BAGDAD

Proiranski demonstranti počeli su danas da se povlače iz okoline američke ambasade u Bagdadu na poziv koalicije iračkih paravojnih grupa, ali jedna od frakcija odbija da ode.

Koalicija je u saopštenju pozvala svoje pristalice da svoje proteste premjeste izvan Zele zone u Bagdadu, gdje se nalazi ambasada.

Fotograf Frans presa je konstatovao da su demonstranti odmah počeli da demontiraju šatore koje su postavili prethodne noći u namjeri da kampuju ispred ambasade na neodređeno vrijeme.

Zvaničnik brigade Kataeb Hezbolaha, koja je u nedjelju bila na meti američkih vazdušnih udara kada je ubijeno 25 njenih boraca, rekao je, međutim, za Frans pres da će njegovi ljudi ostati ispred ambasade čak iako druge grupe odu. Oni traže da se ambasada zatvori i sve američke trupe napuste Irak.

Američki marinci koji čuvaju ambasadu danas su ispalili suzavac na stotine pripadnika paravojnih grupa koje podržava Iran i njihovih pristalica okupljenih drugi dan ispred te zgrade.

Kasnije su se irački vojnici, savezna policija i elitne jedinice za borbu protiv terorizma rasporedili duž ograde između demonstranata i kompleksa ambasade. Između iračkih bezbjednosnih snaga i demonstrantata nije bilo sukoba ni napetosti.

Poslije jučerašnjeg napada na ambasadu koji je trajao više sati stotine ljudi najavilo je da će ostati na protestu blizu ambasade. Oni traže odlazak Amerikanaca poslije vazdušnih napada u kojima je poginulo 25 pripadnika proiranske iračke paravojne grupe.

Predsjednik SAD Donald Tramp optužiio je Iran za napad na ambasadu u Bagdadu a američki ministar odbrane Mark Esper je kasnije objavio da će odmah biti poslat pješadijski bataljon od oko 750 vojnika na Bliski istok.

Iran je demantovao bilo kakvu umiješanost u napad na ambasadu. Iranski vrhovni vođa ajatola Ali Kamenei danas je osudio “zlonamjernost” SAD posle američkih udara na proiransku paravojnu grupu u Iraku.

Iran je danas pozvao otpravnika poslova Švajcarske, koja predstavlja američke interese u Teheranu da protestuje zbog, kako je rečeno, ratnohuškačkog ponašanja američkih zvaničnika, prenijela je iranska agencija Irna.

BAGDAD

Proiranski demonstranti počeli su danas da se povlače iz okoline američke ambasade u Bagdadu na poziv koalicije iračkih paravojnih grupa, ali jedna od frakcija odbija da ode.

Koalicija je u saopštenju pozvala svoje pristalice da svoje proteste premjeste izvan Zele zone u Bagdadu, gdje se nalazi ambasada.

Fotograf Frans presa je konstatovao da su demonstranti odmah počeli da demontiraju šatore koje su postavili prethodne noći u namjeri da kampuju ispred ambasade na neodređeno vrijeme.

Zvaničnik brigade Kataeb Hezbolaha, koja je u nedjelju bila na meti američkih vazdušnih udara kada je ubijeno 25 njenih boraca, rekao je, međutim, za Frans pres da će njegovi ljudi ostati ispred ambasade čak iako druge grupe odu. Oni traže da se ambasada zatvori i sve američke trupe napuste Irak.

Američki marinci koji čuvaju ambasadu danas su ispalili suzavac na stotine pripadnika paravojnih grupa koje podržava Iran i njihovih pristalica okupljenih drugi dan ispred te zgrade.

Kasnije su se irački vojnici, savezna policija i elitne jedinice za borbu protiv terorizma rasporedili duž ograde između demonstranata i kompleksa ambasade. Između iračkih bezbjednosnih snaga i demonstrantata nije bilo sukoba ni napetosti.

Poslije jučerašnjeg napada na ambasadu koji je trajao više sati stotine ljudi najavilo je da će ostati na protestu blizu ambasade. Oni traže odlazak Amerikanaca poslije vazdušnih napada u kojima je poginulo 25 pripadnika proiranske iračke paravojne grupe.

Predsjednik SAD Donald Tramp optužiio je Iran za napad na ambasadu u Bagdadu a američki ministar odbrane Mark Esper je kasnije objavio da će odmah biti poslat pješadijski bataljon od oko 750 vojnika na Bliski istok.

Iran je demantovao bilo kakvu umiješanost u napad na ambasadu. Iranski vrhovni vođa ajatola Ali Kamenei danas je osudio “zlonamjernost” SAD posle američkih udara na proiransku paravojnu grupu u Iraku.

Iran je danas pozvao otpravnika poslova Švajcarske, koja predstavlja američke interese u Teheranu da protestuje zbog, kako je rečeno, ratnohuškačkog ponašanja američkih zvaničnika, prenijela je iranska agencija Irna.

TELENOR

Kroz Telenor mrežu je u periodu od utorka u 19 sati do 11 sati danas prošlo je 24,2 terabajta podataka, duplo više nego u uporednom prošlogodišnjem periodu.

„Najviše podataka korisnici su razmijenili putem aplikacija Facebook, YouTube, Instagram i Viber. O povećanoj količini prenosa podataka govori i podatak da je, tokom novogodišnje noći, saobraćaj putem aplikacije WhatsApp porastao čak 250 odsto u odnosu na prethodne dvije sedmice“, saopštili su iz kompanije.

Korisnici Telenora poslali su u tom periodu peko 320 hiljada tekstualnih poruka (SMS) i obavili više od 620 hiljada poziva.

„Više od 108 hiljada poruka poslato je u periodu od ponoći do dva sata ujutro, a tokom ta dva sata obavljeno je preko 100 hiljada poziva“, navodi se u saoptenju.

TELENOR

Kroz Telenor mrežu je u periodu od utorka u 19 sati do 11 sati danas prošlo je 24,2 terabajta podataka, duplo više nego u uporednom prošlogodišnjem periodu.

„Najviše podataka korisnici su razmijenili putem aplikacija Facebook, YouTube, Instagram i Viber. O povećanoj količini prenosa podataka govori i podatak da je, tokom novogodišnje noći, saobraćaj putem aplikacije WhatsApp porastao čak 250 odsto u odnosu na prethodne dvije sedmice“, saopštili su iz kompanije.

Korisnici Telenora poslali su u tom periodu peko 320 hiljada tekstualnih poruka (SMS) i obavili više od 620 hiljada poziva.

„Više od 108 hiljada poruka poslato je u periodu od ponoći do dva sata ujutro, a tokom ta dva sata obavljeno je preko 100 hiljada poziva“, navodi se u saoptenju.

NURKOVIĆ NAJAVIO

Ove godine biće rekonstruisano 160 kilometara magistralnih puteva, što će koštati oko 150 miliona eura, saopštio je ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković.

Nurković je kazao da je sektor saobraćaja u Crnoj Gori obilježio je veoma dinamičan trogodišnji period kada je riječ o ulaganju u postojeću saobraćajnu infrastrukturu i izgradnju nove, a nijesu manje ambiciozni ni planovi za naredni period.

On je dodao da se očekuje završetak, najvećeg do sada, a prije svega razvojnog projekta – prioritetne dionice autoputa Bar – Boljare.

„Ponoviću da je kvalitet izvedenih radova na prvom mjestu kada govorimo o procesu izgradnje, ali želim da istaknem da istim intezitetom nastavljamo aktivnosti za realizaciju ostalih dionica autoputa Bar – Boljare, konkretno Mateševo – Andrijevica“, rekao je Nurković u novogodišnjoj poruci.

Podsjetio je da je u periodu od 2017. do prošle godine u postojeću putnu infrastrukturu uloženo blizu 150 miliona eura, kao i da je rekonstruisano i modernizovano desetine kilometara državnih puteva u južnom, centralnom i sjevernom regionu Crne Gore.

Riječ je o projektima gradnje trećih traka, tunela, bulevara, zaobilaznica i mostova, koji na svakodnevnoj osnovi utiču na udobnije, brže i sigurnije odvijanje saobraćaja.

„Tokom obilaska lokaliteta na kojima se izvode radovi, imam priliku da, u razgovoru sa mještanima, predstavnicima lokalnih vlasti, ali i privrede, čujem koliko je za njih važno da realizujemo te projekte, ali i da zajednički planiramo dalje aktivnosti“, kazao je Nurković.

On je poručio da ni planovi za naredni period nijesu manje ambiciozni. Rekonstruisaće se, kako je najavio, još 160 kilometara magistralnih puteva, od kreditnih sredstva Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB), procijenjene vrijednosti oko 150 miliona eura.

„Gradiće se i rekonstruisati na teritoriji cijele Crne Gore, sa posebnim fokusom na putne pravce na sjeveru Crne Gore“, saopštio je Nurković.

On smatra da je potrebno da pratiti razvoj zimskog turizma i izgradnju novih smještajnih i dugih kapaciteta u toj oblasti, jer samo na takav način saobraćaj može biti logistička podrška rastućoj turističkoj privredi u Crnoj Gori.

Nurković je najavio i veoma izazovan period kad je riječ o željezničkom saobraćaju, gdje je uloženo blizu 70 miliona eura na generalni remont 23 kilometara pruge, dok je u regulatornoj oblasti objavljena Strategija razvoja željeznice za narednih deset godina i 17 pravilnika.

„Međutim i pored tih rezultata očekujem da period pred nama bude još dinamičniji. U ovoj godini počinjemo projekte vrijednosti veće od 60 miliona eura, počinje generalni remont 20 kilometara pruge od Lutova do Bioča, više mostova, kao i nabavka opreme za radionice i depoe i tenderi za nabavku novih vozova i mehanizacije za održavanje pruge i pomoćni voz“, precizirao je Nurković.

On je dodao da se očekuje završetak aktivnosti na ispunjavanju završnih mjerila za PP 14 u oblasti željeznice, kroz usvajanje zakonskih i podzakonskih akata.

„Zahtjevan proces je pred nama kada je u pitanju vazdušni saobraćaj. Ozbiljan posao nas očekuje kada je u pitanju aktuelna procedura davanja koncesije za crnogorske aerodrome, ali i saniranje stanja u nacionalnom avioprevozniku“, rekao je Nurković.

On je podsjetio da je u prethodnom periodu bilo puno priče, diskusije i argumenata vezano za pitanje daljeg funkcionisanja Montenegro Airlinesa (MA). On tvrdi da su donešene odluke rezultat pažljivog razmatranja i analize poslovanja MA, kao i značaja koji kompanija ima za crnogorsku ekonomiju, naročito dalji razvoj turističke privrede.

Nurković je saopštio da je i u sektoru pomorstva puno toga urađeno na izmjenama postojećih i donošenju novih zakona i podzakosnkih akata.

„Dodijeljena je koncesija za Brodogradilište Bijela, riješeno je višegodišnje pitanje oko dodjele koncesije Luci Kotor, Luci Bar je dato pravo korišćenja lučkog područja i obavljanja lučke djelatnosti do 2037. godine uz obavezu investiranja od 61,3 miliona eura, a potpisani su i sporazumi o međusobnom priznavanju pomorskih ovlašćenja sa Portugalijom, Holandijom, Svetim Vinsentom i Grenadinima“, naveo je Nurković.

Intezivno se, kako je objašnjeno, radi na strateškom dokumentu koji će obuhvatiti razvoj pomorske privrede za desetogidišnji period od ove do 2030. godine

Nurković je dodao da Uprava pomorske sigurnosti uspješno učestvuje u regionalnim i nacionalnim projektima, kao i da je učestvovala u realizaciji tri nacioanlne interresorne vježbe Jadran u saradnji sa odgovornim institucijama.

U oblasti drumskog saobraćaja donešena su dva zakona i 17 pravilnika. Potpisana su i tri bilateralna sporazuma o međunarodnom drumskom saobraćaju sa Velikom Britanijom, Bugarskom i Kosovom.

„Kao izuzetno važan posao koji je odrađen posebno bih pomenuo usvajanje strategije razvoja saobraćaja do 2035. godine kao krovnog dokumenta kojim se utvrđuje stanje u oblastima transporta, definišu insfrastrukturni, organizacioni i operativni ciljevi razvoja transportnog sistema, koji se realizuju kroz oročene i dugoročne planove implementacije“, saopštio je Nurković.

On je dodao da Ministartsvo ima kontinuiranu i kvalitetnu saradnju sa evropskim institucijama i fondovima i u tom smislu ostvaruje značajnu podršku za realizaciju velikog broja projekata, u vidu kreditnih i grant sredstava, ali i logističke i tehničke asistencije.

VAN PERSI

Bivši fudbaler Mančester junajteda Robin van Persi rekao je danas da mladi igrač “crvenih đavola” Markus Rašford ne treba da kopira druge, već da uči od njih, kako bi postao vrhunski fudbaler.

“Vidio sam toliko igrača koji žele da budu kao neko drugi, ali to ne uspijeva. Ako možete da učite dio po dio, to je sjajno, Ali, nemojte da kopirate i opanašate druge ljude”, rekao je Van Persi, prenosi goal.com.

Rašford je proteklih nedjelja dobio brojne pohvale za svoje igre, a trener engleskog kluba Ole Gunar Solskjer uporedio ga je i s nekadašnjim napadačem “crvenih đavola”, Kristijanom Ronaldom.

Holanđanin se prisjetio vremena koje je proveo u Arsenalu i rekao da je mnogo naučio od Denisa Bergkampa.

“Vidio sam Denisa kako radi vježbe s mlađim igračima. Nije napravio nijednu grešku za 45 minuta, dok sam ih ja pravio barem 50. Morao sam da se promijenim. Cilj mi je bio da budem vrhunski igrač, dakle moram da učim dio po dio”, kazao je Van Persi.

VAN PERSI

Bivši fudbaler Mančester junajteda Robin van Persi rekao je danas da mladi igrač “crvenih đavola” Markus Rašford ne treba da kopira druge, već da uči od njih, kako bi postao vrhunski fudbaler.

“Vidio sam toliko igrača koji žele da budu kao neko drugi, ali to ne uspijeva. Ako možete da učite dio po dio, to je sjajno, Ali, nemojte da kopirate i opanašate druge ljude”, rekao je Van Persi, prenosi goal.com.

Rašford je proteklih nedjelja dobio brojne pohvale za svoje igre, a trener engleskog kluba Ole Gunar Solskjer uporedio ga je i s nekadašnjim napadačem “crvenih đavola”, Kristijanom Ronaldom.

Holanđanin se prisjetio vremena koje je proveo u Arsenalu i rekao da je mnogo naučio od Denisa Bergkampa.

“Vidio sam Denisa kako radi vježbe s mlađim igračima. Nije napravio nijednu grešku za 45 minuta, dok sam ih ja pravio barem 50. Morao sam da se promijenim. Cilj mi je bio da budem vrhunski igrač, dakle moram da učim dio po dio”, kazao je Van Persi.

“LOŠ PRIMJER”

Papa Franjo izvinio se što je “izgubio strpljenje” sinoć kada ga je jedna vjernica jako povukla za ruku koju on ljutito otrgnuo.

Snimak tog trenutka je imao više hiljada pregleda preko društvenih mreža.

“Toliko često izgubimo strpljenje, to se dešava i meni. Izvinjavam se zbog lošeg primjera koji sam juče dao”, rekao je poglavar Rimokatoličke crkve, sa prozora apostolske palate na Trgu svetog Petra.

Za prvu molitvu u godini papa je podsjetio da blagoslov Boga za svakog muškarca i ženu nije magija već traži strpljenje, “strpljenje ljubavi”. On je u tom trenutku izvadio tekst koji je unaprijed podijeljen medijima, ponovio “strpljenje ljubavi” i izvinio se za svoj gest od prethodne večeri.

Snimak osamdesetrogodišnjeg pape kako ljutito reaguje kada ga je jedna žena zgrabila za ruku i cimnula prema sebi u trenutku kada se okrenuo i pošao u drugom pravcu, na šta je on uspio da otrgne ruku, imao je stotine hiljada pregleda na društvenim mrežama.

On je sinoć pozdravljao vjernike na Trgu Svetog Petra kada se to dogodilo.

Argentinski papa, prvi latinoamerički papa u istoriji, očarao je vjernike od početka svog pontifikata 2013. svojom jednostavnošću i bliskosti sa vjernicima, i čestim dugim susretima sa okupljenim ljudima. On je međutim takođe poznat zbog svog otvorenog govora i naglog temperamenta.

NAJVIŠE POBJEDA U ENGLESKOJ

Trener fudbalera Mančester Sitija Pep Gvardiola rekao je danas da je njegov tim najbolji u posljednjih deset godina u Engleskoj.

“Mislim da smo u prošloj deceniji bili najbolji tim u pogledu bodova, golova, titula i drugih parametara. Čestitam klubu na tome”, rekao je Gvardiola.

Engleski klub je tokom posljednjih deset godina odigrao 381 utakmicu, u kojima je sakupio 818 bodova, što je tačno 71 bod više od prvog narednog kluba, a to je gradski rival Junajted, koji je osvojio 747 bodova u 380 utakmica.

Gvardiola je posebno pohvalio vlasnike kluba i rekao da su oni jedni od najzaslužnijih za brojne uspjehe koje Siti ostvaruje.

“Gledamo to iz perspektive svega što se dešavalo u posljednjih deset sezona, pogotovo od momenta kada su ljudi iz Abu Dabija preuzeli klub, a zatim kupili dobre igrače i doveli kvalitetne menadžere”, kazao je on.

Prošle sezone Siti je u neizvjesnoj završnici uspio da stigne do titule u Premijer ligi, a sada se nalazi na trećoj poziciji, iza Liverpula i Lestera.

“Nije bilo lako, ali uradili smo to. Borili smo se s džinovskim ‘slonovima’ u Engleskoj, s velikim klubovima kojio imaju bogatu istoriju. Mi smo u posljednjoj deceniji postali dio cijele te priče i to je nevjerovatno”, rekao je Gvardiola.

NAJVIŠE POBJEDA U ENGLESKOJ

Trener fudbalera Mančester Sitija Pep Gvardiola rekao je danas da je njegov tim najbolji u posljednjih deset godina u Engleskoj.

“Mislim da smo u prošloj deceniji bili najbolji tim u pogledu bodova, golova, titula i drugih parametara. Čestitam klubu na tome”, rekao je Gvardiola.

Engleski klub je tokom posljednjih deset godina odigrao 381 utakmicu, u kojima je sakupio 818 bodova, što je tačno 71 bod više od prvog narednog kluba, a to je gradski rival Junajted, koji je osvojio 747 bodova u 380 utakmica.

Gvardiola je posebno pohvalio vlasnike kluba i rekao da su oni jedni od najzaslužnijih za brojne uspjehe koje Siti ostvaruje.

“Gledamo to iz perspektive svega što se dešavalo u posljednjih deset sezona, pogotovo od momenta kada su ljudi iz Abu Dabija preuzeli klub, a zatim kupili dobre igrače i doveli kvalitetne menadžere”, kazao je on.

Prošle sezone Siti je u neizvjesnoj završnici uspio da stigne do titule u Premijer ligi, a sada se nalazi na trećoj poziciji, iza Liverpula i Lestera.

“Nije bilo lako, ali uradili smo to. Borili smo se s džinovskim ‘slonovima’ u Engleskoj, s velikim klubovima kojio imaju bogatu istoriju. Mi smo u posljednjoj deceniji postali dio cijele te priče i to je nevjerovatno”, rekao je Gvardiola.

  • Većina radnika dobila legalan status
    on 06/07/2026 at 18:09

    U Crnoj Gori je od 2020. godine 100 hiljada više registrovanih radnika, od kojih je većina stavljena u legalan sistem, a ima i novozaposlenih, saopštio je premijer Milojko Spajić.

  • EPCG smanjila osnovni kapital
    on 06/07/2026 at 14:58

    Elektroprivreda (EPCG) je smanjila osnovni kapital, poništenjem sopstvenih akcija.  

  • U prva četiri mjeseca ove godine preko 35 miliona ulaganja iz Turske
    on 06/07/2026 at 14:29

    Ukupan priliv investicija iz Turske u Crnu Goru od početka godine do kraja aprila iznosio je 35,28 miliona eura, saopšteno je iz Turske privredne komore u Crnoj Gori.

  • Raspisan tender za izgradnju Kuće poljoprivrede u Nikšiću
    on 06/07/2026 at 08:37

    Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede raspisalo je tender za izgradnju Kuće poljoprivrede u Nikšiću, čija će izgradnja biti finansirana iz sredstava novog projekta Svjetske banke - Projekat razvoja sektora ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora (CRFASD), čija je implementacija započela u aprilu ove godine.

  • Od sjutra skuplje sve vrste goriva
    on 06/07/2026 at 08:21

    Iz Ministarstva energetike i rudarstva saopšteno je da će od sjutra, 7. jula, biti skuplje sve vrste goriva.

  • Dolazak Lidla i dalje na čekanju: Urbanističke procedure usporavaju investiciju
    on 05/07/2026 at 19:35

    Dugo najavljivan i iščekivan dolazak "Lidla" u Crnu Goru i dalje je u fazi najave. Njemački investitor ima svoju politiku poslovanja koja se zasniva na tome da u istom periodu otvori više objekata. U nekim opštinama, međutim, još uvijek nijesu završene urbanističko - tehničke procedure što usporava ulazak poznatog brenda u našu državu. To je kočnica i za Berane u kojem je pored obezbijeđene lokacije završena i dokumentacija za gradnju supermarketa.

  • Koliko je Lidl u Hrvatskoj jeftiniji od marketa u Crnoj Gori?
    on 05/07/2026 at 19:04

    Upoređujemo cijene u našim trgovačkim marketima i Lidlu u Hrvatskoj. Povod da se bavimo ovom temom je da je dolazak tog njemačkog trgovinskog lanca najavljen prije par godina, ali još ništa od toga. Fokus nam je bio na proizvodima koje manje-više svakoga dana kupujemo.

  • Objavljen novi globalni indeks: Crna Gora u sredini liste, Slovenija među 20 najboljih
    on 05/07/2026 at 15:32

    Kompanija Henley & Partners, u saradnji sa analitičkom platformom AlphaGeo, objavila je novi Global Investment Risk and Resilience Index – indeks koji rangira zemlje svijeta prema otpornosti njihovih društava na ekonomske, političke, tehnološke i klimatske šokove. Crna Gora se na ovoj listi našla na 52. mjestu od 102 rangirane zemlje i teritorije, sa skorom od 64,78 poena.

  • Znanje i podrška utkani u čipku: vjenčanice nastale kroz EU projekat
    on 05/07/2026 at 10:56

    Uz podršku Evropske unije (EU) nastala je kolekcija od šest vjenčanica, koje su zajedno šili učenici Srednje stručne škole „Spasoje Raspopović“ i tim kompanije Dress on Top, koristeći materijale nabavljene u Crnoj Gori.

  • "Sa jednim poslom teško je pokriti osnovne troškove života"
    on 05/07/2026 at 06:39

    Vrijednost sindikalne potrošačke korpe, prema podacima Unije slobodnih sindikata, za drugi kvartal ove godine iznosi 2.110 eura. Prosječna zarada je, prema analizi Uprave za statistiku, malo iznad 1.000 eura. Proračun je jasan: za četvoročlanu porodicu potrebno je više od dvije prosječne plate ili četiri penzije. Građani komentarišu da je realna slika troškova koju je proračunao sindikat, a da bi stvarni pokazatelj vrijednosti zarada bilo uvođenje medijalne zarade, koja bi bila i 200 eura manja od prosječne koju objavljuje Monstat. Da je porodici mjesečno potrebno više od 2.000 eura saglasan je i ekonomski analitičar Davor Dokić, a za pokriće tih troškova, poručuje u komentaru za naš radio, neophodno je raditi dva posla.