SEBASTIJAN KURC

Mandatar za sastavljanje nove austrijske vlade Sebastijan Kurc izjasnio se za oštrije djelovanje protiv Turske po pitanju migrantske politike. Kurc je, u intervjuu njemačkom dnevniku “Bild”, kazao da sporazum sa Turskom ne funkcioniše dovoljno i da je Grčka zaslužila punu podršku.

“Ne smijemo dozvoliti da nas turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan ucjenjuje. U njegovoj zemlji tlače osobe koje politički drugačije razmišljaju, neprestano se zatvaraju novinari, i Turska pokušava da koristiti izbjeglice i migrante kao oružje”, podvukao je on.

Kurc smatra da treba izvršiti pritisak na Tursku, dodajući da EU ima mnoge mogućnosti za to i da o tome treba razmisliti.

Upitan da li to znači i sankcije on je kazao da o tome treba najprije razgovarati preko svih diplomatskih kanala.

“Međutim, mislim da Turska mora biti svjesna da EU ima mnogo mogućnosti da reaguje i da ne dozvoljava da je neko ucjenjuje”, naglasio je on.

Upitan da li se granica na moru može zaštititi Kurc je odgovorio da se ona može i treba zaštititi.

“Možemo se pobrinuti da izbjeglički čmanci uopšte ne pristaju, možemo ljude koji su spašeni vratiti u zemlju iz koje su došli. Pogledajte Egipat. Iz te zemlje je dolazilo na hiljade izbjeglica, a danas više niko, zato što postoji funkcionišući sistem”, objasnio je on.

Kada je riječ o Libiji, Kurc smatra da EU sa međunarodnim organizacijama treba bolje sarađivati i stvoriti smještaje dostojnim čovjeka, te da mora sve činiti kako se migranti iz drugih afričkih zemalja ne bi uputili u Libiju.

“Kada jednom dođu u Libiju mnogi su izloženi ropstvu ili ubistvu. Taj sistem ne smijemo dozvoliti”, rekao je on.

Najavio je da će kao šef nove vlade nastaviti da se bori da tema migracije bude usmjerena u pravom smjeru, jer je to potrebno za Evropu i zato što ovaj kontinent ima hrišćansko-socijalnu odgovornost.

“Ne smije postojati sistem u kojem krijumčari ljudi zarađuju na patnji ljudi”, poručuje Kurc.

106-103

U Crnoj Gori 211 osoba izašlo je da glasa u drugom krugu hrvatskih predsjedničkih izbora.

U našoj zemlji glasalo se na dva biračka mjesta i izlaznost je bila 100 odsto.

Kandidatkinja desnog centra iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Kolinda Grabar-Kitarović osvojila je 106 glasova, dok je tri glasa manje dobio kandidat Socijaldemokratske partije (SDP) i bivši premijer vlade lijevog centra Zoran Milanović.

Prema do sada obrađenim podacima, Milanović je novi predsjednik Hrvatske.

On vodi za 103.396 glasova nakon skoro 97,24 odsto obrađenih biračkih mjesta, podaci su Državne izborne komisije (DIP).

U drugom krugu izbora za hrvatskog predsjednika do 16.30 izašlo je više od 1,5 miliona birača, odnosno 43,52 odsto što je više nego u prvom krugu, ali manje u odnosu na drugi krug predsjedničkih izbora prije pet godina.

LIDER HEZBOLAHA

Lider libanskog Hezbolaha Hasan Nasralah ocenio je da ubistvo iranskog generala Kasema Solejmanija u američkom napadu u Bagdadu dovodi čitav region na početak “potpuno nove faze”.

Obraćajući se hiljadama pristalica na skupu u južnom Bejrutu, Nasralah je to ubistvo označio “nesumnjivm zločinom” koji će promieniti Bliski istok, preneo je AP.

Nasralahova današnja izjava je prva javna otkako je Solejmani ubijen u petak.

Taj dan “razdvaja dvije faze u regionu, to je početak nove faze i nove istorije ne samo za Iran i Irak, već cio region”, rekao je on.

Vođa Hezbolaha je insistirao na tome da njegova strana ne može izgubiti jer vidi smrt kao drugu vrstu pobjede, prenijeli su izraelski mediji.

“Nas ne pobjeđuju, čak i kada postajemo mučenici, mi trijumfujemo”, rekao je Nasralah čije je obraćanje prenošeno na velikom ekranu putem satelitskog linka.

Nasralah je takođe ocijenio da je američka vojska u regionu Bliskog istoka, uključujući baze SAD-a, ratne brodove i vojnike opravdana meta nakon ubistva iranskog generala.

On smatra da je istjerivanje američkih vojnih snaga iz regiona sada prioritet. Vođa Hezbolaha je zaprijetio da će vojska SAD-a platiti cijenu.

“Samoubice napadači, koji su primorali Amerikance da napuste naš region ranije, još uvek su ovdje i njihov broj je povećan”, rekao je Nasralah.

Ekstremistički šiitski Hezbolah je ključni saveznik Irana.

Nasralah se krije, u strahu da bi mogao biti meta izraelskog pokušaja ubistva, od rata između Izraela i Hezbolaha u ljeto 2006. godine.

GOLUBOVIĆ

Crnogorska ekonomija je u 2019. ostvarila rast, koji će, prema procjeni predsjednika Privredne komore Vlastimira Golubovića, iznostiti letiri odsto. Siva ekonomija je bila najveća barijera biznisu, kaže za TVCG Golubović, a kao šansu koja će u narednom periodu najviše doprinijeti razvoju ekonomije vidi energetiku.

“Nastavljen je dinamičan razvoj ekonomije, a najbolja potvrda je ostvareni rast za prvih devet mjeseciod 3,7 odsto”, istakao je Golubović.

To kažu podaci koji su obrađani. Oni koji tek treba da se obrade i da zaokruze 2019. godinu, zaokružiće i cifru rasta. Makar su takva očekivanja predsjednika Privredne komore. On kaže da će rast doći do cifre od 4%, zahvaljujući porastu stranih investicija, kao i rezultatima u sektorima turizma, građevinanstva, trgovine, saobraćaja, kao i poljoprivrede. No, u godini za nama biznis, pored toga što se borio za rezulta, morao je biti spreman i za disciplinu koja je podrazumijevala preskakanje barijera.

“Pod broj jedan je siva ekonomija i nelojalna konkurencija i ona je ostala kao tema kojom ćemo se baviti iduće godine. Svi faktori u Crnoj Gori moraju da utiču na borbu protiv sive ekonomije. Ko je prvi na udaru? Privredna društva koja regularno posluju. Imamo očekivanja da se smanje porezi na zarade”, kaže Golubović.

Još jednu lošu karakteristiku ima godina koju smo ispratili – deficit u spoljnotrgovionskoj razmjeni. No, ova karakteristika ima i i stranu koja je čini manje izražajnom.

“Crna Gora je mala ekonomija i zbog velikog priliva turista upućeni na uvoz roba ali zbog toga imamo suficit u svim uslugama, posebno turizma i sa porastom investicija doprinosi uravnoteženju bilansa”, navodi Golubović

U godini u koju smo zakoračili o pomenutom treba voditi računa, ali kada šansu broj jedan treba navesti, Golubović nema dilemu da je to energetika.

“Sa puštanjem u komercijalnu upotrebu podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, Crna Gora je postala regionalno čorište. Imamo neiskorišćene potencijale. Jedna smo od rijetkih zemalja koja iam potencijale kada su ovi izvori u pitanju”, ističe Golubović.

Izgradnja autoputa ne može da se ne pomene, ali i ne samo njega, i ne bez dobrog razloga.

“Izgradnja saobraćajne infrastrukture doprinijeće i regionalnoj, a posebno međunarodnoj saradnji”, kaže Golubović.