EVROPSKA KOMISIJA

Evropska unija pridaje veliku važnost međususjednoskoj saradnji, koja omogućava klimu dijaloga uključujući i osjetljiva pitanja, saopštila je portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez.

Ona je, povodom protesta i pokušaja paljenja crnogorske zastave na ambasadi u Beogradu, naglasila da je zakonodavstvo u oblasti religije nacionalna nadležnost, koja ne spada u domen pregovaračkog okvira, te da EU neće komentarisati incidente.

S druge strane, u EK istakli su važnost dobrosusjedskih odnosa, koji su ključna stavka u pregovaračkom procesu.

“Dobrosusjedska saradnja je važna za napredak pregovaračkog procesa sa svim kandidatima, i to je i dalje slučaj. Kada je riječ o ovom incidentu, da li on može uticati li ne, ne želim da komentarišem, jer govorim o slučaju koji nije u nadležnosti EU, tako da ova tema nije uključena u pregovore o napretku, ali voljeli bismo da vidimo da susjedi, generalno, imaju dobre odnose i to je ključno za pregovarački proces, tako da indirektno, utiče”, kazala je Pisonero Hernandez.

MIHAILO PORUČIO

Neka Zakon o slobodi vjeroispovijesti bude osnov pravne i evropske Crne Gore, poručio je sa Cetinja mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailo. Paljenje badnjaka je proteklo mirno i uz pojačane mjere bezbjendosti.

Na Cetinju ispred Dvora kralja Nikole, badnjake su naložili vjernici i sveštenstvo Crnogorske pravoslavne crkve. Prve badnjake tradicionalno nalagali su predstavnici porodica Martinović i Borilović iz Bajica. Badnjake je osveštao mitropolit CPC Mihailo.

On je pozdravio usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti nakon 50 godina.

“Neka zakon bude osnov pravne i evropske Crne Gore”, kazao je Mihailo.

On je čestitao Božić svima uz poruku “Da je vječna Crna Gora”.

IZ CPC pozvali su na mir i slogu među svim građanima i vjernicima u Crnoj Gori.

Na Cetinju su tokom paljenja badnjaka bile pojačane mjere bezbjednosti.

Prilog: Nataša Vukajlović, TVCG

ČESTITKA ĐELJOŠAJA

Predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj čestitao je vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti Božić.

“Uz želju da Božić kao najradosni praznik ispuni vaše domove, da predstojeće blagdane provedete u miru, sreći i razumijevanju sa komšijama i prijateljima. Duh Božića neka, ujedno, bude i podsjetnik na važnost međusobnog poštovanja, zajedništva i solidarnosti, uz koje jedino možemo graditi bolje i humanije društvo po mjeri svih nas. U to ime, svim vjernicima i sveštenstvu pravoslavne vjeroispovjesti, želim srećan Bozić, da ga slave u miru i blagostanju sa svim ostalim građanima u Crnoj Gori”, navodi se u čestitki Đeljošaja.

MAJE ZAHTIJEVA

Medijska asocijacija Jugoistočne Evrope (MAJE) najoštrije osuđuje hapšenje i pritvaranje urednice FOS Media Anđele Đikanović i traži od crnogorskih institucija da je hitno puste na slobodu.

Izvršni direktor te medijske asocijacije Vuk Maraš navodi da ne želi da ulazi u sadržaj spornog teksta, ali dodaje da on ne može biti razlog za pritvaranje novinara ili urednika.

“Crnogorske institucije sistema imaju na raspolaganju niz mehanizama u skladu sa postojećim pozitivnim propisima da traže odgovornost zbog nekog teksta za koji smatraju da je netačan – od sudskih tužbi do postupaka pred regulatorom. To što su ti postupci neefikasni, kako po postojećim tako i po novim, budućim zakonskim rješenjima, isključiva je odgovornost upravo tih institucija koje su stvorile ovakav sistem”, kazao je Maraš.

DELEGACIJA MATICE CRNOGORSKE U ALBANIJI

Matica crnogorska u saradnji sa Zajednicom Crnogoraca Albanije, obilježila je 104. godišnjicu stradanja crnogorskih rodoljuba koji su na putu iz Amerike u Crnu Goru izginuli na Badnji dan 1916. godine u Medovskom zalivu nadomak albanske obale.

Kako se navodi u saopštenju Matice crnogorske, zahvalni su vlastima Albanije i grada Lješa, na njihovoj blagonaklonosti da se organizuje svečani pomen za one koji su se iz Amerike i Kanade, te davne 1915, uputili da pomognu otadžbini, a stradali u potonuću italijanskog broda Brindizi.

“Blizu 500 Crnogoraca je odgovorilo pozivu domovine, i zaputilo se preko Atlantika, da bi ovdje, u albanskom zalivu San Đovani di Medova, skoro na pragu rodne grude, njih nekoliko stotina tragično izgubili svoje živote. Konačan broj nije utvrđen. Ali nije ovo jedina crnogorska pogibija i nesreća, u kojoj se tačnog broja ne zna. Ono što se pouzdano zna, i što nam niko uzeti ne može – jeste sjećanje na vitezove i junake, koji su bez računa i ustezanja ostavili svoje prethodne živote za sobom, svoje porodice i nade u budućnost, i svojim životom potvrdili da je patriotizam vrlina koja nema cijenu”, kazao je predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović.

Kako se navodi u saopštenju Matice, nadaju se da će u budućnosti na odgovarajućem mjestu zajedno podići spomen obilježje crnogorskim stradalnicima iz 1916, kao još jedan znak međusobnog poštovanja crnogorskog i albanskog naroda, jer, kako si istakli, istorije su nam veoma bliske, a nesreće zajedničke.

CNZ PORUČILA

Skandalozna izjava ministra spoljnih poslova Srbije Ivice Dačića, upućena crnogorskoj zajednici u Srbiji sadrži otvorenu prijetnju da treba oduzimati državljanstvo Crnogorcima zbog svojih političkih i vjerskih uvjerenja, neodoljivo podsjeća na “mračna vremena” 90-tih i nimalo ne doprinosi ugledu Srbije”, smatraju u Crnogorskoj nacionalnoj zajednici u Beogradu.

Kako se dodaje u saopštenju, Evropska i moderna Srbija kojoj se teži, ne može se zasnivati na progonu neistomišljenika, bili oni Crnogorci, Srbi ili neko treći.

“Mi iz CNZ-a zalažemo se za budućnost Srbije, koja će biti lišena nacionalne, rasne, vjerske netrpeljivosti, za kulturni model, gdje će različitost biti prednost, a ne razlog za progone. Savremeni demokratski i građanski princip nalaže da su prava manjina jedno od osnovnih ljudskih prava, a ministar bi da ozakoni diskriminaciju Crnogoraca zbog mišljenja koja mu se ne dopadaju. To je ista ona strategija koja je proteklih decenija preplavila balkanske prostore i učinila ih nepreglednom pozornicom suludih ideja i projekata sa ciljem stvaranja etnički čistih država”, napominju u CNZ-u.

Na godišnjicu bitke na Mojkovcu, kada je vojska Crne Gore pomogla bratskoj Srbiji, kažu u CNZ-u, u Beogradu se pale crnogorske zastave, broje crnogorska “krvna zrnca” a članovima naših udruženja se prijeti putem društvenih mreža.

“Ovakve izjave, nažalost, ne doprinose bilo čemu sem raspirivanju mržnje i nacionalističkih strasti, proizvodeći ona nedjela koja, prije svega, Srbiji nanose nenadoknadivu moralnu štetu, i najmanje doprinose njenom ugledu. Crnogorci u Srbiji državu Srbiju poštuju i doživljavaju je kao svoju, i kao punopravni građani bore se za njene vrijednosti. Zato mi Crnogorci sa punim pravom možemo da kažemo: To što smo Crnogorci ne znači da smo manje građani Srbije! To što smo građani Srbije ne znači da smo manje Crnogorci!”, poručuju u saoopštenju koje je potpisao predsjednik CNZ-a Mirko Zečević.

CETINJE

Badnjake će danas na Cetinju nalagati Crnogorska pravoslavna crkva (CPC) i Mitropolija crnogorsko primorska (MCP). MCP badnjake nalaže Ispred Cetnjskog manastira a CPC ispred Dvora kralja Nikole. Vjernici već pristižu ispred manastira i dvorca. Na Cetinju su primjetne i pojačane mjere bezbijednosti.

 

 

Na Cetinje su pristigli i predstavnici Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić i Slaven Radunović, predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić, funkcioner Demokrata Momo Koprivica kao i biznismen Miodrag Daka Davidović.

 

SVJETSKI MEDIJI UPOZORAVAJU

Vašington je obrazložio ubistvo komandatna elitnih Kuds snaga Revolucionarne garde Irana Kasema Sulejmanija prijetnjama po američke diplomate i vojsku na Bliskom istoku. Strahuje se da će ubistvo jednog od najmoćnijih iranskih generala gurnuti Bliski istok u još veći haos.

Međusobne prijetnje Vašingtona i Teherana nakon ubistva iranskog generala Sulejmanija produbile su strahove o mogućem ratu i opštem haosu na ionako nestabilnom Bliskom istoku, pišu svjetski mediji ističući kako je iransko napuštanje nuklearnog sporazuma najjasnija prijetnja zaoštravanju tenzija koje uključuju i druge aktere iz regije.

Eskalacija odnosa SAD i Irana ulazi u novu opasnu fazu, ocjenjuje Forin polisi (The Foreign Policy) i ističe da se od Irana mogu očekivati kratkoročne odmazde, naročito protiv američkih snaga u Iraku, ali i dugoročne u kojima će Iran ubrzati svoje napore za nabavku nuklearnog oružja.

Spektar mogućih iranskih odgovora uplašio je tržišta nafte, naglašava Forin polisi dodajući da su cijene nafte u petak skočile za više od četiri odsto – na skoro 70 dolara za barel. Analitičari strahuju da će Iran nastaviti napade na regionalnu naftnu infrastrukturu, nakon ranijih udara na naftne tankere u blizini Hormuškog moreuza i udara dronovima i raketama na ključni saudijski naftni pogon koji su privremeno omeli proizvodnje nafte u Saudijskoj Arabiji u septembru 2019.

Nekoliko američkih zakonodavaca kritikovalo je jednostrano djelovanje predsjednika Donalda Trampa upozoravajući na povećanu mogućnost velikog sukoba, dok su pojedini stručnjaci sa Bliskog istoka kazali da posljednjim potezom SAD rizikuje pokretanje nepredvidivih događaja.

Iran je u nedjelju saopštio da se više neće pridržavati nijednog ograničenja iz nuklearnog sporazuma potpisanog sa svjetskim silama 2015, ističe agencija Asošijejtid pres.

Najava predstavlja najjasniju prijetnju širenja nuklearnog oružja koja dodatno povećava regionalne tenzije, jer je iranski dugogodišnji neprijatelj Izrael obećao da nikada neće dopustiti Iranu da proizvesti atomsku bombu, ukazuje AP.

Iran neće poštovati sporazum o nuklearnom naoružanju 

Iranska državna TV citirala je izjavu administracije predsjednika Hasana Ruhanija kako kaže da zemlja neće poštovati ograničenja u njegovom obogaćivanju, količini skladištenog obogaćenog uranijuma, kao i istraživanju i razvoju u svojim nuklearnim aktivnostima.

Vođa jednog takve jedinice, libanski Hezbolah, rekao je da je Sulejmanijevo ubistvo postavilo američke vojne baze, ratne brodove i pripadnike vojnih službi kao ciljeve za napad, dok je, dodaje AP, bivši vođa Revolucionarne garde sugerisao da izraelski grad Haifa i “centri” poput Tel Aviva mogu biti ciljani.

Jedna od rijetkih utješnih osobina neispravnog, egocentričnog i sujetnog pristupa Donalda Trampa predsjedništvu je njegov relativni oprez pri raspoređivanju američke vojne moći u inostranstvo – čega se u više od tri godine i pridržavao. No, nakon odluke o atentatu na iranskog generala na bagdadskom aerodromu, ta utjeha više nije moguća, ocjenjuje urednički tim britanskog Gardijana (The Guardian).

Riječ je o potezu koji je bio toliko rizičan da su ga ranije odbijali i Džordž Buš i Barak Obama, jer su znali da bi napad na vođu Kuds snaga mogao dovesti do rata protiv Irana. No, Tramp je tvitom, ističući američku zastavu, odlučio iskoristiti priliku. Samim tim ugrozio je sigurnost SAD-a i stabilnost regije Bliskog istoka, ocjenjuje Gardijan.

Neposredno objašnjenje za ubistvo pružio je Pentagon, koji je rekao da je general Sulejmani planirao napade na američko diplomatsko osoblje i članove službi u regiji. Tome je prethodila smrt američkog uposlenika tokom raketnog napada proiranske posredničke jedinice, ističe britanski dnevnik.

Novi rat na Bliskom istoku 

Najveća opasnost je novi rat na Bliskom istoku – ovaj put s Trampovom Amerikom kao glavnim protagonistom. To bi, uz Teheran koji praktikuje asimetrično ratovanje i čiji režim je sve tvrđi, moglo dovesti do izbijanja sveopšteg sukoba i privlačenja drugih regionalnih aktera, poput Izraela. Bez obzira na motiv, zaključuje Gardijan, Trampovi neuhvatljivi instinkti odveli su Ameriku i Bliski istok u opasne i neistražene vode.

BBC podsjeća da je Tramp putem Tvitera (Tvitter) upozorio Iran da SAD “ciljaju” 52 iranska mjesta od koji su neka izuzetno značajna za Iran i iransku kulturu, i da će napasti “vrlo brzo i jako” ako Teheran napadne Amerikance ili američku imovinu.

Trampov tvit zanimljiv je na mnogo načina, ukazuje Markus ističući kako nije samo u pitanju simbolično spominjanje 52 iranska cilja koja su izložena riziku, što je referenca na 52 američka taoca zatočena u američkoj ambasadi u Teheranu u novembru 1979.- njegovo spominjanje ciljeva važnih “iranskoj kulturi” sugeriše puno širi popis ciljeva, ne samo onih koji se odnose na vlast, vojsku ili privredu.

Tramp nastoji izvesti neku vrstu zastrašivanja, ali ukazuje Markus, on je više puta naglašavao i svoj zamor i zamor Vašingtona zbog američke vojne uključenosti u regiji. To je, podjednako kao i sve drugo, potkopalo američki efekat zastrašivanja koje sada Tramp grčevito nastoji da vrati, zaključuje analitičar BBC.

DFC ATLANTSKOG SAVEZA

Od početka cijele priče oko usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti, sve aktivnosti prati koordinisana i planirana dezinformaciona kampanja koja ima za cilj zbunjivanje javnosti, i kreiranje haosa, saopštio je Digitalni forenzički centar (DFC) Atlantskog saveza Crne Gore.

Uvod u protestne šetnje i haos u parlamentu bila je skoro dvomjesečna kampanja u medijima u Srbiji. Naslovne strane su obilovale lažnim, ali i bizarnim vijestima, poput one da se u manastiru Ždrebaonik čuvaju mošti Svetog Save.

Pred samo glasanje u parlamentu, po dobro uhodanom receptu, plasirana je informacija o navodnom šamaru koji je visoki službenik UP zadao premijeru Markoviću.

Od 1998. godine, kao i za vrijeme bombardovanja, ali i referenduma 2006, priče o bezbrojnim sličnim “šamarima” služile su da pokažu da u samom vrhu države o ključnim pitanjima nacionalne bezbjednosti ne postoji konsenzus.

Da nije riječ samo o strahu o imovini crkve, dokazuje i usijanje narativa, koji ima za cilj dovođenja u pitanje crnogorske nezavisnosti, i njenog euroatlantskog puta.

Negiranje simbola, suprotstavljanje trobojke crvenoj zastavi, narativ koji svodi Crnu Goru na četiri nahije, kao i lažna vijest da se Crna Gora žalila NATO-u zbog paljenja zastave, dokaz je da priča oko crkve, htjeli mi to da priznamo ili ne, mnogo šira od onoga što pokušava da nam se plasira.

Za razliku od ranijih kampanja u sličnim stresnim situacijama, ovaj put se komunikacija sa javnošću odvija u realnom vremenu, pa se tako plasiranjem priče o navodnoj koordinaciji između Vlade u Beogradu i Podgorici pokušava od svake odgovornosti abolirati vlast u Srbiji. Nepreduzimanje nikakvih bezbjedonosnih mjera tokom napada na crnogorsku ambasadu bilo je evidentno, iako je sam Vučić plasirao neistinu o hiljadu policajaca koji su obezbjeđivali objekat. Sa brojnih snimaka incidenta jasno se vidi da ispred objekta skoro da nikog nije bilo.

Iako je evidentno da litijama širom Crne Gore prisustvuje značajan broj građana, cifre od 100 pa i 120 hiljada koje se pominju u određenim medijima su daleko od realne slike i situacije. Ovakvim informisanjem građana doliva se ulje na vatru i daje se dodatan podstrek onima koji pozivaju na radikalizaciju, kao što je organizacija Srbska čast, koja javno i direktno poziva na oružje, a predstavlja se kao „humanitarna”.

U svemu ovome pored dobro poznatih dežurnih medija koje služe ovome ovaj put su poslužile i stranice na društvenim mrežama koje dijele tzv. mim sadržaje. Njima se karikaturalnim pristupom poruka kompresuje i bez kritičkog sagledavanja daje na konzumaciju. Osim ovoga stranice služe i za koordinaciju protesta.

Jučerašnje objavljivanje dezinformacije od strane portala FOS media, a koje je izazvalo poplavu negativnih komentara, izazvalo je žustru reakciju tužilaštva i policije. Iako se slične stvari dešavaju i objavljuju u produženom vremenu od strane portala poput IN4S i Borba, stiče se utisak da se naše institucije rukovode izlivima panike na društvenim mrežama.

Ovim putem želimo da apelujemo na sve građane Crne Gore da ne nasijedaju na ovakve i slične objave koje predstavljaju klasičan primjer lažnih vijesti.

Očekujemo da je ovo samo početak širenja ovakvih narativa i jedne osmišljene dezinformacione kampanje, te stoga ne treba vjerovati informacijama koje stižu od gore navedenih subjekata.

Digitalni foreznički centar Atlanskog saveza

ATP KUP

Teniska reprezentacija Srbije izjednačila je protiv Francuske u drugom kolu ATP kupa, pošto je Novak Đoković danas pobijedio Gaela Monfisa sa 2:0 (6:3, 6:2).

Meč je trajao sat vremena i 32 minuta.

Polovina prvog seta protekla je u izjednačenoj igri dvojice tenisera, a do prvog brejka stigao je Đoković, koji je poveo s 4:2.

Bez velikih problema uspio je u nastavku da sačuva svoju prednost, a tokom čitavog seta srpski teniser uspio je da spasi čak sedam brejk lopti. Drugi set donio je veliku borbu u prva dva gema, ali je s dva vezana brejka u nastavku Đoković stigao do prednosti od 4:1. Do kraja duela srpski teniser je kontrolisao igru i uz samo jedan izgubljen gem uspio da trijumfuje.

Pobjednik duela između Srbije i Francuske biće odlučen poslije dubl meča u kojem će igrati Đoković i Viktor Troicki protiv Nikolasa Mauta i Eduarda Rože-Vaselena.

  • Crna Gora planira godišnji ekonomski rast od 3,2% kroz investicije i reforme
    on 16/12/2025 at 13:59

    Vlada Crne Gore priprema Program ekonomskih reformi (PER) za period 2026–2028, uz aktivno učešće institucija, socijalnih partnera i međunarodnih organizacija. Dokument će biti u potpunosti usklađen sa Predlogom zakona o budžetu, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

  • Partnerstvo sa Masdarom kao dio međunarodne energetske politike Crne Gore
    on 16/12/2025 at 13:34

    Renomirana kompanija Masdar potvrdila je da je snažno zainteresovana za strateško partnerstvo sa Crnom Gorom u oblasti energetike, a u narednom periodu će se raditi na daljoj konkretizaciji saradnje, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • Adžović: Bulevar Tivat - Jaz mora biti završen do maja, ili će izvođači plaćati penale
    on 16/12/2025 at 13:16

    Vlada neće odustati od zahtjeva da se radovi na izgradnji bulevara Tivat - Jaz moraju realizovati do maja, saopštila je ministarka javnih radova Majda Adžić na konferenciji posvećenoj turizmu u organizaciji Privredne komore Crne Gore.

  • Sindikat farmacije: Nacrtom GKU za zdravstvenu djelatnost diskriminisani farmaceuti
    on 16/12/2025 at 10:40

    Nacrtom Granskog kolektivnog ugovora (GKU) za zdravstvenu djelatnost diskriminisani su farmaceutski radnici, jer su izostavljeni iz predviđenog povećanja koeficijenta za obračun zarada, saopštili su iz Sindikata farmacije.

  • Tolić: Prihodi Aerodroma 49 miliona eura, uskoro konkurs za nova radna mjesta
    on 16/12/2025 at 10:01

    Tekuća 2025. godina je rekordna za Aerodrome Crne Gore i po broju opsluženih putnika i po finansijskom poslovanju. Prema posljednjim projekcijama, avijacijski prihodi iznose skoro 49 miliona eura, dok je operativna dobit oko 17 miliona eura. To 2025. godinu čini najboljom u operativnom rezultatu u dosadašnjem poslovanju ACG, saopštio je izvršni direktor Aerodroma CG, Roko Tolić.

  • Jeftinije sve vrste goriva
    on 16/12/2025 at 06:36

    Sve vrste goriva od danas su jeftinije dva do sedam centi, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • Alarmantno zagađenje vazduha u Pljevljima: Porast hospitalizovane djece
    on 16/12/2025 at 06:17

    Jedan od najozbiljnijih talasa zagađenja vazduha u posljednjih nekoliko godina zabilježen je proteklih dana u Pljevljima. Prema dostupnim podacima, koncentracija sumpor-dioksida, jednog od najštetnijih zagađivača, prije dva dana dostigla je 805 mikrograma po metru kubnom vazduha, višestruko iznad dozvoljene dnevne granične vrijednosti od 125. Stanje na Dječijem odjeljenju Opšte bolnice u Pljevljima je izuzetno zabrinjavajuće, a ljekari upozoravaju da se, zbog ozbiljne kliničke slike većine pacijenata, suočavaju sa jednom od najtežih situacija do sad, upozorila je pedijatrica Maja Terzić na sastanku Opštinskog tima za vanredne situacije.

  • MNEStat:Crna Gora u 2025. otplatila najviše duga u jednoj godini - 820 million eura
    on 15/12/2025 at 19:30

    Tokom 2025. Crna Gora je otplatila ukupno 820 miliona eura javnog duga, što predstavlja najveći iznos otplate u jednoj godini u dosadašnjoj praksI, saopšteno je iz MNE Stat (Montenegro statistics & analytics) . Ove obaveze su u velikoj mjeri unaprijed definisale budžetsku politiku i značajno suzile prostor za dodatna ulaganja i razvojne inicijative, saopštili su iz te organizacije.

  • Od ponoći jeftinije sve vrste goriva
    on 15/12/2025 at 09:54

    Sve vrste goriva od ponoći će biti jeftinije. Kako je, saopštilo Ministarstvo energetike i rudarstva, eurosuper 98 pojeftiniće tri centa i koštaće 1,44 eura po litru, dok će eurosuper biti jeftiniji za dva centa i koštaće 1,41 eura po litru.

  • Limitirane cijene ne daju rezultate
    on 15/12/2025 at 08:57

    Dok Vlada građanima obećava zaštitu standarda kroz ograničavanje marži i parcijalne intervencije, stvarnost govori suprotno – četvoročlanoj porodici u Crnoj Gori danas je za dostojan život potrebno 2,05 hiljada eura mjesečno.