.

  • Mugoša: Manipulacije oko promjene Ustava, rješenje su dijalog, kompromis i dobra volja
    on 02/07/2026 at 08:21

    Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša ocijenio je da vlast mjesecima opstruira promjene Ustava, izbor sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta, navodeći da su to ključne obaveze na evropskom putu Crne Gore. Poručio je da je izlaz iz trenutne situacije u dijalogu, kompromisu i dobroj volji.

  • Poslanici danas raspravljaju o promjenama Ustava
    on 02/07/2026 at 06:42

    Poslanici crnogorskog parlamenta počeće danas raspravu o promjenama Ustava koje je predložila Vlada, a za čije usvajanje je neophodna dvotrećinska većina.  Vlada je predložila promjenu Ustava kojom se mijenja sastav i način izbora članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, dok se drugi predlog odnosi na Centralnu banku (CBCG).