ZAPAD GRČKE

Najmanje 12 migranata se udavilo kada je brod na kome su se nalazili potonuo kod ostrva Paksi, na zapadu Grčke.

Zvaničnici su saopštili da je 21 osoba spasena, prenosi Rojters.

“Helikopteri i brodovi pretražuju oblast jugozapadno od Paksosa, tragajući za nestalima”, navela je grčka obalska straža.

Na brodu, sa kojeg je upućen poziv u pomoć, nalazilo oko 50 osoba.

Grčka agencija ANA navodi da u akciji spasavanja učestvuje šest čamaca obalske straže i tri helikoptera.

SSCG

Pravo na zaključivanje opšteg kolektivnog ugovora, donošenje akta o sistematizaciji radnih mjesta i intitut minulog rada neke su od odredbi Zakona o radu kojim je Savez sindikata zadovoljan, dok je najveće nezadovoljstvo zbog onih o posredovanju agencija pri zapošljavanju.

„Zadovoljni smo što je shodno Zakonu sačuvano pravo na zaključivanje opšteg kolektivnog ugovora, što se mora donijeti akt o sistematizaciji radnih mjesta i što je kod zarada ostao institut minulog rada. Najveće nezadovoljstvo je zbog pojedinih odredbi o posredovanju agencija pri zapošljavanju“, rekli su agenciji Mina-business predstavnici Saveza sindikata (SSCG).

Oni su podsjetili da je Zakon o radu, koji je usvojen krajem decembra, rezultat kompromisa socijalnih partnera.

Iz SSCG su dodali da je među najvažnijim novinama u Zakonu rješenje da poslodavac prilikom zaključivanja ugovora o radu neće moći da zaposlenog uslovljava potpisivanjem sporazumnog raskida ugovora, odnosno blanko otkaza, na kojem se može upisati datum koji mu odgovara.

Zakon, kako su objasnili, predviđa obavezu da se takav sporazum potpisuje i ovjerava pred nadležnim organom, odnosno u sudu ili kod notara.

„Novina je i da će se radni odnos zasnivati bez standardne procedure oglašavanja slobodnih radnih mjesta, što se ne odnosi na preduzeća i ustanove u državnom vlasništvu. U tim slučajevima rok za oglašavanje je tri radna dana i na taj način se omogućava poslodavcima da u kratkom roku obezbijede potrebnu radnu snagu“, rekli su predstavnici SSCG.

Uvedena je, kako su naveli, i odredba kojom je propisano da se za zaposlenog koji je stupio na rad bez ugovora o radu smatra da je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme.

„U tom slučaju je poslodavac u obavezi da sa zaposlenim zasnuje radni odnos u roku od tri dana od stupanja na rad“, rekli su iz SSCG.

Oni su dodali da je jedna od bitnih novina i da ugovor o radu na određeno vrijeme traje tri godine, umjesto dosadašnje dvije, kao i da taj period obuhvata i vrijeme kada je zaposleni bio angažovan kod poslodavca preko Agencije za ustupanje zaposlenih.

Iz SSCG su kazali da je zakonom predviđena novina koja predviđa postojanje akta o sistematizaciji radnih mjesta kod poslodavaca koji imaju više od deset zaposlenih.

„Zaposleni ima isključivo pravo na godišnji odmor i ne postoji mogućnost da se on zamijeni novčanom naknadom. Dužina godišnjeg odmora za zaposlene koji rade šestodnevnu radnu sedmicu je povećana“, saopštili su predstavnici SSCG.

Oni su naveli i da platna lista, u skladu sa Zakonom, ima snagu izvršne isprave. Novina je i da je kod poslodavca nad kojim je pokrenut stečaj doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za zaposlene obavezan da uplati Fond rada bez obzira na dužinu trajanja i ishod stečaja.

„Predviđena je i veća zaštita žena, tako da poslodavac ne može dati otkaz ženi za vrijeme porodiljskog i roditeljskog odsustva, a novina je i za vrijeme trudnoće. Novina je da i očevi mogu da koriste i imaju pravo na porodiljsko odsustvo, bez obzira da li je supruga u radnom odnosu“, rekli su iz SSCG.

Oni su dodali da su pravo na otpremnine dobili i zaposleni na određeno vrijeme.

Predstavnici SSCG su saopštili da i pored pozitivnih pomaka na tržištu rada, ne mogu biti zadovoljni položajem zaposlenih, s obzirom na to da više od dvije trećine njih prima zaradu do 500 eura i ne može da podmiri troškove minimalne potrošačke korpe koja je u novembru iznosila 647 eura.

„Prosječna zarada nominalno je za prvih devet mjeseci prošle godine u odnosu na isti period 2018. bila veća 0,8 odsto, dok je, zbog rasta cijena, realno veća 0,5 odsto. Od 19 sektora djelatnosti u deset su zarade ispod prosjeka države, a u njima je zaposleno 68 odsto ukupnog broja zaposlenih u Crnoj Gori“, kazali su iz SSCG.

Oni su dodali da je u pet sektora koji zapošljavaju 23,6 odsto ukupnog broja zaposlenih došlo do pada ionako niskih zarada, dok su u ostalih pet koji zapošljavaju 44,5 odsto neznatno porasle, što je rezultat rasta minimalne plate sredinom prošle godine.

„Zarade zaposlenih koje se finansiraju iz budžeta ostale su na nivou iz prethodne godine. Statistički pokazatelj njihovog rasta predstavlja isplata razlike po osnovu umanjenja zarada iz prethodnih godina“, objasnili su iz SSCG.

Oni smatraju da je najteža situacija u pogledu zarada i uslova rada kod zaposlenih u trgovini, ugostiteljstvu i građevinarstvu.

Iz SSCG su podsjetili da je strateški razvojni cilj Crne Gore definisan u Programu ekonomskih reformi održiv i inkluzivan ekonomski rast koji će doprinijeti smanjenju razvojnog jaza zemlje u odnosu na prosjek EU i povećanje kvaliteta života svih njenih građana.

„Dokle smo stigli u tim opredjeljenjima govore podaci da su u posljednje tri godine zarade realno opale 2,6 odsto, a penzije četiri odsto“, rekli su predstavnici SSCG.

Oni su dodali da Crna Gora, kao kandidat za ulazak u EU, ne može biti zadovoljna što je po bruto domaćem proizvodu po stanovniku na nivou ispod polovine evropskog prosjeka, dok po stvarnoj individualnoj potrošnji po stanovniku prema standardu kupovne moći nešto iznad polovine.

„Poboljšanje položaja zaposlenih se može očekivati sa većom stopom ekonomskog rasta i njenom održivošću, što bi za posljedicu trebalo da ima rast životnog standarda“, poručili su iz SSCG.

U NOVOJ GODINI

Prvo djelimično pomračenje Mjeseca u novoj godini zabilježeno je u francuskoj prijestonici Parizu.

Objektiv fotoreportera Anadolije zabilježio je ovaj prizor kod Ajfelovog tornja, jednog od simbola grada ljubavi, umjetnosti, svjetlosti i mode.

Pomračenje Mjeseca nastupa kad prirodni satelit uđe u sjenku Zemlje, dakle, kada se naša planeta nađe tačno između Mjeseca i Sunca. Kada Mjesec putuje tako da mu je samo jedan dio pomračen, tada govorimo da je to djelimično ili parcijalno pomračenje.

Totalno pomračenje se dešava kad Mjesec potpuno uđe u sjenku Zemlje.

Pomračenja Mjeseca su bezopasna i mogu se gledati golim okom, dvogledom ili manjim teleskopom.

U NOVOJ GODINI

Prvo djelimično pomračenje Mjeseca u novoj godini zabilježeno je u francuskoj prijestonici Parizu.

Objektiv fotoreportera Anadolije zabilježio je ovaj prizor kod Ajfelovog tornja, jednog od simbola grada ljubavi, umjetnosti, svjetlosti i mode.

Pomračenje Mjeseca nastupa kad prirodni satelit uđe u sjenku Zemlje, dakle, kada se naša planeta nađe tačno između Mjeseca i Sunca. Kada Mjesec putuje tako da mu je samo jedan dio pomračen, tada govorimo da je to djelimično ili parcijalno pomračenje.

Totalno pomračenje se dešava kad Mjesec potpuno uđe u sjenku Zemlje.

Pomračenja Mjeseca su bezopasna i mogu se gledati golim okom, dvogledom ili manjim teleskopom.

HUMAN GEST

Holivudski glumac Leonardo Dikaprio donirao je tri miliona dolara za pomoć Australiji u kojoj mjesecima bjesne požari.

Ovaj novčani iznos namijenjen je gašenju požara u Novom južnom Velsu i za pomoć zajednicama koje su najviše stradale, kao i spašavanju divljeg svijeta.

Novčanu pomoć uručila je organizacija “Savez za Zemlju” (Earth Alliance) koju su fomirali Leonardo Dikaprio, i filantropi Loren Pauel Džobs i Brajan Šet 2019. godine. Pokrenuta je zbog klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti.

Australski fond će sarađivati ​​sa lokalnim partnerskim organizacijama, uključujući Aussie Ark, Bush Heritage i Wires Wildlife Rescue, piše ABC.

Dikaprio se tako pridružuje sve većem popisu slavnih osoba koje doniraju. Australski glumac Kris Hemsvort i britanska zvijezda Elton Džon početkom sedmice obećali su po milion dolara, a donirali su i Nikol Kidman, Pink i Kit Urban. Metalika je izjavila da će donirati 750.000 dolara hitnim službama u Viktoriji.

Požari u Australiji, potaknuti sušom i najtoplijom i godinom, zabilježeni su od septembra, mjesecima ranije nego što je tipično za godišnju sezonu požara na ovom području.

HUMAN GEST

Holivudski glumac Leonardo Dikaprio donirao je tri miliona dolara za pomoć Australiji u kojoj mjesecima bjesne požari.

Ovaj novčani iznos namijenjen je gašenju požara u Novom južnom Velsu i za pomoć zajednicama koje su najviše stradale, kao i spašavanju divljeg svijeta.

Novčanu pomoć uručila je organizacija “Savez za Zemlju” (Earth Alliance) koju su fomirali Leonardo Dikaprio, i filantropi Loren Pauel Džobs i Brajan Šet 2019. godine. Pokrenuta je zbog klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti.

Australski fond će sarađivati ​​sa lokalnim partnerskim organizacijama, uključujući Aussie Ark, Bush Heritage i Wires Wildlife Rescue, piše ABC.

Dikaprio se tako pridružuje sve većem popisu slavnih osoba koje doniraju. Australski glumac Kris Hemsvort i britanska zvijezda Elton Džon početkom sedmice obećali su po milion dolara, a donirali su i Nikol Kidman, Pink i Kit Urban. Metalika je izjavila da će donirati 750.000 dolara hitnim službama u Viktoriji.

Požari u Australiji, potaknuti sušom i najtoplijom i godinom, zabilježeni su od septembra, mjesecima ranije nego što je tipično za godišnju sezonu požara na ovom području.

ČANAK PORUČIO VUČIĆU

Predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenad Čanak izjavio je da je formiranje koalicije Vojvođanski front “novi početak” borbe za prava Vojvodine i dodao da su svi iz Beograda protiv autonomije te pokrajine.

“Aleksandre Vučiću, ovo što sada gledaš je novi početak. To nije početak našeg kraja, već njihovog, jer smo mi jači, bolji i dokazali smo da imamo strpljenje, a kada strpljenja više nema, Vojvođani nemaju rezervni položaj. Dakle, ovo je novi početak i upamti, Aleksandre Vučiću, ja sam Vojvođanin”, poručio je Čanak na tribini u Zrenjaninu.

On je pojedine djelove svoga govora izgovorio i na kineskom jeziku, pošto, kako je dodao, “Vučić sada govori i kineski jezik”.

“Zašto su svi iz Beograda bili protiv autonomije? Zato što smo onda bili mi ti koji smo upravljali našim parama, a ne oni. Trideset godina ista priča, uvijek nam je nesporazum na istoj strani, a to je mi hoćemo naše pare, a oni hoće naše pare i nikako da se dogovorimo čije su naše pare”, kazao je Čanak.

Dodao je da u Beogradu nikoga ne zanima koliko smrdi kafilerija u Zrenjaninu i kakvu vodu piju Zrenjaninci, “jer ih naši problemi ne interesuju, ne interesujemo ih mi”.

“Zahtijevamo da se u Vojvodini odlučuje o vazduhu koji se u njoj diše, o vodi koja se u njoj pije, o zemlji iz koje treba da izraste hljebno žito”, poručio je Čanak.

ŠEHOVIĆ O PLANOVIMA

Rekordan budžet za obrazovni sistem dokaz je da je resor prosvjete prioritet za Vladu Crne Gore, kazao je ministar Damir Šehović, navodeći da će za tu oblast u narednih nekoliko godina, kroz 40 projekta, biti uloženo oko 100 miliona eura.

On je rekao da će budžet biti dovoljan za nesmetano funkcionisanje cjelokupnog obrazovnog sistema, ali će omogućiti i započinjanje najvećeg investicionog ciklusa u oblasti obrazovanja.

Šehović je naglasio da je 100 miliona eura cifra o kojoj ranije “nije moglo ni da se sanja” i zahvaljujući tome započet je najveći investicioni ciklus iz oblasti obrazovne infrastrukture.

“Aranžman za Evropskom investicionom bankom će se iskoristiti za izgradnju četiri nove škole u Podgorici, rekonstrukciju tri vrtića i desetak srednjih stručnih škola”, rekao je Šehović agenciji Mina.

On je kazao da će biti kupljen školski namještaj, informatička i oprema za srednje stručne škole, a u toku je nabavka oko 30 školskih autobusa.

Govoreći o povećanju plata prosvjetnim radnicima, Šehović je rekao da je taj proces tokom prošle godine doveden do kraja i dodao da je zahvalan kolegama iz Sindikata prosvjete, koji su u te razgovore ušli na odgovoran način.

“Zahvaljujući takvom njihovom opredjeljenju, ali i nastojanju Vlade da proces dovede do kraja, mi smo sklopili dogovor i potpisali sporazum odnosno kolektivni ugovor kojim se predviđaju veće zarade u prosvjeti“, kazao je Šehović.

Zarade će, kako je podsjetio, ove godine biti uvećane za devet odsto, a 2021 za dodatna tri odsto u odnosu na prethodno već uvećanu zaradu, a paralelno sa tim potpisan je trogodišnji sporazum o izdvajanju za rješavanje stambenih pitanja prosvjetnim radnicima.

“Za te namjene će ove i naredne dvije godine biti izdvojeno 2,1 milion eura, što je duplo više u odnosu na nekoliko godina ranije“, rekao je Šehović.

Kako je istakao, postignut je dogovor o povećanju zarada zaposlenih na Univerzitetu Crne Gore (UCG), za isti iznos kao i prosvjetnim radnicima.

Kada je riječ o poslednjem PISA testiranje i 52. mjestu koje je Crna Gora zauzela, Šehović smatra da je to testiranje pokazalo ono što su već znali, odnosno da je obrazovni sistem nastavio da napreduje, ali da posla još ima.

“Upravo zbog toga se krenulo u zakonodavnu reformu 2017. godine, kada smo pokušali da reformišemo sve nivoe obrazovanja i da damo doprinos boljim rezultatima na tom testiranju“, kazao je Šehović.

ERAKOVIĆ

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) prošle godine su značajno unaprijeđeni uslovi za rad zaposlenih i boravak pacijenata, kazao je direktor Jevto Eraković i dodao da je više ljekara zasnovalo radni odnos u najvećoj zdravstvenoj ustanovi, nego što je napustilo.

Eraković je rekao da je KCCG tokom prošle godine ispunio sve zacrtane zadatke i ciljeve, pa čak ih i premašio u pojedinim oblastima.

“U većem broju klinika nabavljena je nova, savremena oprema i otpočeta primjena brojnih procedura, dok su renoviranjem i adaptacijom prostora značajno unaprijeđeni uslovi za rad zaposlenih i boravak pacijenata u velikom broju organizacionih cjelina”, rekao je Eraković agenciji Mina.

On je saopštio da je, zahvaljujući Vladi, kao i prijateljima, društveno odgovornim kompanijama i pojedincima, koji brojnim donacijama doprinose razvoju KCCG, prošle godine u rekonstrukciju organizacionih jedinica, obnavljanje i nabavku medicinske opreme uloženo gotovo 7,5 miliona EUR, od čega iz budžeta države više od 6,6 milona, a iz donacija skoro milion eura.

Prema riječima Erakovića, nabavljen je najsavremniji aparat magnetne rezonance MR Skyra, jačine 3Tesle, zahvaljujući kojem KCCG svrstan u red malobrojnih evropskih bolničkih centara, koji posjeduju tehničke mogućnosti da građanima pružaju ovaj vid dijagnostike na aparatu jedinstvenom na Balkanu.

Kako je dodao, nabavljeni su i gama kamera, najnovije generacije u Centru za nuklearnu medicinu Klinike za onkologiju i raditerapiju i linearni akcelerator.

On je podsjetio da je krajem prošle godine pušten u rad još jedan novi linerani akcelerator, tako da sada Klinika za onkologiju posjeduje tri takva aparata, zahvaljujući čemu za ovu vrstu liječenja neće biti potrebe za upućivanjem pacijenata u zdravstvene centre van Crne Gore, već se kompletan tretman može dobiti u KCCG.

On je kao najveći problem u radu KCCG naveo nedostatak prostora u cilju bolje organizacije Urgentnog centra.

“Urgentni centar je veoma opterećen tokom cijele godine, a posebno u toku ljetnje sezone. Nekad se dnevno pregleda 220, 250, pa i preko 300 pacijenata za 24 sata“, rekao je Eraković i podsjetio da je zgrada KCCG napravljena 1974. godine za tadašnje potrebe glavnog grada i okoline.

On je rekao da će u ovoj godini, uz podršku Evropske komisije i Vlade Crne Gore, početi izgradnja objekta u kojem će biti smještene klinika za infektivne bolesti i za dermatovenerologiju.

Kada je riječ o kadru, Eraković je istakao da su vidljivi pomaci, odnosno da je povećan broj ljekara specijalista i subspecijalista.

“Tokom prošle godine specijalizirala su 44 ljekara, a užu specijalizaciju je završilo njih sedam. Angažovali smo i određeni broj ljekara iz regiona, među kojima su eminentni stručnjaci iz oblasti dječije neurologije i interventne radiologije, koji će svojim znanjem značajno doprinijeti kvalitetu zdravstvene zaštite pacijentima iz ove oblasti, a samim tim i uštedjeti finansijska sredstva, budući da su ranije pacijenti upućivani na liječenje van Crne Gore”, kazao je direktor KCCG.

Prema njegovim riječima, određeni broj ljekara je iz privatnog sektora radni angažman nastavio u KCCG, a interesovanje za rad u najvećoj zdravstvenoj ustanovi iskazali su mladi ljekari specijalisti koji su stručna zvanja sticali na univerzitetima širom Evrope.

“Naši kadrovski kapaciteti jačaju iz dana u dan i veći broj ljekara je tokom protekle godine zasnovao radni odnos u KCCG u odnosu na broj ljekara koji su napustili našu zdravstvenu ustanovu”, istakao je Eraković.

On je kazao da su u nekim segmentima potrebna kadrovska pojačanja i da je za ovu godinu planirano raspisivanje 24 specijalizacije i 18 užih specijalizacija.

OMANSKI SULTAN

Omanski sultan Kabus bin Said preminuo je jutros u 80. godini.

Najdugovječniji zalivski monarh, koji je na vlast došao dvorskim udarom 1970. godine, bio je poznat po diplomatskom balansiranju u Persijskom zalivu i često je bio posrednik u razgovorima SAD i Irana.

Na ulicama se skupilo mnoštvo građana da bi ispratili tijelo pokojnog sultana.

Saopšteno je da će tron naslijediti Hajtam bin Tarik al-Said, ministar za kulturu.

  • MF: Crna Gora ostvaruje vidljiv napredak u reformama i jačanju javnih finansija
    on 04/07/2026 at 10:22

    Ministar finansija Novica Vuković sastao se sa šefom misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Crnu Goru Jeffom Danforthom i njegovim timom, a tokom razgovora potvrđen je nastavak saradnje usmjerene na sprovođenje ekonomskih reformi, jačanje javnih finansija i usklađivanje sa evropskim standardima, saopšteno je iz resornog ministarstva.

  • Air Montenegro: Odlaganje isporuke novog aviona nije posljedica propusta kompanije
    on 04/07/2026 at 09:33

    Nacionalna avio-kompanija Air Montenegro uputila je izvinjenje crnogorskoj javnosti zbog odlaganja planiranog dolaska novog vazduhoplova registarske oznake 4O-AOI, čiji je prelet iz Sarbrikena u Njemačkoj za Podgoricu bio planiran za juče.

  • Alabar odlikovan Ordenom zvijezde Italije
    on 04/07/2026 at 08:40

    Osnivač i predsjednik kompanije Emaar Properties, Mohamed Alabar, odlikovan je titulom viteza Orden zvijezde Italije, koju mu je dodijelio predsjednik te zemlje Sergio Matarela, navela je Ambasada Italije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

  • Partnerstvo koje pokreće ekonomski razvoj
    on 04/07/2026 at 07:36

    Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik đeljošaj poručio je, povodom 250 godina od proglašenja nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država, da Crna Gora i SAD dijele zajedničke demokratske vrijednosti i da ekonomija predstavlja narednu veliku dimenziju njihovog savezništva. On je istakao da je cilj unapređenje investicione saradnje, privlačenje američkog kapitala i jačanje partnerstva kroz projekte u energetici, digitalizaciji, infrastrukturi i turizmu.

  • Obezbijeđeni infrastrukturni preduslovi za uvođenje instant plaćanja 20. jula
    on 03/07/2026 at 18:00

    Centralna banka Crne Gore (CBCG) i bankarski sektor završili su ključne infrastrukturne, tehničke i operativne aktivnosti neophodne za početak rada nacionalnog sistema instant plaćanja (TIPS Clone), koje je planirano za 20. jul.

  • MER: U ponedjeljak javni pozivi za dodjelu podrške privredi i zanatstvu
    on 03/07/2026 at 15:10

    Iz Ministarstva ekonomskog razvoja obavijestili su privredne subjekte, preduzetnike, zanatlije i zainteresovanu javnost da će javni pozivi za dodjelu podrške privredi i zanatstvu biti raspisani u ponedjeljak, 6. jula.

  • Prihodi od igara na sreću porasli 35,9 odsto, za pola godine u budžet više od 24,5 miliona eura
    on 03/07/2026 at 14:02

    Prihodi od igara na sreću u Crnoj Gori u prvih šest mjeseci ove godine dostigli su 24,57 miliona eura, što je 35,9 odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz Uprave za igre na sreću. Samo u junu prihodovano je 4,61 milion eura, odnosno 46,34 odsto više nego u junu 2025. godine.

  • Poreska uprava za dva mjeseca izrekla kazne od 666.200 eura
    on 03/07/2026 at 12:24

    Poreska uprava Crne Gore saopštila je da je tokom pojačanih kontrola uoči i na početku ljetnje turističke sezone utvrdila nepravilnosti kod 115 poreskih obveznika, zbog čega je izdato 185 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 666.200 eura.

  • RTCG: Nije utvrđeno nezakonito niti nenamjensko trošenje javnog novca
    on 03/07/2026 at 11:40

    Povodom medijskih interpretacija zapisnika Budžetske inspekcije Ministarstva finansija, koje u značajnoj mjeri odstupaju od njegovog stvarnog sadržaja, smatramo važnim da javnosti predočimo činjenice, saopštavaju iz Radio Televizije Crne Gore (RTCG).

  • Deficit budžeta za prvih pet mjeseci 96,8 miliona eura
    on 03/07/2026 at 11:13

    Crna Gora je u prvih pet mjeseci ostvarila budžetski deficit od 96,8 miliona eura, što predstavlja 1,13 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), saopšteno je iz Ministarstva finansija (MF).