ZA TRI GODINE

Uprava policije je tokom prethodne tri godine oduzela ukupno 457 falsifikovanih dokumenata, za koje se sumnja da su u većini slučajeva izrađeni van Crne Gore.

Kako je Pobjedi saopšteno iz policije, tokom 2017. godine oduzeto je 156 falsifikovanih dokumenata, tokom 2018. oduzeto je 158 ovakvih dokumenata, dok je do 1. decembra 2019. godine policija oduzela 143 falsifikovana dokumenta.

“Po započinjanju izviđaja od Uprave policije za krivična djela falsifikovanje isprava i dobijanje informacija o falsifikovanim dokumentima odakle su nabavljeni i ko ih je izradio, možemo reći da se u većini slučajeva izrada ne vrši u Crnoj Gori”, saopšteno je Pobjedi.

Kako su pojasnili, policija u ovim slučajevima koristi međunarodnu operativnu policijsku sarađnju, odnosno obraća se NCB Interpolu za eventualnu identifikaciju međunarodnih kriminalnih grupa.

Ističu da su na osnovu dosadašnje prakse falsifikovana dokumenta u većini slučajeva pribavljana u inostranstvu. Dobro obaviješteni izvori iz bezbjednosnih službi navode daje ključno kod bjegunaca da koriste lažna dokumenta kako bi zavarali trag. Vrlo često, tokom bjekstva koriste više lažnih dokumenata i mijenjaju identitete. Pojašnjavaju da ta dokumenta plaćaju i po nekoliko hiljada eura.

To su uglavnom falsifikovana dokumenta koja glase na osobe čiji su podaci sa fotografijom „korisnika” ukradeni u inostranstvu.

Tako su i najtraženiji bjegunci uhvaćeni sa falsifikovanim dokumentima. U septembru prošle godine uhapšen je jedan od vođa škalj arskog klana Jovica Vukotić u Turskoj. On je izručen Srbiji gdje izdržava 15 mjeseci zatvorske kazne zbog ovog krivičnog djela. Vukotić se tereti da je od aprila do septembra na teritoriji više država koristio falsifikovan makedonski pasoš na ime Georgije Andonov. Istražitelji su utvrdili da je pasoš korišćen na aerodromima u Barseloni, Varšavi, Antaliji, Istanbulu i u Ukrajini.

Prema pisanju srpskih medija, Vukotić je tokom suđenja više puta ponovio daje pasoš dobio regularnim putem – tamo gdje se pasoši i izdaju, ali niko u sudnici nije pitao ko mu je i gdje tačno izdao pasoš Makedonije.

Slučaj Vukotićevog lažnog identiteta nije usamljen. Njegov suparnik, vođa ,,kavačana“ Slobodan Kašćelan do lažnih dokumenata došao je pod neutvrđenim okolnostima. Kašćelan je kada su ga u decembru iznenadili specijalci češke policije imao dva pasoša francuski i kosovski na ime Slobodan Perić.

Kosovski pasoš imao je i Mario Milošević u julu prošle godine kada je uhapšen u Prištini. Miloševića je policija tražila zbog ubistva Radomira Đuričkovića koji je likvidiran u oktobru 2016. godine. Sa njim je tada uhapšen Nikšićanin Đorđije Pavićević, koji je osuđen na kaznu od pet godina i sedam mjeseci zbog krivičnog djela otmica i iznuda, a boravio je na psihijatriji u Kotoru. Pavićević je pobjegao iz bolnice i zaputio se na Kosovo. I on je prilikom hapšenja kod sebe imao lična dokumenta na kojima je pisalo drugo ime i prezime.

Još jedan visokopozicionirani član kavačkog klana uhapšen je u julu ove godine u Slavonskom Brodu. Radi se o Milošu Radonjiću, koga je hrvatska policija uhapsila na osnovu potjernice podgoričkog lnterpola.

On je uhapšen u hotelu u kojem je odsjeo, kako se navodi, razlog za njegovo hapšenje su falsifikovani dokumenti pomoću kojih je namjeravao da izvadi pasoš u Novoj Gradišci. Isto u julu, srpska policija uhapsila je državljanina Cme Gore Z. M. (42) zbog sumnje daje izvršio krivična dela trgovine uticajem i falsifikovanja isprave. On se sumnjiči da je uz pomoć J. P. (39), ranije uhapšene službenice PU Novi Sad, falsifikovao dokumenta Novosađanina Branka Perišića.

Policijska službenica J. P. sumnjiči se daje uhapšenom Z. M. dala podatke Branka Perišića iz Novog Sada, zakoga je utvrdila da nema biometrijska dokumenta.

Z. M.je osumnjičen daje zatim pribavio falsifikovane izvode iz matične knjige rođenih i iz knjige državljana, na osnovu kojih mu je J. P. sredinom marta izdala ličnu kartu na ime Branka Perišića,

Prema pisanju medija, pretpostavlja se daje Z. M. član jednog od zaraćenih crnogorskih kriminalnih klanova. U junu su uhapšeni službenica J. P. zbog postojanja osnovane sumnje daje izvršilakrivična dela zloupotrebe službenog položaja i trgovine uticajem, Novosađanin N. B. (41) i crnogorski državljanin M. V. (34) zbog krivičnih djela trgovina uticajem i falsifikovanje isprave. Tada je protiv policijske službenice Z. D. (54) podnijeta krivična prijava zbog sumnje daje izvršila krivično djelo zloupotreba službenogpoložaja.

U maju ove godine po nalogu srpskog tužilaštva za organizovani kriminal policija je uhapsila 20 pripadnika dvije organizovane kriminalne grupe koje se sumnjiče za izradu više od četiri hiljade lažnih javnih isprava država Evropske unije, koje su naplaćivali od 100 do 800 eura u zavisnosti od vrste dokumenata (pasoš, lična karta, vozačka dozvola).

Jedna organizovana grupa je djelovala na području Beograda a druga kriminalna grupa djelovala je na području Kruševca, Kraljeva, Novog Pazara, Požarevca i drugih gradova.

U saopštenju tužilaštva zaorganizovani kriminal se navodi da se oni sumnjiče da su od juna 2018. do danas kao organizovana kriminalna grupa po narudžbini zainteresovanih lica pravili lažne javne isprave: pasoše, lične karte, vozačke dozvole i slično, država članica Evropske unije.

Postoje osnovi sumnje da su izradili oko 2.000 lažnih javnih isprava koje su naplaćivali po cijeni od 100 do 800 eura u zavisnosti od vrste dokumenta, precizirano je u saopštenju. Tada je saopšteno da su prilikom pretresa na teritoriji Beograda pronađene dvije štamparije i veća količina već -izrađenih javnih isprava.

Druga organizovana kriminalna grupa koja se sastojala od 12 osoba djelovala je na području Kruševca, Kraljeva, Novog Pazara, Požarevca i drugih gradova i mjesta i izrađivala lažne javne isprave u istu svrhu s tim što je to činila u iznajmljenim prostorijama. Sumnja se da je i ova 12-člana organizovana kriminalna grupa izradila više od 2.000 dokumenata s tim što je njihova početna cijena za izradu lažnih javnih isprava bila od 300 do 800 eura po dokumentu.

U avgustu su u Hrvatskoj uhapšena dvojica državljana Cme Gore, Pero Laličić (20) i Mitar Marković (25), koji se terete da su učestvovali u ubistvu Bogdana Milića u Cetinju 11. juna ove godine. Oni.su u Hrvatsku ušli s lažnim putnim ispravama po kojima se Laličić zvao Miloš Sanković, a pet godina stariji Marković predstavljao se kao Aleksa Sašić.

Pod tim su imenima i iznajmili apartman u zgradi popularno zvanoj „Lepa Brena“ u šibeničkoj četvrti Vidici. U stanu je pronađena falsifikovana dokumentacija pasoši, rodni listovi, lične karte i državljanstva. Bogdan Milić 37, koji je bio blizak škaljarskom klanu, ubijen je U. juna oko 17 sati dok je sjedjeo u lokalu „Portun” u centru Cetinja.

Kazne od tri mjeseca do pet godina

Prema Zakoniku o krivičnom postupku, ko napravi lažnu ispravu ili preinači pravu ispravu u namjeri da se takva upotrijebi kao prava kazniće se zatvorom do tri godine. Ako se falsifikuje testament, mjenica, ček, javna ili službena knjiga kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

Ako službeno lice u službenu ispravu, knjigu ili spis unese važan podatak ili svojim potpisom, odnosno službenim pečatom omogući pravljenje službene isprave, kazniće se od tri mjeseca do pet godina.

ANKETA CBCG

Bankari u narednom periodu očekuju ublažavanje kreditnih standarda za privredu, a za stanovništvo pooštravanje, posebno za odobravanje potrošačkih i ostalih kredita, za koje će se tražiti kvalitetan kolateral, pokazala je anketa koju je Centralna banka sprovela u bankarskom sektoru.

To znači da će privreda lakše dolaziti do kredita od stanovništva koje će od utorka, nakon stupanja na snagu odluke CBCG, morati da ispuni zahtjevnije kriterijume posebno za gotovinske keš kredite većih iznosa i ročnosti. Podsjetimo da su na kraju novembra ukupni krediti bili 3,09 milijardi eura, od čega stanovništva 1,34 milijardi.

U kreditima je 190 hiljada građana, što znači, kako je Pobjeda ranije pisala, da svaki u prosjeku duguje 10.700 eura. Uskoro će biti saopšten podatak o ukupnim i kreditima po sektorima na kraju decembra.

CBCG je među bankama počela da sprovodi anketu o kreditnoj aktivnosti banaka od aprila prošle godine. Ona je, kako navode iz CBCG, usklađena sa anketom koja se sprovodi u centralnim bankama u eurozoni i posebno je prilagođenaspecifičnostima crnogorskog tržišta.

“Rezultati posljednje ankete ukazuju da su tokom trećeg kvartala 2019, prema ocjeni banaka, kreditni standardi za privredu i stanovništvo ublaženi. U narednom kvartalu banke očekuju dalji nastavak ublažavanja kreditnih standarda za kredite privredi, dok za stanovništvo očekuju pooštravanje, posebno za odobravanje potrošačkih i ostalih kredita”, navedeno je u izvještaju nakon završetka ankete.

Prema očekivanjima banaka, niži troškovi izvora sredstava trebalo bi „da djeluju u smjeru daljeg ublažavanja kreditnih standarda za privredu”.

“Na pooštravanje standarda za odobravanje kredita stanovništvu djelovaće konkurencija i veći zahtijevani kolateral. Treba imati u vidu i makroprudencione mjere za gotovinske kredite koje je donio Savjet CBCG 14. oktobra. Njima je definisano da banke od 1. januara2020. prilikom odobravanja gotovinskih kredita fizičkim licima čiji je rok otplate duži od šest, odnosno osam godina, moraju zahtijevati da kredit bude u potpunosti obezbijeđen kvalitetnim kolateralom”, navodi se u obrazloženju očekivanog pooštravanja standarda za stanovništvo.

U bankama smatraju da zahtjevnija vrijednost hipoteka kod kredita za stanovništvo može doprinijeti pooštravanju uslova. Bankari, međutim, nijesu jednoglasni u ocjeni da bi privreda trebalo da imablaže kriterijume za odobravanje kredita u narednim periodu.

Manji dio bankarskog sektora očekuje da bi lošija ekonomska situacija mogla uticati na blago pooštravanje i kreditnih standarda prema privredi, kao i da bi mogao postojati povećani rizik zahtijevanog kolaterala pri kreditiranju svih kategorija preduzeća, bez obzira na njihovu veličinu i ročnost kredita. To bi moglo uticati na pooštravanje standarda navedeno je u dokumentu CBCG. Očekuje se da nenaplativost potraživanja i spremnost ka riziku neće imati uticaja na kreditni standard.

Podaci pokazuju da privreda i stanovništvo sve više traže kredite.

Po ocjeni bankara, tokom trećegkvartala tekuće godine tražnja za kreditima privrede i stanovništva je porasla. Tražnja privrede je vođena potrebom za finansiranjem obrtnih sredstava, kapitalnih investicija i restrukuriranjem dugova. Kod stanovništva glavni faktori rasta tražnje su potreba za refinansiranjem dugova i kupovina nepokretnosti i trajnih potrošnih dobara automobila, namještaja… U bankama očekuju da će se rast tražnje za kreditima nastaviti navodi se u rezultatima ankete.

Kada je privreda u pitanju, bankari očekuju da tri vrste preduzećamikro, mala i srednja značajnije povećaju tražnju.

Kada je stanovništvo u pitanju bankarri smatraju daje rast tražnje u tekućoj godini više uslovljen finansijskim potrebama stanovništva, nego poboljšanom ekonomskom situacijom u zemlji.

U narednom periodu, kako smatraju bankari, pojačanu tražnju moguće je očekivati zbog rasta zarada i zaposlenosti, ali i bolje situacije na tržištu nekretnina.

EPCG

Cijena električne energije za domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem od 1. januara biće niža za pola procenta. Dva su razloga za pojeftinjenje prvi je što je Regulatorna agencija za energetiku (RAE) smanjila regulatorno dozvoljeni prihod za prenos i distribuciju, odnosno CGES i CE DIS, a drugi što Elektroprivreda (EPCG) neće koristiti svoje zakonsko pravo i povećati cijene svojih usluga, potvrdili su juče za Dan iz EPCG.

 

Energetska kompanija je imala pravo da poveća cijene svojih usluga za šest procenata.

Sadašnja cijena struje je 9,96 euro centi no kWh, a nakon smanjenja od pola procenta, vrlo malo će se sniziti na 9,91 euro centi po kilovat satu. Kada se posmatra kretanje cijena za domaćinstva u poslednjoj deceniji, ona je sada na sličnoj vrijednosti kao i 2009. godine kada je cijena bila 9,89 euro centi no kWh.

“Analizirajući tržište električne energije, te uzimajući u obzir izuzetnu pogonsku spremnost elektrana, dobru hi drološku situaci ju i stanje akomulacija, ali i efikasnost elektrana zbog strateških investicija u kapitalne remonte, EPCG neće koristiti svoje zakonsko pravo i tražiti izmjenu cijena električne energije za narednu godinu”, kazali su za Dan iz EPCG.

Prema njihovim riječima, činjenica je da EPCG znatno bolje zarađuje od prekogranične prodaje energije na veliko nego od prodaje energije krajnjim kupcima u Crnoj Gori, tako da u poslednje dvije godine to predstavlja glavni razlog pozitivnog poslovanja kompanije.

Račun za električnu energiju čini prenos (CGES), distribucija (CEDIS), aktivna energija Elektroprivrede, operator tržišta (COTEE), obnovljivi izvori energije (MEK) i PDV. Mrežne usluge, dakle sve osim EPCG, čine 45 odsto od ukupnog računa.

To znači da bi, na osnovu nedavne odluke RAE i smanjenja regulatorno dozvoljenog prihoda za CEDIS i CGES od 1,32 odsto u odnosu na 2018. godinu, došlo do umanjenja ukupnog računa za dominantna dvotarifna brojila od 0,5 odsto. Za jednotarifna brojila u manjenje će biti 2,39 odsto, međutim, njihov broj je neznatan, ima ihu nekoliko sela.

Cijene električne energije u Crnoj Gori, za domaćinstva i male kupce, zavise isključivo od slobodno formirane cijene snabdjevača, uz zakonski definisana ograničenja koja su direktno u vezi sa cijenom energije na referentnoj berzi, HUPH (mađarska berza).

EPCG, kao snabdjevač, u obavezi je da obezbijedi energiju i redovno snabdijeva sve kupce po „regulisanoj” cijeni koja je znatno manja od tržišne. EPCG stoga, kako kažu, pokušava da nađe balans između potrebe njene tržišne valorizacije i materijalne mogućnosti svojih kupaca.

Ostvarena cijena na HUPH berzi za 11 mjeseci 2019. godine je 51,15 eypo/MWh i u odnosu na sadašnju cijenu domaćinstava u Crnoj Gori veća je oko 20 odsto, jer je za građane prodajna cijena 41,18 eura po MWh.

EPCG kao snabdjevač ima ograničavajući element jer cijena ne može biti veća od srednje vrijednosti fjučersa za narednu godinu ostvarenihu septembru na berzi kao i trenutne ci jene energije u Crnoj Gori za domaćinstva i male kupce.

Dakle, kada posmatramo ovo prvo, ograničenje povećanja bi bilo znatno veće u odnosu na postojeću cijenu.

Međutim, postoji i drugi stepen korekcije, tj. ograničenja. Zakon kaže da na ovaj način formirana cijena ne može biti veća od šest odsto u odnosu na postojeću cijenu. Upravo to pravo neće koristiti EPCG za narednu godinu.

Crna Gora poslednjih godina prosječno uvozi oko 500 GWh. U Srbiji, ili Bosni i Hercegovini, situacija je drugačija kada je uvoz u pitanju. Srbija ima izbalansiranu potrošnju i proizvodnju, a Bosna i Hercegovina izvozi oko 25 odsto. Hrvatska je kao Crna Gora jer uvozi oko 25 odsto, a cijena u Hrvatskoj za domaćinstva gotovo za 30 odsto veća od cijene u Crnoj Gori.

Ukupna cijena isporučenog kWh za potrošače iz kategorije domaćinstava u drugoj polovini 2019. godine u Crnoj Gori, prema podacima EUROSTAT-a, sa svim naknadama i PDV-om iznosila je nešto više od 10 euro centi po kilovat-satu, što ne čini ni 50 odsto prosječne cijene ostvarene u Evropskoj uniji. Međutim, kada se uporedi cijena struje sa kupovnom moći, struja u Crnoj Gori je najskupljau regionu, a skuplja je nego i u Francuskoj.

Industrijski potrošači plaćaju najnižu cijenu

Trend rasta cijene električne energije za domaćinstva u ugovornim stranama Energetske zajednice je nastavljen, dok je nakon višegodišnjeg smanjenja cijena za industriju počela da se povećava, navodi se u godišnjem izvještaju Agencije za saradnju energetskih regulatora (ACER) o rezultatima praćenja internih tržišta električne energije i prirodnog gasa.

Izvještaj, čija je jedna od dvije glavne teme električna energija, odnosi se na države članice EU, a u određenom dijelu i za ugovorne strane Energetske zajednice (EnZ). Najveći rast na nivou godine primijećen je u Sjevernoj Makedoniji 17 odsto, gdje je električna energija poskupjela sa 6,46 euro centi u 2017. godini na 7,59 u 2018. Najniža cijena električne energije za industrijske potrošače bila je u Crnoj Gori, 5,36 euro centi, dok je najviša industrijska cijena 7,59, zabilježena u Sjevernoj Makedoniji, koja je tako pretekla Srbiju, lidera iz 2017.

“Često se u javnosti nakon izmjema cijena elektične energije pojavljuju i spekulacije o tome da će nove cijene energije povećati ostale cijene usluga i roba. Definitivno to ne može biti razlog i opravdanje za bilo kakvo povećanje cijena životnih namirnica i proizvoda, zbog trenutnih cijena električne energije u Crnoj Gori, jer je za privredna društva cijena energije i dalje znatno manja u odnosu na 2009. godinu”, kazali su iz EPCG.

SASLUŠAN U BIH

D.Š, jedan od osumnjičenih za ubistvo Novljanina Stefana Šarovića, uskoro će biti izručen Crnog Gori, saznaje Dan.

Nakon što je saslušan u Bosni i Hercegovini, odobreno je takozvano odloženo izručenje Crnoj Gori.

D.Š. ranije nije mogao biti izručen crnogorskim organima zbog postupaka koji se vode protiv njega u Bosni i Hercegovini zbog više lakših krivičnih djela. On je nakon ubistva Šarovića pobjegao, ali je uhapšen na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Za ubistvo Šarovića osumnjičen je i Novljanin N.I, koji je u bjekstvu.

Šarović je ubijen 6. juna, oko 15.20, kod vile „Akacija” u Đenovićima. U njega je ispaljeno šest metaka.

Pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor kriminalističke policije Enis Baković je nekoliko dana nakon ubistva Šarovića saopštio da su N.I. i D.Š. glavni osumnjičeni za to krivično djelo.

“Za njima su raspisane potjernice i protiv njih su podnijete krivične prijave”, kazao je ranije Baković.

PATENT

Kompanija “Soni” predstavila je novi patent. Patent je sličan nedavnom dodatku koji je „Soni“ razvio za “DualShock 4”.

Dodatak na dugme za povratak sadrži dva nova dugmeta koja se mogu programirati preko OLED ekrana, a položaj tastera je drugačiji.

Takođe je važno da je priključak za punjenje namenjen za USB mini kabl, dok je za “PlayStation 5” kontroler, već potvrđeno da koristi punjenje USB-C.

Sasvim je moguće da je ovaj novi patent revidiran “DualShock 4” dizajnu, koji jednostavno uključuje novi dodatak koji će biti objavljen 2020. godine.

Iz „Sonija“ još nije zvanično potvrđeno da će se “PlayStation 5” kontroler nazivati “DualShock 5”.

PATENT

Kompanija “Soni” predstavila je novi patent. Patent je sličan nedavnom dodatku koji je „Soni“ razvio za “DualShock 4”.

Dodatak na dugme za povratak sadrži dva nova dugmeta koja se mogu programirati preko OLED ekrana, a položaj tastera je drugačiji.

Takođe je važno da je priključak za punjenje namenjen za USB mini kabl, dok je za “PlayStation 5” kontroler, već potvrđeno da koristi punjenje USB-C.

Sasvim je moguće da je ovaj novi patent revidiran “DualShock 4” dizajnu, koji jednostavno uključuje novi dodatak koji će biti objavljen 2020. godine.

Iz „Sonija“ još nije zvanično potvrđeno da će se “PlayStation 5” kontroler nazivati “DualShock 5”.

UKLONJENE SKELE

Otkucajima u ponoć s utorka na srijedu britanski Big Ben dočekaće novu 2020. godinu, bez skela koje su ga skrivale posljednje dvije godine. Njegova obnova, ipak, urađena je samo djelimično, restauratorski radovi su tek na pola puta.

Satni toranj visok 96 metara i sagrađen u neogotičkom stilu u 19. vijeku, jedna je od zgrada koje se najviše fotografišu u Velikoj Britaniji, ali posljednje dvije godine turisti nijesu imali sreće da se snimaju pred tim simbolom Londona, jer je bio obložen skelama.

U novembru su radnici uklonili dio skele i tada se pokazalo da su brojke na satu koje su bile crne boje prebojane u plavo, što je bila originalna boja, objasnili su konzervatori.

Otkako su restauratorski radovi počeli 2017, Big Ben je uglavnom ćutao i oglašavao se tek u prigodi nekoliko važnih događaja. Zadnji put je zazvonio 11. decembra kada Britanci obilježavaju Dan sjećanja.

Zvono će biti testirano nekoliko puta prije ispraćaja Stare i dočeka Nove godine, objavio je u saopštenju britanskog parlamenta smještenog u Vestminsterskoj palati u sklopu koje se i nalazi taj satni toranj.

Od 2012. naziva se Elizabetin toranj, u čast kraljice Elizabete II. koja je te godine proslavila Dijamantni jubilej.

Restauratorski radovi Elizabetinog tornja koštaće oko 61 milion funti, a predviđeno je da će sve boje biti prema prvobitnim nacrtima.

Cjelovita obnova trebala bi biti dovršena 2021. godine, a nakon njega će se početi s obnovom cijele zgrade parlamenta koja bi trebala koštati četiri milijarde funti.

UKLONJENE SKELE

Otkucajima u ponoć s utorka na srijedu britanski Big Ben dočekaće novu 2020. godinu, bez skela koje su ga skrivale posljednje dvije godine. Njegova obnova, ipak, urađena je samo djelimično, restauratorski radovi su tek na pola puta.

Satni toranj visok 96 metara i sagrađen u neogotičkom stilu u 19. vijeku, jedna je od zgrada koje se najviše fotografišu u Velikoj Britaniji, ali posljednje dvije godine turisti nijesu imali sreće da se snimaju pred tim simbolom Londona, jer je bio obložen skelama.

U novembru su radnici uklonili dio skele i tada se pokazalo da su brojke na satu koje su bile crne boje prebojane u plavo, što je bila originalna boja, objasnili su konzervatori.

Otkako su restauratorski radovi počeli 2017, Big Ben je uglavnom ćutao i oglašavao se tek u prigodi nekoliko važnih događaja. Zadnji put je zazvonio 11. decembra kada Britanci obilježavaju Dan sjećanja.

Zvono će biti testirano nekoliko puta prije ispraćaja Stare i dočeka Nove godine, objavio je u saopštenju britanskog parlamenta smještenog u Vestminsterskoj palati u sklopu koje se i nalazi taj satni toranj.

Od 2012. naziva se Elizabetin toranj, u čast kraljice Elizabete II. koja je te godine proslavila Dijamantni jubilej.

Restauratorski radovi Elizabetinog tornja koštaće oko 61 milion funti, a predviđeno je da će sve boje biti prema prvobitnim nacrtima.

Cjelovita obnova trebala bi biti dovršena 2021. godine, a nakon njega će se početi s obnovom cijele zgrade parlamenta koja bi trebala koštati četiri milijarde funti.

NOVI TRENER VEST HEMA

Škotski trener Dejvid Mojs imenovan je večeras za novog trenera fudbalskog kluba Vest Hem.

Mojs je potpisao ugovor na 18 mjeseci, saopštio je londonski klub.

On će predvoditi ekipu u utakmici protiv Bornmuta, 1. januara u Londonu.

To je drugi put da je Mojs trener Vest Hema, koji je predvodio od novembra 2017. do maja 2018. godine.

“Sjajno je vratiti se kući. Nedostajao mi je klub, jedva čekam da počnem. Ponosan sam što sam se vratio. Najvažnije je da vidim šta mogu da uradim, šta da unaprijedim. Vjerujem da je ova ekipa igrača bolja od one koju sam imao u prvom mandatu i radujem se što ću raditi sa njima. Kratkoročan cilj je da ostvarimo pobjede koje će nas odvesti iz donjeg dijela tabele”, rekao je Mojs.

Mojs je zamijenio Manuela Pelegrinija, koji je otpušten poslije poraza u subotu od Lestera sa 1:2.

Poslije četvrtog uzastopnog poraza na domaćem terenu, ukupno 10. u Premijer ligi, Vest Hem je 17. na tabeli sa 19 bodova i nalazi se na bod od zone ispadanja.

Mojs je tokom karijere trenirao Preston, Everton, Mančester junajted, Real Sosijedad i Sanderlend.

  • Naučnica koja je čistila svemirske toalete tokom radne prakse predvodi istraživanje Marsa
    on 07/07/2026 at 06:55

    Kler Parfit kaže da joj je vreme provedeno u Nacionalnom centru za svemirske nauke pružilo neverovatno iskustvo.

  • Rekordne vrućine – kako promeniti način gradnje
    on 07/07/2026 at 06:46

    Nemačka meteorološka služba (DWD) ocenila je vremenske prilike u drugoj polovini juna kao „toplotni talas koji će ući u istoriju“. Na čak 46 mernih stanica u jedanaest pokrajina temperature su premašile 40 stepeni Celzijusa. Tako visoke junske temperature u Nemačkoj do sada nisu bile zabeležene.

  • Pojačan saobraćaj, radovi na više dionica i ljetnje zabrane
    on 07/07/2026 at 06:44

    Na većini puteva u Crnoj Gori saobraća se uz umjerenu, tokom dana pojačanu frekvenciju vozila. Zbog brojnih radova na rekonstrukciji mostova, regionalnih i magistralnih puteva, kao i ljetnjih zabrana za teretna vozila, autobuse i kampere, Auto-moto savez Crne Gore apeluje na vozače da voze oprezno i poštuju saobraćajne propise.

  • Španija okončala Ronaldov mundijalski san, rafal Belgije protiv SAD
    on 07/07/2026 at 06:37

    Španija pobedila Portugal u derbiju osmine finala golom Merina u sudijskoj nadoknadi. Belgija izbacila i poslednjeg od tri domaćina turnira - protiv SAD 4:1.

  • Test jedinstva NATO na samitu u Turskoj
    on 07/07/2026 at 06:37

    Mark Rute je krajem juna stigao u Vašington dobro pripremljen. I dok se Donald Tramp žalio na evropske saveznike i njihovu navodnu nespremnost da podrže Sjedinjene Države tokom rata sa Iranom, generalni sekretar NATO odgovorio je pohvalama. I to brojnim pohvala. Pritom je pokazao i velike panoe sa zlatnim naslovima, među kojima je bio i onaj pod nazivom „Trampova milijarda“.

  • Francusko Nacionalno okupljanje i Merc – moguća suradnja?
    on 07/07/2026 at 06:36

    Presuda u žalbenom postupku protiv Marin le Pen trebalo bi da bude objavljena ovog utorka, 7. jula. Ona je šefica poslaničke grupe Nacionalno okupljanje (Rassemblement National, RN) u francuskoj Narodnoj skupštini, a ta stranka se klasifikuje u rasponu od desničarsko-populističke, do ektremne desnice. Ako sud ponovo presudi da nije podobna da bude birana na funkciju zbog zloupotrebe sredstava EU, ostaće joj zabranjeno učešće na predsedničkim izborima 2027. godine.

  • Zeta se i dalje zagađuje, nadležni prebacuju odgovornost
    on 07/07/2026 at 06:34

    Rijeka Zeta se i dalje zagađuje, iako je 2019. godine proglašena parkom prirode, u nju se i dalje ispuštaju neprečišćene vode i fekalije iz obližnjih industrijskih i poljoprivrednih objekata, ali i iz spuškog zatvora, koji su duž njenog toka.

  • Prijemni ispiti otvorili pitanje kvaliteta znanja budućih brucoša
    on 07/07/2026 at 06:22

    Prvi upisni rok na fakultetima u Crnoj Gori pokazao je loše rezultate na prijemnim ispitima i generalno nizak nivo predznanja sa kojim dolaze budući brucoši nakon trinaestogodišnjeg učenja u osnovnoj i srednjoj školi. Bez suštinskih reformi, ovakvi rezultati mogli bi da postanu pravilo. Problem je obrazovni sistem, a ne učenici, ocjenjuju sagovornici našeg radija.

  • Niko neće deponiju u svom dvorištu
    on 07/07/2026 at 06:12

    Ni poslije dvije dvije i po decenije, od kada je pokrenuta priča o izgradnji regionalnog centra za upravljanje otpadom, odnosno regionalnog reciklažnog centra i regionalne deponije za sjever Crne Gore, još uvijek nije odabrana konačna lokacija.

  • Partnerke preduzetnika mogle bi dobiti naknadu za materinstvo
    on 07/07/2026 at 06:02

    Grupa poslanika iz više partija vlasti predala je u skupštinsku proceduru prijedlog izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kojim se uvodi novo materijalno davanje – naknada za materinstvo za suprugu, odnosno životnu partnerku lica koje se bavi preduzetničkom djelatnošću. Ukoliko to zakonsko rješenje bude usvojeno, pravo na naknadu u visini minimalne zarade ostvarivalo bi se u trajanju do 14 sedmica, a primjenjivalo bi se od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Profesorica radnog prava Vesna Simović Zvicer kazala nam je da je to rješenje usklađeno sa evropskom direktivom, te da prepoznaje partnerke koje uobičajeno učestvuju u poslovima partnera koji su samostalni preduzetnici.

  • Većina radnika dobila legalan status
    on 06/07/2026 at 18:09

    U Crnoj Gori je od 2020. godine 100 hiljada više registrovanih radnika, od kojih je većina stavljena u legalan sistem, a ima i novozaposlenih, saopštio je premijer Milojko Spajić.

  • EPCG smanjila osnovni kapital
    on 06/07/2026 at 14:58

    Elektroprivreda (EPCG) je smanjila osnovni kapital, poništenjem sopstvenih akcija.  

  • U prva četiri mjeseca ove godine preko 35 miliona ulaganja iz Turske
    on 06/07/2026 at 14:29

    Ukupan priliv investicija iz Turske u Crnu Goru od početka godine do kraja aprila iznosio je 35,28 miliona eura, saopšteno je iz Turske privredne komore u Crnoj Gori.

  • Raspisan tender za izgradnju Kuće poljoprivrede u Nikšiću
    on 06/07/2026 at 08:37

    Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede raspisalo je tender za izgradnju Kuće poljoprivrede u Nikšiću, čija će izgradnja biti finansirana iz sredstava novog projekta Svjetske banke - Projekat razvoja sektora ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora (CRFASD), čija je implementacija započela u aprilu ove godine.

  • Od sjutra skuplje sve vrste goriva
    on 06/07/2026 at 08:21

    Iz Ministarstva energetike i rudarstva saopšteno je da će od sjutra, 7. jula, biti skuplje sve vrste goriva.

  • Dolazak Lidla i dalje na čekanju: Urbanističke procedure usporavaju investiciju
    on 05/07/2026 at 19:35

    Dugo najavljivan i iščekivan dolazak "Lidla" u Crnu Goru i dalje je u fazi najave. Njemački investitor ima svoju politiku poslovanja koja se zasniva na tome da u istom periodu otvori više objekata. U nekim opštinama, međutim, još uvijek nijesu završene urbanističko - tehničke procedure što usporava ulazak poznatog brenda u našu državu. To je kočnica i za Berane u kojem je pored obezbijeđene lokacije završena i dokumentacija za gradnju supermarketa.

  • Koliko je Lidl u Hrvatskoj jeftiniji od marketa u Crnoj Gori?
    on 05/07/2026 at 19:04

    Upoređujemo cijene u našim trgovačkim marketima i Lidlu u Hrvatskoj. Povod da se bavimo ovom temom je da je dolazak tog njemačkog trgovinskog lanca najavljen prije par godina, ali još ništa od toga. Fokus nam je bio na proizvodima koje manje-više svakoga dana kupujemo.

  • Objavljen novi globalni indeks: Crna Gora u sredini liste, Slovenija među 20 najboljih
    on 05/07/2026 at 15:32

    Kompanija Henley & Partners, u saradnji sa analitičkom platformom AlphaGeo, objavila je novi Global Investment Risk and Resilience Index – indeks koji rangira zemlje svijeta prema otpornosti njihovih društava na ekonomske, političke, tehnološke i klimatske šokove. Crna Gora se na ovoj listi našla na 52. mjestu od 102 rangirane zemlje i teritorije, sa skorom od 64,78 poena.

  • Znanje i podrška utkani u čipku: vjenčanice nastale kroz EU projekat
    on 05/07/2026 at 10:56

    Uz podršku Evropske unije (EU) nastala je kolekcija od šest vjenčanica, koje su zajedno šili učenici Srednje stručne škole „Spasoje Raspopović“ i tim kompanije Dress on Top, koristeći materijale nabavljene u Crnoj Gori.

  • "Sa jednim poslom teško je pokriti osnovne troškove života"
    on 05/07/2026 at 06:39

    Vrijednost sindikalne potrošačke korpe, prema podacima Unije slobodnih sindikata, za drugi kvartal ove godine iznosi 2.110 eura. Prosječna zarada je, prema analizi Uprave za statistiku, malo iznad 1.000 eura. Proračun je jasan: za četvoročlanu porodicu potrebno je više od dvije prosječne plate ili četiri penzije. Građani komentarišu da je realna slika troškova koju je proračunao sindikat, a da bi stvarni pokazatelj vrijednosti zarada bilo uvođenje medijalne zarade, koja bi bila i 200 eura manja od prosječne koju objavljuje Monstat. Da je porodici mjesečno potrebno više od 2.000 eura saglasan je i ekonomski analitičar Davor Dokić, a za pokriće tih troškova, poručuje u komentaru za naš radio, neophodno je raditi dva posla.