VELJOVIĆ

Crnogorska policija ima kapacitet da odgovori organizovanim kriminalnim grupama i najtežim krivičnim djelima, djelovanjem usmjerenim na otkrivanju, lišavanju slobode i procesuiranju svih odgovornih, kazao je Veselin Veljović na redovnom radnom sastanku u u Centru bezbjednosti Nikšić. Na sastanku su prisustvovali Veljovićevi saradnici, pomoćnik direktora Nikola Janjušević, kao i odgovorne starješine ovog centra, stanica policije Šavnik i Plužine i starješine granične policije.

“Cijeneći aktuelnu situaciju, u Crnoj Gori preovladava osjećaj razboritosti i podijeljene odgovornosti u poštovanju zakonskih normi da okupljanja protiču bez narušavanja javnog reda u čemu će policija dosljedno istrajati“, kazao je Veljović.

Na sastanku su, kako navode iz Uprave policije, istaknuti rezultati rada iz protekle godine, gdje je akcentovan kvalitetan i efikasan rad policije.

“Policija u Nikšiću radne zadatke iz svoje nadležnosti obavlja sa najvećim stepenom profesionalne odgovornosti i posvećenosti što bezbjednosnu situaciju u ovoj opštini čini stabilnom, a dobri radni rezultati su evidentni u preventivnom, operativnom, procesnom i sveukupnom bezbjednosnom kontekstu“, kazao je načelnik Tihomir Goranović. 

On je istakao i da je „u protekloj godini rasvijetljeno 79 % krivičnih djela po nepoznatom izvršiocu, što je ishod efikasnog rada svih operativnih struktura policije u Nikšiću“.

Osim toga, Veljović se tokom ove radne posjete sastao i sa predsjednikom Opštine Nikšić Veselinom Grbovićem gdje je konstatovana kontinuirano dobra saradnja lokalne zajednice i policije i potvrđena spremnost za nastavak građenja partnerskih odnosa radi opšteg interesa svih građana u opštini Nikšić.

AMERIČKI OBAVJEŠTAJCI

Američki obavještajni zvaničnici upozorili su članove Kongresa SAD da se Rusija miješa u kampanju za predstojeće predsjedničke izbore kako bi pomogla reizbor predsjednika Donalda Trampa, izjavila su tri neimenovana zvaničnika upoznata s razgovorom iza zatvorenih vrata.

To upozorenje otvara pitanja o integritetu izbornog procesa i o tome da li Trampova administracija preduzima adekvatne korake kako bi se suprotstavila miješanju nalik onom iz 2016.

Neimenovani zvaničnici su juče rekli da su u fokusu sastanka 13. februara bili pokušaji Rusije da utiče na predsjedničke izbore 3. novembra i da napravi razdor u američkom biračkom tijelu.

O upozorenju obavještajnih zvaničnika prvi su pisali Njujork tajms i Vašington post.

Visoki zvaničnik Trampove administracije rekao je da su ti tekstovi razbjesnili predsjednika SAD koji se žalio da će demokrate koristiti tu informaciju protiv njega.

Tramp je prethodnih godina odbacivao procjenu američke obavještajne zajednice o miješanju Rusije u predsjedničke izbore 2016. kao teoriju zavjere čiji je cilj da ospori njegovu pobjedu.

Prošlog petka, dan poslije sastanka obavještajnih zvaničnika i članova Odbora Predstavničkog doma Kongresa za obavještajna pitanja, Tramp je oštro kritikovao tadašnjeg šefa obavještajne zajednice SAD Džozefa Megvajera, da bi ga juče zamijenio Ričardom Grenelom.

Američke obavještajne agencije tvrde da se Rusija miješala u izbore 2016. kroz kampanje na društvenim mrežama i krađom i prosljeđivanjem mejlova članova Demokratske stranke.

One navode da Rusija pokušava da pomogne Trampovu kampanju i da podstakne haos u američkom političkom procesu.

Specijalni savjetnik američkog Ministarstva pravde Robert Muler zaključio je u istrazi koju je vodio da je rusko miješanje u izborni proces bilo “temeljno i sistematsko”, ali nije otkrio postojanje zavjere između Rusije i Trampovog izbornog štaba koja bi bila krivično djelo.

Na sastanku iza zatvorenih vrata 13. februara poslanici Trampovih republikanaca tvrdili su da je on bio tvrd prema Rusiji, rekao je jedan od tri neimenovana zvaničnika.

Iako je Tramp uveo oštre ekonomske sankcije Rusiji, on je više puta srdačno govorio o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i povukao vojnike iz oblasti poput Sirije gdje bi Moskva mogla da popuni prazninu. Tramp je takođe odložio isporuku vojne pomoći Ukrajini, velikoj protivnici Rusije.

Njujork tajms je naveo da je šef Bijele kuće bio ljut što je sastankom u Predstavničkom domu Kongresa predsjedavao demokrata Adam Šif koji je predvodio sedmočlani tim tužilaca na nedavnom suđenju Trampu u Senatu, u okviru postupka opoziva predsjednika SAD.

DARMANOVIĆ U RIGI

Crna Gora i Letonija imaju sličnosti, posebno kroz istorijsku borbu za nezavisnost i očuvanje nacionalnog identiteta, a današnjim susretom jačamo politički dijalog na najvišem nivou i tražimo mogućnosti da unaprijedimo saradnju u oblastima ekonomije, obrazovanja, saobraćaja, kazao je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović, koji je u radnoj posjeti Republici Letoniji, gdje sa sastao sa šefom letonske diplomatije Edgarom Rinkevičsom.

Tokom posjete, šef crnogorske diplomatije je otvorio Konzulat Crne Gore u Rigi, na čelu sa počasnim konzulom.

U razgovoru sa ministrom Rinkevičsom, ocijenjeno da Crna Gora i Letonija imaju prijateljske odnose, osnažene savezništvom u okviru NATO, kao i zajedničkim evropskim vrijednostima.

Ministar Rinkevičs je kazao da Letonija snažno podržava politiku proširenja EU, kao i otvaranje posljednjeg poglavlja u pregovorima Crne Gore sa Unijom. U tom kontekstu, naglasio je da je postignut vidljiv napredak i da možemo računati na nastavak podrške letonskih eksperata.

Kako se ističe u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova, sagovornici su razmijenili mišljenja o aktuelnoj situaciji u regionu i na globalnom planu, kao i izazovima u suprotstavljanju hibridnim prijetnjama.

Tokom posjete Letoniji, Darmanović je otvorio Konzulat Crne Gore u Rigi na čelu sa počasnom konzulkom Helenom Rudušom.

Na svečanoj ceremoniji, Darmanović je rekao da će prvo diplomatsko predstavništvo Crne Gore u Letoniji doprinijeti jačanju veza dvije prijateljske i savezničke države.

“Aktivnosti Konzulata biće usmjerene na jačanje kulturnih veza i turističke saradnje sa ciljem promocije naše kulture, umjetnosti i tradicije”, kazao je šef crnogorske diplomatije.

Na svečanosti je govorio i ministar saobraćaja Letonije Talis Linkaits koji je kazao da su Crna Gora i Letonija, dvije male države i ponosne nacije koje dijele sličnu istorijsku sudbinu i vanjskopolitička opredjeljenja – članstvo u NATO i EU.

Ministar Darmanović je danas posjetio i vojnu bazu Adaži gdje je razgovarao sa našim vojnicima koji su raspoređeni u okviru misije “Ojačano prisustvo NATO na istoku”.

Ocijenjeno je da je angažovanje naših vojnika pokazatelj solidarnosti među saveznicima i doprinos regionalnoj bezbjednosti.

LAZOVIĆ

SPC nameće magistralne pravce politike Beograda, da je i u Srbiji i u Crnoj Gori nadržavni centar moći, a da je u centru projekta destabilizacije Crne Gore i BiH, ocjenjuje Miro Lazović, sociolog, socijaldemokrata, predsjednik Skupštine BiH u periodu 1992 – 96. učesnik pregovora u Ženevi, Vašingtonu i Dejtonu, na kojima je rješavana sudbina te države. On smatra i da postoji želja da se skrene pažnja za neminovno priznanje Kosova jer je, kako navodi, to obaveza koju je Vučić preuzeo i moraće da je ispuni.

“Ako je Kosovo kolijevka srpstva, došlo je vrijeme da srpska politika odraste. Nemoj da budu stalno u toj kolijevci i da ta kolijevka ne dozvoljava da se otvore vidici, da se otvore konkretne stvari koje će uvezivati Srbe i na prostoru Crne Gore i Bosne i Hercegovine i Srbiji na kulturnim i istorijskim vezama, ne na političkim i teritorijalnim homogenizacijama koje će ponovo dovesti do problema”, kazao je Lazović o fenomenu zarobljenosti srpskog društva i države Kosovom kao problemom, ali i mitskom pristupu toj nacionalnoj traumi.

Miro Lazović je u emsiji “Živa istina” govorio o Miloradu Dodiku kao izuzetno sposobnom političaru, koji je svojom energijom potpuno porazio opoziciju u Republici Srpskoj.

Podsjeća da je prije dolaska na čelo RS bio zagovornik jedinstvene BiH i da između njih dvojice, praktično, nije bilo političkih razlika.

Aktuelnu politiku služenja Beogradu i Moskvi, destrukcije BiH, nepriznavanja zločina počinjenih tokom 90-ih, revizije i tih i dešavanja u Drugom svjetskom ratu, Dodik, smatra Lazović, neće moći da sprovede. Naprotiv, siguran je da će se ona obiti o glavu lideru bosanskih Srba.

Lazović vjeruje da se unutar srpskog nacionalnog korpusa može i mora naći dovoljno normalnih i hrabrih ljudi, spremnih da se politički organizuju i suprotstave destrukciji koja iz Beograda kreće prema BiH i Crnoj Gori, a koja u krajnjem najviše zla donosi samoj Srbiji.

U “Živoj istini”, Lazović govori o greškama EU i politici SAD na Balkanu, objašnjava kako su nastale pukotine kroz koje je Rusija progurala svoj uticaj u regionu, budućnosti BiH, razlozima zbog kojih je važno da Crna Gora ostane bezbjedna, sekularna i multikulturna država i da sačuva crnogorski identitet, o iskušenjima koja je, kao Srbin, preživio i sa kojima se danas nosi…

“Živu istinu” možete pratiti od 20:05 časova na TVCG 1. 

MARKOVIĆ PRIMIO DELEGACIJU

Očekujemo da Deutsche Telekom bude značajan akter našeg novog procesa digitalne ekonomije, rekao je premijer Duško Marković.

Kako navode, Marković je primio delegaciju Deutsche Telekoma, člana Menadžmenta odbora za poslovanje kompanije u Evropi Srinija Gopalana i izvršnu direktoricu Crnogorskog telekoma Džinu Tsibulskaju.

Zaključeno je da najavljena digitalna koalicija, koju je inicirala crnogorska privreda, predstavlja odličan osnov za dalje investicije Deutsche Telekoma u Crnu Goru i stratešku saradnju ove kompanije i Vlade.

“Digitalna ekonomija nam je u fokusu. Djelujemo i samostalno i u saradnji sa Evropskom unijom, kroz Berlinski proces. Očekujemo da Deutsche Telekom bude značajan akter našeg novog procesa digitalne ekonomije”, rekao je Marković.

Predstavnici njemačke kompanije saopštili su da imaju ozbiljne namjere da učestvuju u našoj digitalnoj ekonomiji implementacijom savremenih sigurnih digitalnih rješenja.

Marković je upoznao sagovornike sa strateškim politikama Vlade koje su u protekle tri godine dovele do visokog privrednog rasta, povećanja direktnih stranih investicija posebno u oblasti turizma, energetike i u posljednje vrijeme poljoprivrede i porasta zaposlenosti i dodao da je cilj Crne Gore da i u narednom razdoblju zadrži visoke stope rasta kao osnov daljeg napretka ekonomije i povećanja životnog standarda.

Marković je u razgovoru iskazao zadovoljstvo poslovanjem kompanije u našoj zemlji istakavši da posebno cijeni visok stepen društvene odgovornosti ove kompanije koja je značajna sredstva uložila u crnogogorski sistem obrazovanja i u naš sport.

Deutsche Telekom,  koji posluje u pedeset država,  predstavio je predsjedniku Vlade planove ulaganja u nove tehnologije i implementacije najnovijih tehnoloških rješenja uključujući i tehnologiju 5G.