PAŽIN PORUČIO

Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin saopštio je da je Vlada spremna da, bez odlaganja, otpočne dijalog sa svim vjerskim zajednicama o primjeni Zakona o slobodi vjeroispovjesti. Spremna je da razgovara sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom i o uslovima pod kojima bi mogao biti zaključen temeljni ugovor, čim sama Mitropolija iskaže spremnost za ovom vrstom dijaloga, izjavio je Pažin za BBC na srpskom.

On je istakao da nijedna država u našem regionu, pa ni šire, nema zakon koji je duže i pažljivije pripreman i oko kojeg su vođene detaljnije i otvorenije konsultacije sa svim zainteresovanim subjektima u državi i izvan nje.

“Ovaj zakon je usvojen da bi svi u Crnoj Gori imali jednako pravo da, po svojoj savjesti, budu ili ne budu vjernici bilo koje vjeroispovijesti, i da bi zakoni jednako važili za sve”, naglasio je Pažin.

Potpredsjednik Vlade je podsjetio da su od 2015. godine organizovani brojni javni skupovi o Nacrtu zakona, da su sve vjerske zajednice i drugi zainteresovani subjekti komentarisali Nacrt zakona, kao i da su predstavnici Vlade više puta imali pojedinačne konsultacije sa svim vjerskim zajednicama.

„Prvobitni zakonski tekst je znatno izmijenjen, budući da je Vlada prihvatila sve predloge vjerskih zajednica koji su bili u skladu sa međunarodnim pravnim standardima i javnim interesom, a Vlada je zatražila mišljenje Venecijanske komisije i uvrstila u Predlog zakona sve preporuke ovog stručnog tijela Savjeta Evrope”, izjavio je Pažin.

Rekao je da ne vjeruje da će predstojeći izbori u Crnoj Gori proteći u znaku besmislenih podjela i rasprava o tome koje su vjere i nacije u Crnoj Gori starije i zaslužnije.

„Crna Gora je imala i previše gorkih istorijskih iskustava, i sopstvenih i kod svojih susjeda, da bi dozvolila da ovakva retrogradna retorika danas bilo kome donese ozbiljniju političku korist“, kazao je on.

 Pažin je zaključio da Vlada Crne Gore nema razloga da bježi od priče o rezultatima svog rada.

„Zahvaljujući ovakvoj državnoj politici, u Crnoj Gori su od obnove nezavisnosti udvostručene plate, utrostručeni prihodi od turizma, danas je Crna Gora punopravna članica NATO-a i jedna od najbrže rastućih ekonomija Evrope. Nemam nikakve sumnje da građani veoma dobro znaju u kakva bespuća i destrukciju vodi politika etničke i vjerske mržnje i sukoba. Zato sam uvjeren da će građani dati povjerenje onoj politici koja ne dijeli članove porodica, prijatelje i komšije po vjeri i naciji i koja je okrenuta budućnosti, napretku građanske države i višem kvalitetu života za sve”, zaključio je potpredsjednik Vlade.

RAD DO 64 GODINE

Francuska Vlada spremna je da povuče iz svog plana penzione reforme mjeru koja podstiče na rad do 64 godine, koju su sindikati jednoglasno odbili, naveo je premijer Eduar Filip u pismu upućenom sindikatima i poslodavcima.

On je poručio i da se socijalni partneri moraju dogovoriti o mjerama koje bi trebalo sprovesti u cilju obezbjeđenja finansijske ravnoteže penzionog sistema do 2027, jer će se u protivnom ta mjera ponovo uvesti, prenosi SEEbiz.

Starosna granica za punu starosnu penziju od 64 godine bila je najspornija mjera planirane penzione reforme. Cilj joj je bio da Francuze postepeno podstiče na odlazak u penziju sa 64 godine ili bi im u protivnom panzija bila manja. Trenutno je zakonska granica za odlazak u penziju 62 godine.

Najveći sindikat CFDT pohvalio je povlačenje starosne granice za punu starosnu penziju od 64 godine iz nacrta zakona o penziji, koje, kako smatraju njegovi predstavnici, govori o spremnosti Vlade na postizanje nagodbe.

CFDT će, kako je najavljeno, nastaviti pregovore u ponuđenom okviru kako bi odgovorio na nejasnoće u vezi s budućim jedinstvenim sistemom.

Ne zna se da li će nagodba omogućiti prekid štrajka. Sindikati koji predvode proteste, CGT i FO, zahtijevaju bezuslovno povlačenje predloga penzione reforme.

SJEVERNO OD BAGDADA

Četiri iračka vojnika ranjena su noćas u raketnom napadu na njihovu bazu sjeverno od Bagdada gdje su do skoro bili prisutni američki instruktori, izjavili su irački bezbjednosni zvaničnici.

Napad je izveden na vazdušnu bazu Balad sa najmanje šest raketa i nije bilo poginulih.

On je uslijedio samo nekoliko dana pošto je Iran ispalio balističke rakete na dvije baze u Iraku gdje su stacionirane američke snage kao odmazdu na to što su Amerikanci u napadu dronom ubili visokog iranskog generala.

Trenutno u vazduhoplovnoj bazi Balad, koja se nalazi 80 kilometara sjeverno od Bagdada, nema Amerikanaca i nije ih bilo za vrijeme napada, rekao je portparol koalicije.

U bazi su ranije bili američki instruktori, savjetnici i grupa koja je pružala usluge održavanja za avione F-16, rekao je jedan irački vojni zvaničnik koji nije želio da mu se navede ime u skladu sa propisima.

U napadu su ranjeni jedan irački oficir i tri vojnika, rekli su irački bezbjednosni zvaničnici. Neke rakete pale su na restoran u bazi.

Ni jedna grupa nije preuzela odgovornost za taj napad.

PROFESORICA ĐUKANOVIĆ

Profesorica na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović smatra da će proces pristupanja EU najviše zavisiti od samih država Zapadnog Balkana i od brzine reformi koje sprovodimo.

“Kada govorimo o državama Zapadnog Balkana i regiona moramo biti svjesni činjenice da će pregovaranje ići onim tokom i završiti se u onom momentu kada države bude spremne”, kazala je Đukanović, gostujući u Jutarnjem programu TVCG.

To je, kako kaže, značajno i za građane da shvate da je najvažnije da država uđe u EU onda kada bude za to spremna.

“Taj proces jeste dug, ne bih rekla da će zavisiti od EU, koliko će zavisiti od država Zapadnog Balkana”, navela je Đukanović.

Trenutna kriza, kako dodaje Đukanović, nije prva, ali ni posljednja u EU.

“Ne bih rekla da politika proširenja nije u fokusu EU bez obzira na zvanične izjave”, navela je Đukanović.

Podsjetila je da se u EU trenutno govori o potrebi reformisanja procesa proširenja i pronalaska nove metodologije pregovora.

“Meni se čini da će Makronov plan donijeti to da građani mogu biti više uključeni u praćenje procesa pregovora i da će nagrade i kazne biti jasnije”, navela je Đukanović.

Na pitanje ko najviše usporava proces pristupanja EU, Đukanović kaže, da smo to mi sami.

Kaže i da euroskepticizam nije nešto što postoji samo posljednjih nekoliko godina.

“Ne možemo reći da to što mi pregovaramo dugo, sporo jeste odraz kriza EU, iako se može reći da je prethodne godine politika proširenja bila žrtva Bregzita”, zaključila je Đukanović.