AKTIVNOSTI “ČISTOĆE”

Grupa radnika podgoričke “Čistoće” juče je sakupila 280 vreća otpada uz putni pravac prema Kolašinu.

Iz preduzeća je saopšteno da su ekipe zadužene za manuelno održavanje javnih površina angažovane na prostoru grada.

“Uz angažovanje mehanizacije na više lokacija su uklanjana nelegalno formirana odlagališta otpada, a pražnjenje kontejnera vrši se redovno, prema utvrđenoj dinamici”, navode iz “Čistoće”.

UVIĐAJ U TOKU

U požaru koji je jutros oko jedan sat izbio u podgoričkom naselju Tološi stradao je D.B. (54).

Kako je saopšteno iz OKC Uprave policije, do požara je došlo na spratu kuće, u Ulici Milutina Vučinića.

Uviđaj je u toku.

ABDIĆ ZA RTCG

Tokom proteklih praznika čak 15 pacijenata imalo je povrede izazvane upotrebom pirotehničkih sredstava, saopštio je direktor Urgentnog centra Nermin Abdić. Nažalost, kod jednog broja pacijenata uslovile su i trajni invaliditet.

 

Te povrede, prema riječima Abdića, “nažalost nijesu ni male, ni bezazlene”.

“Imamo maloljetnih pacijenata, imamo troipogodišnje dijete na Institutu za bolesti djece, imamo na Klinici za ortopediju četiri takva pacijenta. Ne želim da ulazim u detalje, i da opisujem povrede, mogu vam reći da su sve prouzrokovane upotrebom pirotehničkih sredstava, te da su, nažalost, te povrede ostavile trajni invaliditet kod tih povrijeđenih pacijenata”, rekao je Adbić u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore (RTCG).

Najljubaznije je zamolio, posebno roditelje, da vode računa kada su u pitanju pirotehnička sredstva.

“Djelovi šake ili čak cijele šake u tim povredama su amputirane. Dovoljan je to podatak koja je snaga i jačina tih sredstava i koji je invaliditet prouzrokovala”, upozorio je Abdić.

On je rekao da su ljekari, sanirajući te povrede i spašavajući živote, u salama provodili i do osam sati za po jednu takvu povredu: “To su povrede koje ostavljaju trajni invaliditet, i psihološki pečat ne samo za maloljetnu djecu, nego i roditelje čitav život”.

Uputio je roditeljima ljudsku molbu i apel da izbjegavaju davati pirotehniku djeci, sa ili bez nadzora.

Abdić je rekao i da je od 31. decembra, od ponoći, pa do jutros, pregledano 1.460 pacijenata, od kojih je 111 zadržano na bolničko liječenje.

To, kako je saopštio, pokazuje kolika je opravdanost dolazaka pacijenata u Urgentni centar u tolikom broju.

“Standardno, kao i tokom cijele godine, najopterećenije su Interna, Hirurška i Ortopedska ambulanta. Interna i Hirurška preko 500 pacijenata, a Ortopedska 290 pacijenata do 8. januara”, saopštio je Abdić.

Sve, a naročito roditelje, trebalo bi da zabrinu podaci da su imali 23 pacijenta povrijeđena u udesima, 18 pacijenata povrijeđenih u nasilju…

GUGL HELT

Kompjuterski program može da otkrije rak dojke na mamografskim snimcima tokom rutinske kontrole sa većom tačnošću od radiologa i onkologa, tvrdi tim istraživača koji se nada da će ovo biti novi iskorak u borbi protiv ovog globalnog ubice.

Rak dojke jedan je od najčešćih karcinoma kod žena. Samo tokom prošle godine postavljeno je više od dva miliona novih dijagnoza.

Redovan skrining je od vitalne važnosti za otkrivanje prvih znakova bolesti kod pacijenata koji nemaju očigledne simptome.

U Velikoj Britaniji se ženama starijim od 50 godina savetuje da rade mamografsko snimanje na svake tri godine, a rezultate analiziraju dva nezavisna stručnjaka. Ali, tumačenje snimaka ostavlja prostora za greške. Dešava se da se kod zdravih pacijenata posumnja na rak ili pak, da se na vrijeme ne uoče promjene koje upućuju na bolest. Zato su istraživači “Gugl helta” unijeli u kompjuterski program vještačke inteligencije za otkrivanje raka dojke više hiljada snimaka žena iz Velike Britanije i Sjedinjenih Država.

Sve snimke su već pregledali onkolozi, ali za razliku od kliničkog okruženja, u program nije unošena kompletna anamneza pacijenta koja bi mogla da utiče na postavljanje dijagnoze.

Istraživački tim je utvrdio da njihov AI model može da utvrdi rak dojke sa snimaka sa sličnim nivoom preciznosti kao radiolozi. Nadalje, AI je pokazao mnogo manji procenat pogrešnih dijagnoza koji se u Americi kreću oko 5,7 odsto, odnosno 1,2 u Velikoj Britaniji.

“Što se ranije otkrije rak dojke, to je, naravno, bolje za pacijenta. O ovoj tehnologiji razmišljamo kao o načinu da pomognemo stručnjacima ili pacijentima, da na kraju, budu postavljene što preciznije dijagnoze”, kaže za AFP Dominik King iz Velike Britanije, rukovodilac “Gugl helta”.

Računar daje ‘drugo mišljenje’

U Velikoj Britaniji snimke tumače dva radiologa, što je neophodan, ali naporan proces.

Tim iz “Gugl helta” je sproveo eksperimente, poredeći dijagnoze računara sa odlukom prvog čitača mamografskih snimaka. Ako bi se dijagnoze poklopile, ti slučajevi su označavani kao riješeni.

Ukoliko bi dijagnoze bile različite, onda su poređeni sa odlukom drugog radiologa.

Studija koju su sproveli King i njegov tim, objavljena u časopisu “Nejčer”, pokazala je da se korišćenjem kompjuterskog programa za potvrđivanje dijagnoze jednog radiologa, može uštedjeti do 88 odsto radnog opterećenja drugog ljekara.

Ken Jang, ljekar koji vodi arhivu mamografskih snimaka u istraživačkim projektima raka u Velikoj Britaniji, doprinio je ovom istraživanju. Naglašava da je ovaj program jedinstven po tome što su u njega unijeti svi naknadni podaci do kojih se došlo u kliničkoj praksi od skoro 30.000 pacijenata.

“Imamo uzorak koji je reprezentativan za sve žene koje dolaze na mamografske skrininge. To uključuje netipične i jedinstvene slučajeve, veoma teške slučajeve i sve ostale koji su prošli kroz kliničku praksu”, dodao je Jang.

Tim naglašava da su potrebna dodatna istraživanja, ali da se nadaju kako će tehnologija jednog dana sigurno moći da se koristi kao ‘drugo mišljenje’ prilikom postavljanja dijagnoze raka dojke.

GUGL HELT

Kompjuterski program može da otkrije rak dojke na mamografskim snimcima tokom rutinske kontrole sa većom tačnošću od radiologa i onkologa, tvrdi tim istraživača koji se nada da će ovo biti novi iskorak u borbi protiv ovog globalnog ubice.

Rak dojke jedan je od najčešćih karcinoma kod žena. Samo tokom prošle godine postavljeno je više od dva miliona novih dijagnoza.

Redovan skrining je od vitalne važnosti za otkrivanje prvih znakova bolesti kod pacijenata koji nemaju očigledne simptome.

U Velikoj Britaniji se ženama starijim od 50 godina savetuje da rade mamografsko snimanje na svake tri godine, a rezultate analiziraju dva nezavisna stručnjaka. Ali, tumačenje snimaka ostavlja prostora za greške. Dešava se da se kod zdravih pacijenata posumnja na rak ili pak, da se na vrijeme ne uoče promjene koje upućuju na bolest. Zato su istraživači “Gugl helta” unijeli u kompjuterski program vještačke inteligencije za otkrivanje raka dojke više hiljada snimaka žena iz Velike Britanije i Sjedinjenih Država.

Sve snimke su već pregledali onkolozi, ali za razliku od kliničkog okruženja, u program nije unošena kompletna anamneza pacijenta koja bi mogla da utiče na postavljanje dijagnoze.

Istraživački tim je utvrdio da njihov AI model može da utvrdi rak dojke sa snimaka sa sličnim nivoom preciznosti kao radiolozi. Nadalje, AI je pokazao mnogo manji procenat pogrešnih dijagnoza koji se u Americi kreću oko 5,7 odsto, odnosno 1,2 u Velikoj Britaniji.

“Što se ranije otkrije rak dojke, to je, naravno, bolje za pacijenta. O ovoj tehnologiji razmišljamo kao o načinu da pomognemo stručnjacima ili pacijentima, da na kraju, budu postavljene što preciznije dijagnoze”, kaže za AFP Dominik King iz Velike Britanije, rukovodilac “Gugl helta”.

Računar daje ‘drugo mišljenje’

U Velikoj Britaniji snimke tumače dva radiologa, što je neophodan, ali naporan proces.

Tim iz “Gugl helta” je sproveo eksperimente, poredeći dijagnoze računara sa odlukom prvog čitača mamografskih snimaka. Ako bi se dijagnoze poklopile, ti slučajevi su označavani kao riješeni.

Ukoliko bi dijagnoze bile različite, onda su poređeni sa odlukom drugog radiologa.

Studija koju su sproveli King i njegov tim, objavljena u časopisu “Nejčer”, pokazala je da se korišćenjem kompjuterskog programa za potvrđivanje dijagnoze jednog radiologa, može uštedjeti do 88 odsto radnog opterećenja drugog ljekara.

Ken Jang, ljekar koji vodi arhivu mamografskih snimaka u istraživačkim projektima raka u Velikoj Britaniji, doprinio je ovom istraživanju. Naglašava da je ovaj program jedinstven po tome što su u njega unijeti svi naknadni podaci do kojih se došlo u kliničkoj praksi od skoro 30.000 pacijenata.

“Imamo uzorak koji je reprezentativan za sve žene koje dolaze na mamografske skrininge. To uključuje netipične i jedinstvene slučajeve, veoma teške slučajeve i sve ostale koji su prošli kroz kliničku praksu”, dodao je Jang.

Tim naglašava da su potrebna dodatna istraživanja, ali da se nadaju kako će tehnologija jednog dana sigurno moći da se koristi kao ‘drugo mišljenje’ prilikom postavljanja dijagnoze raka dojke.

STARLINK MREŽA

Novih 60 satelita je povećalo ukupan broj na 182, a svi oni čine dio Starlink mreže čiji je zadatak da omogući globalnu pokrivenost internetom.

Sateliti su dostavljeni u orbitu pomoću Falcon 9 rakete lansirane iz Cape Canaverala na Floridi, a značajni su i zbog toga što su omogućili kompaniji SpaceX da postane rekoder po broju komercijalnih satelita u orbiti.

Kalifornijska kompanija Planet Labs je na drugom mjestu sa nešto manje od 150 satelita koji se koriste za snimanje površine Zemlje.

SpaceX ima dozvolu regulatora da lansira do 12.000 satelita, ali se pričalo o čak 40.000, što zavisi o tome kako će se projekt razvijati. Do kraja mjeseca bi SpaceX mogao lansirati još dvije rakete sa po 60 satelita.

Ipak, astronomi se žale da veliki broj satelita uništava pogled na noćno nebo. Oni su kao dokaz ponudili fotografije niza svijetlih tačaka na nebu koje predstavljaju odraz satelita dok se kreću oko zemlje. Međutim, SpaceX smatra da su žalbe pretjerane. Kompanija tvrdi da su sateliti vidljivi nedugo nakon lansiranja, a to je rezultat njihove konfiguracije dok se podižu s visine od 290 km na visinu od 550 km.

Kada se konačno pozicioniraju, trebali bi biti teško vidljivi. Najnoviji sateliti imaju i posebnu završnu obradu kako bi se dodatno smanjila refleksija.

STARLINK MREŽA

Novih 60 satelita je povećalo ukupan broj na 182, a svi oni čine dio Starlink mreže čiji je zadatak da omogući globalnu pokrivenost internetom.

Sateliti su dostavljeni u orbitu pomoću Falcon 9 rakete lansirane iz Cape Canaverala na Floridi, a značajni su i zbog toga što su omogućili kompaniji SpaceX da postane rekoder po broju komercijalnih satelita u orbiti.

Kalifornijska kompanija Planet Labs je na drugom mjestu sa nešto manje od 150 satelita koji se koriste za snimanje površine Zemlje.

SpaceX ima dozvolu regulatora da lansira do 12.000 satelita, ali se pričalo o čak 40.000, što zavisi o tome kako će se projekt razvijati. Do kraja mjeseca bi SpaceX mogao lansirati još dvije rakete sa po 60 satelita.

Ipak, astronomi se žale da veliki broj satelita uništava pogled na noćno nebo. Oni su kao dokaz ponudili fotografije niza svijetlih tačaka na nebu koje predstavljaju odraz satelita dok se kreću oko zemlje. Međutim, SpaceX smatra da su žalbe pretjerane. Kompanija tvrdi da su sateliti vidljivi nedugo nakon lansiranja, a to je rezultat njihove konfiguracije dok se podižu s visine od 290 km na visinu od 550 km.

Kada se konačno pozicioniraju, trebali bi biti teško vidljivi. Najnoviji sateliti imaju i posebnu završnu obradu kako bi se dodatno smanjila refleksija.

IMAJU PLAN B

“Šaomi” je već spreman za moguću zabranu od strane američke vlade, poručila je menadžerka kompanije Abi Go.

Ova kineska kompanija dio prihoda već koristi kako bi ulagali u proizvodnju i distribuciju svojih proizvoda bez oslanjanja na firme iz SAD, prenosi B92.

“Trenutno procjenjujemo situaciju. Ali u ovom trenutku nije bilo ‘efekta zaraze’. U stvari, sarađujemo “rame uz rame” i intenzivno radimo sa američkim kompanijama, kao što su Qualcomm ili Google”, rekla je Abi Go.

“U svakom slučaju, ako se u budućnosti nešto dogodi, imamo plan B. Između ostalog, mnogo ulažemo u nekoliko proizvođača u Kini. Ipak, vjerujemo da naša poslovna strategija ne bi trebalo da bude uslovljena odlukama koje donose političari. Do sada smo se zalagali za najbolje komponente u našim proizvodima. Tako ćemo nastaviti i ubuduće”, dodaje ona.

  • Crna Gora planira godišnji ekonomski rast od 3,2% kroz investicije i reforme
    on 16/12/2025 at 13:59

    Vlada Crne Gore priprema Program ekonomskih reformi (PER) za period 2026–2028, uz aktivno učešće institucija, socijalnih partnera i međunarodnih organizacija. Dokument će biti u potpunosti usklađen sa Predlogom zakona o budžetu, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

  • Partnerstvo sa Masdarom kao dio međunarodne energetske politike Crne Gore
    on 16/12/2025 at 13:34

    Renomirana kompanija Masdar potvrdila je da je snažno zainteresovana za strateško partnerstvo sa Crnom Gorom u oblasti energetike, a u narednom periodu će se raditi na daljoj konkretizaciji saradnje, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • Adžović: Bulevar Tivat - Jaz mora biti završen do maja, ili će izvođači plaćati penale
    on 16/12/2025 at 13:16

    Vlada neće odustati od zahtjeva da se radovi na izgradnji bulevara Tivat - Jaz moraju realizovati do maja, saopštila je ministarka javnih radova Majda Adžić na konferenciji posvećenoj turizmu u organizaciji Privredne komore Crne Gore.

  • Sindikat farmacije: Nacrtom GKU za zdravstvenu djelatnost diskriminisani farmaceuti
    on 16/12/2025 at 10:40

    Nacrtom Granskog kolektivnog ugovora (GKU) za zdravstvenu djelatnost diskriminisani su farmaceutski radnici, jer su izostavljeni iz predviđenog povećanja koeficijenta za obračun zarada, saopštili su iz Sindikata farmacije.

  • Tolić: Prihodi Aerodroma 49 miliona eura, uskoro konkurs za nova radna mjesta
    on 16/12/2025 at 10:01

    Tekuća 2025. godina je rekordna za Aerodrome Crne Gore i po broju opsluženih putnika i po finansijskom poslovanju. Prema posljednjim projekcijama, avijacijski prihodi iznose skoro 49 miliona eura, dok je operativna dobit oko 17 miliona eura. To 2025. godinu čini najboljom u operativnom rezultatu u dosadašnjem poslovanju ACG, saopštio je izvršni direktor Aerodroma CG, Roko Tolić.

  • Jeftinije sve vrste goriva
    on 16/12/2025 at 06:36

    Sve vrste goriva od danas su jeftinije dva do sedam centi, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • Alarmantno zagađenje vazduha u Pljevljima: Porast hospitalizovane djece
    on 16/12/2025 at 06:17

    Jedan od najozbiljnijih talasa zagađenja vazduha u posljednjih nekoliko godina zabilježen je proteklih dana u Pljevljima. Prema dostupnim podacima, koncentracija sumpor-dioksida, jednog od najštetnijih zagađivača, prije dva dana dostigla je 805 mikrograma po metru kubnom vazduha, višestruko iznad dozvoljene dnevne granične vrijednosti od 125. Stanje na Dječijem odjeljenju Opšte bolnice u Pljevljima je izuzetno zabrinjavajuće, a ljekari upozoravaju da se, zbog ozbiljne kliničke slike većine pacijenata, suočavaju sa jednom od najtežih situacija do sad, upozorila je pedijatrica Maja Terzić na sastanku Opštinskog tima za vanredne situacije.

  • MNEStat:Crna Gora u 2025. otplatila najviše duga u jednoj godini - 820 million eura
    on 15/12/2025 at 19:30

    Tokom 2025. Crna Gora je otplatila ukupno 820 miliona eura javnog duga, što predstavlja najveći iznos otplate u jednoj godini u dosadašnjoj praksI, saopšteno je iz MNE Stat (Montenegro statistics & analytics) . Ove obaveze su u velikoj mjeri unaprijed definisale budžetsku politiku i značajno suzile prostor za dodatna ulaganja i razvojne inicijative, saopštili su iz te organizacije.

  • Od ponoći jeftinije sve vrste goriva
    on 15/12/2025 at 09:54

    Sve vrste goriva od ponoći će biti jeftinije. Kako je, saopštilo Ministarstvo energetike i rudarstva, eurosuper 98 pojeftiniće tri centa i koštaće 1,44 eura po litru, dok će eurosuper biti jeftiniji za dva centa i koštaće 1,41 eura po litru.

  • Limitirane cijene ne daju rezultate
    on 15/12/2025 at 08:57

    Dok Vlada građanima obećava zaštitu standarda kroz ograničavanje marži i parcijalne intervencije, stvarnost govori suprotno – četvoročlanoj porodici u Crnoj Gori danas je za dostojan život potrebno 2,05 hiljada eura mjesečno.