POLICIJA SAOPŠTILA

Za skoro mjesec dana policija je oduzela više od 20.000 petardi i različitog vatrometa, saopštio je Mladen Marković načelnik Sektora za javni red i mir u Upravi policije.

Podsjeća da je i ove godine pokrenuta akcija “Petarda” i to od 16. decembra do 16. janura.

“Do sada je policija oduzela više od 20.000 petardi i različitog vatrometa”, kazao je Marković.

Podsjetio je i na podatak da je petnaest osoba povrijeđeno od upotrebe pirotehnike tokom praznika. Dodaje, međutim, da se prodaja odvija u leganim tokovima.

“Nabavka pirotehničkih sredstava se vrši leganim tokovima, zapljena je manja, jer je prodaja legalizovana”, ističe Marković.

Podsjeća da su se u prethodnom periodu, od 21. decembra, osim proslava, održavale i litije u većini gradova.

“Mogu da kažem da je stanje javnog reda i mira bilo dobro”, naveo je Marković i dodao da je policija profesionalno i požrtvovano postupala u prethodnom periodu.

Tokom praznika, kako kaže, javni red i mir bio je stabilan.

NAJVIŠE ZBOG ČEKANJA

Tokom 2019. godine Zaštitniku prava pacijenata Kliničkog centra Crne Gore obratio se 1.931 pacijent. Najčešće su se žalili zbog dužine čekanja na pregled, kvalitet liječenja i postupke zdravstvenih radnika.

Zaštitnica Alma Mutapčić je za Dan istakla da se nezadovoljstva i pisani prigovori pacijenata rješavaju u roku od tri dana i da su najčešće posljedica opterećenja klinika i zaposlenih. U 2018. godini na usluge i kvalitet liječenja žalilo se 1.257 pacijenata, dok su se, prema podacima Ministarstva zdravlja, u prvih pola godine u svim ustanovama žalile 2.073 osobe.

“Zaštitniku prava pacijenata Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) tokom 2019. godine se obratio 1.931 pacijent, a u našoj ustanovi se godišnje liječi oko 40 hiljada bolesnika, dok se u Poliklinici obavi preko milion i 500 hiljada zdravstvenih usluga, u Centru za laboratorijsku dijagnostiku godišnje se uradi preko pet miliona analiza, u toku godine obavi se preko 13 hiljada operacija, preko dvije hiljade malih intervencija u Urgentnom centru, preko tri hiljade porođaja i preko 10 hiljada dijaliza, što predstavlja 0,03 odsto pacijenata koji su se obratili Zaštitniku prava pacijenata KCCG”, navodi Mutapčić.

Od toga, dodaje, četvrtina pacijenata (491) potražila je savjet ili konsultaciju.

“Najveći broj primjedbi zabilježen je u periodu od januara zaključno sa julom 2019. god. (1.530) i odnosio se: na dužinu čekanja na pregled najopterećenijih specijalnosti (internističke ambulante endokrinološka, gastroeneterološka, reumatološka), a zatim slijedi kardiološka i Centar za radiološku dijagnostiku; način potvrde ili otkazivanja pregleda ili dijagnostičkih procedura. Prigovori su se u najvećem broju odnosili na nemogućnost odabira ljekara specijaliste određenih specijalnosti (kardiolog, endokrinolog), dužinu čekanja na pregled ili dijagnostičke metode u najopterećenijim ambulantama (gastroenterološka, kardiološka, endokrinološka), zatim na Centar za radiološku dijagnostiku (dužinu čekanja na dopler krvnih sudova i dužinu čekanja MR pregleda većeg od mjesec dana)”, ističe Mutapčić.

Naglašava i da KCCG preduzima mjere da se obezbijedi pravovremeno liječenje svim pacijentima.

“Primjedbu na postupak zdravstvenog radnika u 2019. godini Zaštitniku prava pacijenata su podnijela 22 pacijenta, a na kvalitet zdravstvene usluge 41 pacijent. Svaki prigovor podnijet u pisanoj formi ili usmeno je evidentiran i rješavan u zavisnosti od vrste prigovora, a u skladu sa Zakonom o pravima pacijenata. Veliki broj prigovora se riješio u istom danu neposredno nakon obraćanja, a u određenim problematikama se sprovodila predviđena procedura dobijanja izjašnjenja od direktora Klinika na koje se odnose prigovori, te se o preduzetim aktivnostima pacijent obavještavao u roku od tri dana, kako to Zakon o pravima pacijenata nalaže. Od avgusta zaključno sa decembrom 2019. godine broj obraćanja Zaštitniku prava pacijenata je smanjen i kretao se u prosjeku od 60 do 100 na mjesečnom nivou, od čega se jedna trećina odnosila na savjet ili konsultaciju”, dodaje Mutapčić.

CEROVIĆ O LAŽNIM VIJESTIMA

Komunikolog Radoje Cerović kaže da je danas, više nego ikad, potrebno napraviti restriktivan i brz protokol u provjeri izvora informacije.

Cerović je, gostujući u Jutarnjem programu TVCG, kazao da je danas najteže utvrditi ko je izvor informacije i ko plasira lažne vijesti.

Posebno je, kako dodaje, teško utvrditi motiv i razlog zbog kojeg neko plasira lažne vijesti. Problematično je, kako navodi Cerović, i to što danas svako preko društvenih mreža, može da objavi informaciju.

“Danas više nego ikad je potrebno napraviti restriktivni protokol koji mora biti brz u provjeri izvora informacije. Onog trenutka kada taj protokol ne bude sproveden postoji veliki rizik. Da li ste vi zlonamjerno plasirali informaciju, ili vam je informacija zlonamjerno plasirana, pa ste je vi dalje plasirali, ko vam je zlonamjerno plasirao informaciju? To su suviše kompleksna pitanja”, naveo je Cerović.

Greška, kako dodaje, može da se desi, ali nemaju sve greške istu posljedicu.

“Postoje politički, istorijski trenuci u kojim nešto može da izazove nevjerovatne posljedice. Možete da izazovete rat bez ikakvih problema time što ćete u oportunom trenutku da plasirate emocionalno relevantnu informaciju”, navodi Cerović.

Kako pojašnjava Cerović, što je stresniji trenutak, to je manja kongnitivna kontrola, publika manje provjerava istinitost informacije.

“Greška je moguća, previd je moguć, zla namjera, ali istorijski trenutak često nameće potrebu za dodatnom kontrolom kod novinara, ali i kod publike”, zaključio je Cerović.

IZMJENE ZAKONA

Predlogom izmjena Zakona o turizmu, koji je na javnoj raspravi do 15. februara, obaviće se transponovanje EU direktive o putovanjima u paket aranžmanima iz jula 2018. godine, čime se povećavaju zaštitni mehanizmi za potrošače.

Generalna direktorica za razvoj konkurentnosti i investicije u Ministarstvu turizma, Olivera Brajović objasnila je za Pobjedu da je taj zakon krovni dokument kojim se uređuju uslovi za obavljanje turističke i ugostiteljske djelatnosti, kojim se stvaraju preduslovi za poboljšanje poslovanja u turizmu.

“Osnovni razlog za donošenje novog zakona je što internet postaje sve važniji medij posredstvom kojeg se nude ili prodaju usluge putovanja. Takođe, te se usluge sve manje prodaju kao unaprijed utvrđen paket-aranžman, a sve više kao različite kombinacije usluga u skladu sa željama i potrebama turista”, kazala je Brajović.

Ona je navela da se veliki broj tih kombinacija nalazi u ,,sivoj“ zoni, prvenstveno zbog njihove neobuhvaćenosti ili nedovoljno jasne pokrivenosti odredbama EU Direktive o putnim aranžmanima, sa kojom je važeći zakon usklađen.

“U cilju prevazilaženja nedostataka donesena je Direktiva EU 2015/2302 o putovanjima u paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, kojom je stavljena van snage Direktive EU 90/314/EEZ, pa se pristupilo izmjenama našeg zakona kojim se omogućava transparentnije i efikasnije poslovanje u turizmu i ugostiteljstvu, uz suzbijanje sive zone”, precizirala je Brajović.

Direktiva EU 2015/2302 reguliše odnose između turističke agencije i putnika/turiste, razrađujući detaljno njegova prava iz ugovora o putnom i povezanom putnom aranžmanu.

Kako je objasnila Brajović osnovne odredbe u Nacrtu zakona o turizmu i ugostiteljstvu odnose se na definiciju paket-aranžmana i povezanog putnog aranžmana, predugovorne informacije o paket-aranžmanu i njihov obavezujući karakter, ugovore o putovanju u paket-aranžmanu i povezanom putnom aranžmanu, prenos ugovora na drugog putnika, izmjena cijene i ostalih uslova ugovora, raskid ugovora i pravo na odustajanje prije početka paket-aranžmana.

Odredbe se odnose i na odgovornost za izvršenje paket-aranžmana, ispravljanje neusklađenosti u izvršenju usluga putovanja obuhvaćenih paket-aranžmanom, sniženje cijene i naknada štete zbog neusklađenosti izvršenja ugovora, stupanje u kontakt sa organizatorom putovanja preko posrednika i obaveza pružanja pomoći, kao i zaštita u slučaju insolventnosti turističke agencije.

Komenatrišući nacrt zakona predavač na Fakultetu za biznis i turizam u Budvi Ivo Županović, za Pobjedu je kazao da treba uvesti određene dopune.

“U vrstama ugostiteljskih objekata za smještaj, pripremanje hrane, pića i napitaka neophodno je dodati pojam difuzni hotel, kako bi se u punom kapacitetu omogućilo ukrupnjavanje privatnog smještaja”, tvrdi Županović, koji smatra da treba upotrijebiti drugačiju formulaciju za tajnog gosta.

On je naveo da tajnog gosta obično angažuje sam menadžment ugostiteljskog objekta u smislu unapređenja usluge i zaštite brenda.

“Takođe se podrazumijeva da Ministarstvo turizma u slučaju sumnje u kvalitet određenog subjekta može da koristi institut tajnog gosta, te smo mišljenja da navedene formulacije treba tretirati integralno”, smatra Županović.

On je ocijenio da bi trebalo precizirati da i lokalne i klasterske turističke organizacije mogu koncipirati strategije razvoja turizma, u saglasju sa nacionalnom strategijom.

Prema njegovim riječima, trebalo bi precizirati na koje se oblasti odnose predviđeni podsticaji za preduzeća, preduzetnike i pojedince koji obavljaju djelatnost povezanu sa turizmom i ugostiteljstvom.