NAPUSTIO VILIJAMS

Poljski vozač Formule jedan Robert Kubica, koji je 2019. godine vozio za Vilijams, preuzeće rezervnu ulogu u Alfa Romeu, prenio je danas Bi-Bi-Si.

On se vratio Formuli jedan 2018. godine, poslije osam godine pauze, koja je uslijedila zbog nesreće koju je doživio na reliju u Italiji.

U novom timu Kubica će biti rezerva Kimiju Raikonenu i Antoniju Đovinaciju.

“Ovaj tim ima posebno mjesto u mom srcu i drago mi je što vidim neka poznata lica. Vrijeme i okolnosti su očigledno drugačije, ali uvjeren sam da ću pronaći istu odlučnost i glad da uspjem. Radujem se što ću moći da pomognem timu da napravi još jedan korak naprijed”, rekao je Kubica.

FRANCUSKA

Jedna osoba je poginula i 50 je povrijeđeno od petardi i vatrometa u novogodišnjoj noći na istoku Francuske, prenijeli su danas tamošnji lokalni mediji.

Muškarac od oko 30 godina poginuo je dok je pokušavao da upali vatromet, naveli su mediji, a tužilaštvo u Strazburu je otvorilo istragu kako bi se utvrdile tačne okolnosti smrti.

Povrijeđene osobe imaju pretežno povrede lica i ekstremiteta. Među njima ima dosta maloljetnika.

Francuske vlasti su ranije upozorile na opasnost nepravilne upotrebe petarde i pirotehničkih sredstava za vatromete.

FRANCUSKA

Jedna osoba je poginula i 50 je povrijeđeno od petardi i vatrometa u novogodišnjoj noći na istoku Francuske, prenijeli su danas tamošnji lokalni mediji.

Muškarac od oko 30 godina poginuo je dok je pokušavao da upali vatromet, naveli su mediji, a tužilaštvo u Strazburu je otvorilo istragu kako bi se utvrdile tačne okolnosti smrti.

Povrijeđene osobe imaju pretežno povrede lica i ekstremiteta. Među njima ima dosta maloljetnika.

Francuske vlasti su ranije upozorile na opasnost nepravilne upotrebe petarde i pirotehničkih sredstava za vatromete.

RUKOPIS KREMLJA

Ciljevi modernih vjerskih ratova se ne razlikuju mnogo od onih koji su vođeni stotinama godina unazad, i nemaju nikakve veze sa vjerovanjem u Boga: „u igri“ su različiti prioriteti – uticaj, moć i novac, jedina razlika je u tome što sada ne govorimo o zlatnim dukatima kao plijenu, već o milionima ili milijardama eura – piše u komentaru „Crna Gora: ‘crkvene strasti’ ruskih specijalnih službi”, koji objavljuje portal na ruskome jeziku „24news” iz Kijeva.

“Rusija i Srbija, koje su mentalno u srednjem veku, pokušavaju da ‘okrenu sat unazad’ i zadrže bar religijski uticaj na svoje bivše kolonije: Ukrajinu i Crnu Goru. Trenutno se obje ove države u stvari bore za istu stvar – nezavisnost Crkve, koja će minimizirati spoljnji uticaj na procese koji se odvijaju u tim zemljama, a oni, kako piše u analizi ukrijanskog portala, nemaju nikakve veze s religijom, prenosi Antena M.

RUKOPIS KREMLJA

Ciljevi modernih vjerskih ratova se ne razlikuju mnogo od onih koji su vođeni stotinama godina unazad, i nemaju nikakve veze sa vjerovanjem u Boga: „u igri“ su različiti prioriteti – uticaj, moć i novac, jedina razlika je u tome što sada ne govorimo o zlatnim dukatima kao plijenu, već o milionima ili milijardama eura – piše u komentaru „Crna Gora: ‘crkvene strasti’ ruskih specijalnih službi”, koji objavljuje portal na ruskome jeziku „24news” iz Kijeva.

“Rusija i Srbija, koje su mentalno u srednjem veku, pokušavaju da ‘okrenu sat unazad’ i zadrže bar religijski uticaj na svoje bivše kolonije: Ukrajinu i Crnu Goru. Trenutno se obje ove države u stvari bore za istu stvar – nezavisnost Crkve, koja će minimizirati spoljnji uticaj na procese koji se odvijaju u tim zemljama, a oni, kako piše u analizi ukrijanskog portala, nemaju nikakve veze s religijom, prenosi Antena M.

RUKOPIS KREMLJA

Ciljevi modernih vjerskih ratova se ne razlikuju mnogo od onih koji su vođeni stotinama godina unazad, i nemaju nikakve veze sa vjerovanjem u Boga: „u igri“ su različiti prioriteti – uticaj, moć i novac, jedina razlika je u tome što sada ne govorimo o zlatnim dukatima kao plijenu, već o milionima ili milijardama eura – piše u komentaru „Crna Gora: ‘crkvene strasti’ ruskih specijalnih službi”, koji objavljuje portal na ruskome jeziku „24news” iz Kijeva.

“Rusija i Srbija, koje su mentalno u srednjem veku, pokušavaju da ‘okrenu sat unazad’ i zadrže bar religijski uticaj na svoje bivše kolonije: Ukrajinu i Crnu Goru. Trenutno se obje ove države u stvari bore za istu stvar – nezavisnost Crkve, koja će minimizirati spoljnji uticaj na procese koji se odvijaju u tim zemljama, a oni, kako piše u analizi ukrijanskog portala, nemaju nikakve veze s religijom, prenosi Antena M.

U 2019.

Kroz Srbiju je u 2019. godini prošlo više od 27.000 migranata, od kojih je 221 podnijelo zahtjev za azil, a do kraja godine pozitivno su riješena svega 33 slučaja, pokazali su podaci Komesarijata za izbjeglice i migracije Srbije.

Komesar za izbeglice i migracije Vladimir Cucić rekao je agenciji Beta da je od početka migrantske krize kroz Srbiju prošlo više od 1,5 miliona ljudi koji su otišli put razvijenih zemalja EU sa namjerom da tamo traže azil.

Prema njegovim rečima, trendovi kretanja migranata stalno se mijenjaju, tako da trenutno u Srbiju ulazi gotovo podjednak broj migranata iz pravca Grčke, kao i onih koji se u Srbiju vraćaju iz Bosne, gdje su prešli u ranijem periodu.

Cucić je izjavio da dok su ranije u Srbiju ulazili migranti uglavnom iz susjednih zemalja na jugu, odakle su stizali iz pravca Grčke, od prošle godine je trend da, naročito tokom hladnog perioda migranti u Srbiju ulaze i iz Bosne – da bi prezimili.

Prema podacima Komesarijata Srbije za izbjeglice i migracije u ukupno 17 prihvatnih ili centara za azil u Srbiji na kraju 2019. godine bilo je smješteno nešto manje od 5.000 migranata (25. decembra bilo ih je 4.861).

Od tog broja polovina migranata je iz Avganistana, na drugom mjestu su migranti iz Sirije kojih je 13 odsto, zatim iz Pakistana, kojih je sedam odsto i Iraka i Bangladeša, po oko šest odsto.

U 2019.

Kroz Srbiju je u 2019. godini prošlo više od 27.000 migranata, od kojih je 221 podnijelo zahtjev za azil, a do kraja godine pozitivno su riješena svega 33 slučaja, pokazali su podaci Komesarijata za izbjeglice i migracije Srbije.

Komesar za izbeglice i migracije Vladimir Cucić rekao je agenciji Beta da je od početka migrantske krize kroz Srbiju prošlo više od 1,5 miliona ljudi koji su otišli put razvijenih zemalja EU sa namjerom da tamo traže azil.

Prema njegovim rečima, trendovi kretanja migranata stalno se mijenjaju, tako da trenutno u Srbiju ulazi gotovo podjednak broj migranata iz pravca Grčke, kao i onih koji se u Srbiju vraćaju iz Bosne, gdje su prešli u ranijem periodu.

Cucić je izjavio da dok su ranije u Srbiju ulazili migranti uglavnom iz susjednih zemalja na jugu, odakle su stizali iz pravca Grčke, od prošle godine je trend da, naročito tokom hladnog perioda migranti u Srbiju ulaze i iz Bosne – da bi prezimili.

Prema podacima Komesarijata Srbije za izbjeglice i migracije u ukupno 17 prihvatnih ili centara za azil u Srbiji na kraju 2019. godine bilo je smješteno nešto manje od 5.000 migranata (25. decembra bilo ih je 4.861).

Od tog broja polovina migranata je iz Avganistana, na drugom mjestu su migranti iz Sirije kojih je 13 odsto, zatim iz Pakistana, kojih je sedam odsto i Iraka i Bangladeša, po oko šest odsto.

MAKRON PORUČIO

Predsjednik Francuske Emanuel Makron kazao je da neće odustati od reforme penzionog sistema i pored višesedmičnih protesta sindikata koji su paralisali zemlju.

U redovnom novogodišnjem obraćanju naciji, on je rekao da očekuje da Vlada i sindikati brzo postignu kompromis, ali da neće biti odstupanja od osnovnih principa.

Makron je rekao da će nastaviti sa reformom penzionog sistema jer je to projekat socijalne pravde i napretka.

On želi da vrati godišnji prag za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine, ukine 42 različita penziona sistema i uvede jedinstveni koji bi važio za sve sektore.

MAKRON PORUČIO

Predsjednik Francuske Emanuel Makron kazao je da neće odustati od reforme penzionog sistema i pored višesedmičnih protesta sindikata koji su paralisali zemlju.

U redovnom novogodišnjem obraćanju naciji, on je rekao da očekuje da Vlada i sindikati brzo postignu kompromis, ali da neće biti odstupanja od osnovnih principa.

Makron je rekao da će nastaviti sa reformom penzionog sistema jer je to projekat socijalne pravde i napretka.

On želi da vrati godišnji prag za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine, ukine 42 različita penziona sistema i uvede jedinstveni koji bi važio za sve sektore.

  • Većina radnika dobila legalan status
    on 06/07/2026 at 18:09

    U Crnoj Gori je od 2020. godine 100 hiljada više registrovanih radnika, od kojih je većina stavljena u legalan sistem, a ima i novozaposlenih, saopštio je premijer Milojko Spajić.

  • EPCG smanjila osnovni kapital
    on 06/07/2026 at 14:58

    Elektroprivreda (EPCG) je smanjila osnovni kapital, poništenjem sopstvenih akcija.  

  • U prva četiri mjeseca ove godine preko 35 miliona ulaganja iz Turske
    on 06/07/2026 at 14:29

    Ukupan priliv investicija iz Turske u Crnu Goru od početka godine do kraja aprila iznosio je 35,28 miliona eura, saopšteno je iz Turske privredne komore u Crnoj Gori.

  • Raspisan tender za izgradnju Kuće poljoprivrede u Nikšiću
    on 06/07/2026 at 08:37

    Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede raspisalo je tender za izgradnju Kuće poljoprivrede u Nikšiću, čija će izgradnja biti finansirana iz sredstava novog projekta Svjetske banke - Projekat razvoja sektora ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora (CRFASD), čija je implementacija započela u aprilu ove godine.

  • Od sjutra skuplje sve vrste goriva
    on 06/07/2026 at 08:21

    Iz Ministarstva energetike i rudarstva saopšteno je da će od sjutra, 7. jula, biti skuplje sve vrste goriva.

  • Dolazak Lidla i dalje na čekanju: Urbanističke procedure usporavaju investiciju
    on 05/07/2026 at 19:35

    Dugo najavljivan i iščekivan dolazak "Lidla" u Crnu Goru i dalje je u fazi najave. Njemački investitor ima svoju politiku poslovanja koja se zasniva na tome da u istom periodu otvori više objekata. U nekim opštinama, međutim, još uvijek nijesu završene urbanističko - tehničke procedure što usporava ulazak poznatog brenda u našu državu. To je kočnica i za Berane u kojem je pored obezbijeđene lokacije završena i dokumentacija za gradnju supermarketa.

  • Koliko je Lidl u Hrvatskoj jeftiniji od marketa u Crnoj Gori?
    on 05/07/2026 at 19:04

    Upoređujemo cijene u našim trgovačkim marketima i Lidlu u Hrvatskoj. Povod da se bavimo ovom temom je da je dolazak tog njemačkog trgovinskog lanca najavljen prije par godina, ali još ništa od toga. Fokus nam je bio na proizvodima koje manje-više svakoga dana kupujemo.

  • Objavljen novi globalni indeks: Crna Gora u sredini liste, Slovenija među 20 najboljih
    on 05/07/2026 at 15:32

    Kompanija Henley & Partners, u saradnji sa analitičkom platformom AlphaGeo, objavila je novi Global Investment Risk and Resilience Index – indeks koji rangira zemlje svijeta prema otpornosti njihovih društava na ekonomske, političke, tehnološke i klimatske šokove. Crna Gora se na ovoj listi našla na 52. mjestu od 102 rangirane zemlje i teritorije, sa skorom od 64,78 poena.

  • Znanje i podrška utkani u čipku: vjenčanice nastale kroz EU projekat
    on 05/07/2026 at 10:56

    Uz podršku Evropske unije (EU) nastala je kolekcija od šest vjenčanica, koje su zajedno šili učenici Srednje stručne škole „Spasoje Raspopović“ i tim kompanije Dress on Top, koristeći materijale nabavljene u Crnoj Gori.

  • "Sa jednim poslom teško je pokriti osnovne troškove života"
    on 05/07/2026 at 06:39

    Vrijednost sindikalne potrošačke korpe, prema podacima Unije slobodnih sindikata, za drugi kvartal ove godine iznosi 2.110 eura. Prosječna zarada je, prema analizi Uprave za statistiku, malo iznad 1.000 eura. Proračun je jasan: za četvoročlanu porodicu potrebno je više od dvije prosječne plate ili četiri penzije. Građani komentarišu da je realna slika troškova koju je proračunao sindikat, a da bi stvarni pokazatelj vrijednosti zarada bilo uvođenje medijalne zarade, koja bi bila i 200 eura manja od prosječne koju objavljuje Monstat. Da je porodici mjesečno potrebno više od 2.000 eura saglasan je i ekonomski analitičar Davor Dokić, a za pokriće tih troškova, poručuje u komentaru za naš radio, neophodno je raditi dva posla.