ISTRAŽIVANJA NA STENFORDU

Svima je poznata informacija da je prosječna tjelesna temperatura 37°C, ali prema najnovijim istraživanjima naša tijela od 1860-ih postaju sve hladnija.

Stručnjaci koji već decenijama proučavaju prosječnu tjelesnu temperaturu govore kako je ona od 37°C previsoka, rekla je ljekarka Đuli Parsonet sa Univerziteta Stenford.

“Prije se smatralo da se radi o grešci u mjerenju, a ne o tome da je naša tjelesna temperatura zapravo s vremenom opala”, dodala je ona.

Kako bi otkrila što se uistinu događa, Parsonet i njene kolege analizirali su tri skupa podataka. Prvi je obuhvatao 23.710 veterana vojske iz Američkog građanskog rata, čije su tjelesne temperature mjerene između 1860. i 1940, piše “New Scientist”.

“Trebalo mi je dugo vremena da nađem bazu podataka iz 19. vijeka u kojoj su bila zapisana mjerenja tadašnje temperature tijela”, kazala je Parsonet.

Ostala dva skupa podataka obuhvatala su razdoblja od 1971. do 1975. i od 2007. do 2017. Naučnici su tako ukupno analizirali 677.423 mjerenja tjelesne temperature.

Rezultati su pokazali da se u prosjeku američka tjelesna temperatura smanjivala za 0,03° C po deceniji. Muškarci rođeni u ranom 19. vijeku imali su tjelesne temperature za 0,59°C više od današnjih muškaraca.

Dostupni podaci za žene ne sežu tako daleko u rani 19. vijek, ali je uočeno kako je njihova tjelesna temperatura pala za 0,32°C od 1890-ih. To znači da je prosječna tjelesna temperatura danas oko 36,6°C, a ne 37°C.

“Najvjerovatnije objašnjenje, prema mom mišljenju, jest da smo u mikrobiološkom smislu drugačiji nego prije”, smatra Parsonet.

Naime, današnji ljudi imaju manje infekcija, zahvaljujući vakcinama i antibioticima, pa je naš imunološki sastav manje aktivan, a naša tjelesna tkiva manje upaljena.

Ako je to istina, tjelesna temperatura trebala bi pasti i u drugim zemljama, gdje se zdravlje ljudi poboljšalo.

“Nema naznaka da će se uskoro zaustaviti ovaj trend hlađenja tjelesne temperature. No naravno, postoji granica. Neće nam se temperatura spustiti na nulu”, rekla je Parsonet.

ISTRAŽIVANJA NA STENFORDU

Svima je poznata informacija da je prosječna tjelesna temperatura 37°C, ali prema najnovijim istraživanjima naša tijela od 1860-ih postaju sve hladnija.

Stručnjaci koji već decenijama proučavaju prosječnu tjelesnu temperaturu govore kako je ona od 37°C previsoka, rekla je ljekarka Đuli Parsonet sa Univerziteta Stenford.

“Prije se smatralo da se radi o grešci u mjerenju, a ne o tome da je naša tjelesna temperatura zapravo s vremenom opala”, dodala je ona.

Kako bi otkrila što se uistinu događa, Parsonet i njene kolege analizirali su tri skupa podataka. Prvi je obuhvatao 23.710 veterana vojske iz Američkog građanskog rata, čije su tjelesne temperature mjerene između 1860. i 1940, piše “New Scientist”.

“Trebalo mi je dugo vremena da nađem bazu podataka iz 19. vijeka u kojoj su bila zapisana mjerenja tadašnje temperature tijela”, kazala je Parsonet.

Ostala dva skupa podataka obuhvatala su razdoblja od 1971. do 1975. i od 2007. do 2017. Naučnici su tako ukupno analizirali 677.423 mjerenja tjelesne temperature.

Rezultati su pokazali da se u prosjeku američka tjelesna temperatura smanjivala za 0,03° C po deceniji. Muškarci rođeni u ranom 19. vijeku imali su tjelesne temperature za 0,59°C više od današnjih muškaraca.

Dostupni podaci za žene ne sežu tako daleko u rani 19. vijek, ali je uočeno kako je njihova tjelesna temperatura pala za 0,32°C od 1890-ih. To znači da je prosječna tjelesna temperatura danas oko 36,6°C, a ne 37°C.

“Najvjerovatnije objašnjenje, prema mom mišljenju, jest da smo u mikrobiološkom smislu drugačiji nego prije”, smatra Parsonet.

Naime, današnji ljudi imaju manje infekcija, zahvaljujući vakcinama i antibioticima, pa je naš imunološki sastav manje aktivan, a naša tjelesna tkiva manje upaljena.

Ako je to istina, tjelesna temperatura trebala bi pasti i u drugim zemljama, gdje se zdravlje ljudi poboljšalo.

“Nema naznaka da će se uskoro zaustaviti ovaj trend hlađenja tjelesne temperature. No naravno, postoji granica. Neće nam se temperatura spustiti na nulu”, rekla je Parsonet.

VRIJEDNO SKORO 20.000

U Ulici Serdara Jola Piletića, u Podgorici, izgrađeno je dječje igralište, opremljeno bezbjednom podlogom da bi se djeca bezbrižno igrala, kao i adekvatnim spravama, saopšteno je iz PG biroa.

“Radovi koji su prethodili postavljanju tartana i dječjeg mobilijara su takođe značajni – od obilježavanja površine, preko skidanja površinskog sloja, stavljanja ivičnjaka, betoniranja, tamponiranja itd. Pored toga, izgradnju ovog, kao i svih drugih igrališta pratila je i ugradnja parkovskog mobilijara, postavljanje klupa, a sva igrališta su oplemenjea i određenim vrstama stabala.Na istoj lokaciji ugrađene su i sprave za vježbanje na otvorenom”, navode iz PG biroa.

Dodaju da je Glavni grad prošle godine uložio skoro 136.000 eura u izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih dječjih igrališta.

Gradska uprava i gradska preuzeća, kako je saopšteno, izgradili su, odnosno, rekonstruisali šest dječjih igrališta u različitim djelovima grada. 

Vrijednost igrališta u Ulici Serdara Jola Piletića je blizu 20.000 eura.

INSTITUCIJI OMBUDSMANA

Zaštitnika ljudskih prava i sloboda osobe lišene slobode prošle godine podnijele su 111 pritužbi, od kojih se najviše odnose na uslovni otpust, reklasifikaciju, amnestiju i korišćenje benefita, saopšteno je iz institucije Ombudsmana.

Iz te institucije agenciji MINA kazali su da je prošle godine po sopstvenoj Zaštitnika formirano deset predmeta, a vezana su za osobe lišene slobode.

Kako su naveli, 68 predmeta formirano je na osnovu pritužbi osoba lišenih slobode putem sandučića.

Iz institucije Zaštitnika kazali su da su se zatvorenici najčešće žalili na uslovni otpust, reklasifikacija, amnestija, korišćenje zavodskih i vanzavodskih benefita, razvrstavanje po sobama.

Kako su naveli, osobe lišene slobode žalile su se i na premještaj u drugu zatvorsku jedinicu, nedostatak sredstava za higijenu.

“Pritužbe su se odnosile i na prekid izdržavanja kazne, odsustvo radnog angažovanja, nedostatak aparata, pravo na zdravstvenu zaštitu, zakonitost sudskih odluka i postupaka i zabranu mučenja i surovog neljudskog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja”, rekli su iz institucije Ombudsmana.

U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) nalazi se 1.117 osoba lišenih slobode, od kojih je 731 na izdržavanju kazne zatvora, a za 386 osoba određena je mjera pritvora.

Najviše osoba lišenih slobode u UIKS-u se nalazi zbog krivičnih djela protiv imovine, života i tijela, zdravlja ljudi, platnog prometa i privrednog poslovanja.

Iz UIKS-a su agenciji MINA kazali da od ukupnog broja osoba lišenih slobode koje se nalaze na izdržavanju kazne zatvora, oko deset odsto čine strani državljani, dok je taj procenat u pritvoru veći i iznosi oko 28 odsto.

Kako su naveli, prošle godine nije bilo zatvorenika prema čijoj je presudi primijenjena amnestija.

„Posljednje bjekstvo zatvorenika iz UIKS-a dogodilo se 2015. godine i to u dva slučaja iz organizacione jedinice Zatvor Bijelo Polje“, rekli su iz Uprave.

Kako su dodali, u prethodnom periodu registrovano je više slučajeva pokušaja bjekstva zatvorenika iz UIKS-a, koja su spriječena intervencijom službenika obezbjeđenja.

Iz UIKS-a su rekli da su smještajni kapaciteti UIKS-a 1.335 mjesta.

„Smještajni kapaciteti zadovoljavaju trenutne potrebe, izuzev organizacione jedinice Istražni zatvor Podgorica, gdje se nalazi veći broj pritvorenih osoba u odnosu na međunarodni standard, kojim je propisan minium površine prostora po osobi lišenoj slobode“, naveli su iz UIKS-a.

“LAŽNA VIJEST”

Britanski prinčevi Hari i Vilijam demantovali su danas u zajedničkom saopštenju “lažnu vijest” u domaćim medijima da se njihovo odnos pogoršao.

U zajedničkom saopštenju braće opisuju se kao “zapaljiv” jezik tih izvještaja i kao “uvredljiv”, prenosi danas BBC.

“Za braću koja pridaju veliku pažnju pitanjima mentalnog zdravlja, upotreba tako zapaljivog govora je uvredljiva i potencijalno opasna”, navodi se u saopštenju dvojice sinova princa Čarlsa i princeze Dijane.

Kraljevska porodica upravo pokušava da riješi krizu izazvanu objavljivanjem želje princa Harija i njegove supruge Megan za većom nezavisnošću.

Vilijam i Hari trebalo bi da danas sa svojim ocem, princom Čarlsom i bakom kraljicom Elizabetom Drugom razgovaraju o budućnosti Harija i Megan. Megan, koja je otputovala u rodnu Kanadu, učestvovaće u tom razgovoru preko konferencijske veze.

List “Tajms”, pozivajući se na neimenovan izvor, objavio je da Hari i Megan smatraju da su udaljeni iz porodice zbog, po njihovim tvrdnjama tvrdog stava Harijevog starijeg brata princa Vilijama.

Hari i Megan, vojvoda i vojvotkinja od Saseksa najavili su prošle nedjelje u iznenadnoj objavi da žele da se povuku kao viši članovi kraljevske porodice i da budu i finansijski nezavisni, a da vrijeme provode između Velike Britanije i Sjeverne Amerike.

Današnji sastanak na kraljičinom imanju u Sandrigemu, gdje se okupio veliki broj novinara, trebalo bi da dovede do zaključaka o tome kako će se realizovati te njihove želje, odnosno šta će biti “sljedeći koraci” za definisanje novog odnosa para s kraljevskom porodicom. Kraljica želi da se rješenje nađe brzo.

URA TRAŽI PODRŠKU

Građanski pokret URA najavio je da će tražiti podršku svih poslanika zbog izmjene ustavne odredbe kojom nije predviđeno da predsjednik Crne Gore ne može da bude i član političke partije.

URA traži da se u članu 97 Ustava doda formulacija kojom bi predsjednik države bio dužan da nakon stupanja na dužnost da ostavku na članstvo u partiji i o tome prilikom polaganje zakletve obavijesti Skupštinu Crne Gore.

“Imamo najilustrativniji primjer koliko je važna ova formulacija u članu 97, nažalost umjesto predsjednika svih crnogorskih građana imamo partijskog predsjednika koji je i predsjednik stranke“, kaže se u saopštenju.

Kako se navodi, predsjednik države umjesto da sabira i predstavlja cijeli crnogorski narod i podstiče na prevazilaženje podjela u društvu “radi sasvim suprotne stvari”.

„Crnoj Gori u budućnosti treba predsjednik svih njenih građana i u formalnom i praktičnom smislu“, ističu iz ovog pokreta.

Iz URE kažu da je praksa zemalja Evropske unije da državni funkcioner bude zakonski onemogućen da akumulira moć na različitim pozicijama u javnom životu.

„Formulaciju kojom bi se dopunio član 97 Ustava Crne Gore, a što kao stranka predlažemo, nalazimo u našem neposrednom okruženju”, kaže se u saopštenju.

Kako su naveli, u hrvatskom Ustavu je jasno predviđeno da predsjednik države nakon stupanja na funkciju ne smije biti i član partije.

Oni su naveli da ova inicijativa predstavlja unapređenje trenutnog stanja koje propisuje Ustav Crne Gore.

“Vjerujemo da će prijedlog naići na podršku svih odgovornih poslanika i subjekata u crnogorskom društvu”, naveli su iz URE u saopštenju.

RADNICI TVRDE

Početak proizvodnje u nikšićkoj fabrici Metalac, koja posluje u okviru matične češke firme Termochem, odgođen je, a zaposleni tvrde da nemaju informacije od uprave da li će rad biti nastavljen.

 

Predstavnici radnika su kazali da se proizvodnja u Metalcu Termochem obavljala u decembru, ali ne punim kapacitetom, kao i da je trebalo da mašine budu pokrenute nakon božićnih praznika, odnosno u četvrtak.

“Početak rada odložen je za danas, ali nam je rečeno da se ponovo odlaže za sedam dana. U fabrici fali materijala za rad i ne znamo hoće li proizvodnja biti uopšte pokrenuta”, rekli su predstavnici radnika.

Oni su ponovili ranije navode o kašnjenju plata i dodali da su prvi dio oktobarske zarade primili 3. decembra, drugi 18. decembra, dok treći još nije isplaćen, iako im je bilo obećano da će „nešto novca” dobiti pred kraj prošle godine.

“Disciplinski postupci koji su pokrenuti protiv jednog broja radnika još traju, a četvorica su dobila otkaz jer su odbili da rade subotom kako su iz poslovodstva predložili da bi nam dali platu za novembar. Tražićemo pomoć od predsjednika Opštine Nikšić, jer je bio na svečanosti kada je novi vlasnik preuzeo fabriku”, saopštili su predstavnici radnika.

Radnici Metalca Termochem obustavili su proizvodnju 30. oktobra zbog kašnjenja zarada, ali su svako jutro dolazili u fabriku.

Iz uprave su ranije kazali da fabrika trpi veliku štetu zbog čestih obustava rada zaposlenih, posebno u novembru, kada ni nakon deblokade računa i isplate septembarske zarade, nijesu htjeli da nastave proizvodnju.

Poslodavac je, kako je tada saopštio direktor Živorad Krsmanović, donio privremenu mjeru o udaljavanju s posla i pokretanju disciplinskog postupka protiv radnika koji su napravili prekršaj.

Metalac, koji je bio zatvoren do avgusta 2016. godine, kupila je češka kompanija Termochem, pokrenula proizvodnju, otvorila vrata tržišta i zaposlila oko 100 radnika.

AVGANISTAN I PAKISTAN

Obilni snijeg, kiše i bujične poplave koje su pogodile djelove Avganistana i Pakistana odnijele su najmanje 48 života, objavili su danas zvaničnici koji pokušavaju da raščiste autoputeve i evakuišu ljude na bezbjednija mjesta.

U Pakistanu gdje je prema izvještajima stradalo 30 ljudi, nateže je pogođena jugozapadna provincija Balučistan.

Imran Zarkon, direktor pokrajinske agencije za upravljanje katastrofama rekao je da je 14 ljudi poginulo u toj provinciji u posljednja 24 časa, uglavnom kada su se srušili krovovi njihovih kuća zbog velikog snijega.

Zbog snijega su zatvoreni mnogi auto-putevi i neki djelovi pokrajine su pod petnaestak centimetara dubokim snegom. Jedanaest ljudi poginulo je u istočnoj provinciji Pendžab pogođenoj jakim kišama, a pet u pakistanskom dijelu Kašmira, naveli su zvaničnici.

U tom podijeljenom dijelu Himalaja posljednjih dana pao je veliki snijeg koji je izazvao prekide struje u više oblasti. Hitne službe javljaju da pokušavaju da dostave hranu i sve drugo što je najneophodnije oblastima pogođenim snijegom.

U Avganitanu najmanje 18 ljudi, uključujući žene i djecu, umrlo je zbog teških vremenskih uslova, saopštili su zvaničnici. Većina auto-puteva u Avganistanu su zatvoreni zbog obilnog snijega i straha od lavina, rekao je predstavnik za štampu državnog ministarstva za upravljanje kastastrofama.

Među žrtvama u Avganistanu, osam ljudi je poginulo u južnoj provinciji Kandahar, rekao je portparol guvernera te provincije.

U zapadnoj provinciji Herat poginulo je sedam ljudi, uključujući pet članova jedne porodice, a troje je poginulo u južnoj provinciji Helmand.

Stanovnici glavnog grada Avganistana Kabula gdje su temperature pale na minus 15 stepeni Celzijusa, odustali su od vožnje ili s teškoćama stižu do posla po snijegom pokrivenim putevima.

ZA PUT CG KA EU

Ministarka u Vladi Crne Gore Marija Vučinović čestitala je Zoranu Milanoviću pobjedu na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj.

“U svoje ime upućujem Vam najsrdačnije čestitke povodom pobjede na predsjedničkim izborima. Vjerujem da ćete Vašom inauguracijom opravdati dato povjerenje i raditi na dobrobiti svih hrvatskih građana“, navela je Vučinović u čestitki Milanoviću, koji će biti inaugurisan u februaru.

Ona je ocijenila da su, izborom Milanovića za predsjednika u momentu kada Hrvatska počinje da predsjedava Evropskoj uniji, građani te države jasno pokazali da svoju budućnost žele temeljiti na građanskim vrijednostima.

„Takođe, vjerujem i da ćete, sa pozicije predsjednika Hrvatske, Vašom otvorenom politikom dodatno podsticati i promovisati put Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU“, dodala je Vučinović.

U POTRAZI ZA VANZEMALJCIMA

Kina je u subotu i zvanično otvorila najveći svjetski radio teleskop koji će koristiti za svemirska istraživanja i potragu za vanzemaljskim oblicima života.

Pet stotina metara širok sferni radio teleskop – Fast (Five-hundred-meter Aperture Spherical radio Telescope – FAST) zauzima površinu trideset fudbalskih igrališta, a usječen je u planinski vijenac jugozapadne provincije Guejdžou. U Kini ga zovu i “Nebesko oko”.

Kineska agencija Sinhua je izvijestila da je teleskop dobio zvaničnu državnu dozvolu za početak rada. Gradnja teleskopa je završena još 2016. godine i od tada su sprovođeni testovi i otklanjani nedostaci.

Glavni inženjer Fasta, Džiang Peng, navodi da su probne operacije teleskopa do sada bile pouzdane i stabilne, a da je njegova osjetljivost dva i po puta veća od drugog najvećeg teleskopa na svijetu.

Tokom probnog rada kineski naučnici su došli i do nekih vrijednih naučnih podataka od kojih se očekuje da će dovesti do velikog napretka u oblastima kao što su otkrivanje gravitacionih talasa niske frekfencije i međuzvezdanih molekula u narednih tri do pet godina, navodi Sinhua.

Unapređenje kineskog svemirskog programa prioritet je Pekinga i zemlja je postavila cilj da uhvati korak sa Rusijom i Sjedinjenim Državama i postane glavna svemirska sila do 2030. godine.

Peking planira da sljedeće godine pokrene izgradnju sopstvene svemirske stanice.