ZA TRI GODINE

Uprava policije je tokom prethodne tri godine oduzela ukupno 457 falsifikovanih dokumenata, za koje se sumnja da su u većini slučajeva izrađeni van Crne Gore.

Kako je Pobjedi saopšteno iz policije, tokom 2017. godine oduzeto je 156 falsifikovanih dokumenata, tokom 2018. oduzeto je 158 ovakvih dokumenata, dok je do 1. decembra 2019. godine policija oduzela 143 falsifikovana dokumenta.

“Po započinjanju izviđaja od Uprave policije za krivična djela falsifikovanje isprava i dobijanje informacija o falsifikovanim dokumentima odakle su nabavljeni i ko ih je izradio, možemo reći da se u većini slučajeva izrada ne vrši u Crnoj Gori”, saopšteno je Pobjedi.

Kako su pojasnili, policija u ovim slučajevima koristi međunarodnu operativnu policijsku sarađnju, odnosno obraća se NCB Interpolu za eventualnu identifikaciju međunarodnih kriminalnih grupa.

Ističu da su na osnovu dosadašnje prakse falsifikovana dokumenta u većini slučajeva pribavljana u inostranstvu. Dobro obaviješteni izvori iz bezbjednosnih službi navode daje ključno kod bjegunaca da koriste lažna dokumenta kako bi zavarali trag. Vrlo često, tokom bjekstva koriste više lažnih dokumenata i mijenjaju identitete. Pojašnjavaju da ta dokumenta plaćaju i po nekoliko hiljada eura.

To su uglavnom falsifikovana dokumenta koja glase na osobe čiji su podaci sa fotografijom „korisnika” ukradeni u inostranstvu.

Tako su i najtraženiji bjegunci uhvaćeni sa falsifikovanim dokumentima. U septembru prošle godine uhapšen je jedan od vođa škalj arskog klana Jovica Vukotić u Turskoj. On je izručen Srbiji gdje izdržava 15 mjeseci zatvorske kazne zbog ovog krivičnog djela. Vukotić se tereti da je od aprila do septembra na teritoriji više država koristio falsifikovan makedonski pasoš na ime Georgije Andonov. Istražitelji su utvrdili da je pasoš korišćen na aerodromima u Barseloni, Varšavi, Antaliji, Istanbulu i u Ukrajini.

Prema pisanju srpskih medija, Vukotić je tokom suđenja više puta ponovio daje pasoš dobio regularnim putem – tamo gdje se pasoši i izdaju, ali niko u sudnici nije pitao ko mu je i gdje tačno izdao pasoš Makedonije.

Slučaj Vukotićevog lažnog identiteta nije usamljen. Njegov suparnik, vođa ,,kavačana“ Slobodan Kašćelan do lažnih dokumenata došao je pod neutvrđenim okolnostima. Kašćelan je kada su ga u decembru iznenadili specijalci češke policije imao dva pasoša francuski i kosovski na ime Slobodan Perić.

Kosovski pasoš imao je i Mario Milošević u julu prošle godine kada je uhapšen u Prištini. Miloševića je policija tražila zbog ubistva Radomira Đuričkovića koji je likvidiran u oktobru 2016. godine. Sa njim je tada uhapšen Nikšićanin Đorđije Pavićević, koji je osuđen na kaznu od pet godina i sedam mjeseci zbog krivičnog djela otmica i iznuda, a boravio je na psihijatriji u Kotoru. Pavićević je pobjegao iz bolnice i zaputio se na Kosovo. I on je prilikom hapšenja kod sebe imao lična dokumenta na kojima je pisalo drugo ime i prezime.

Još jedan visokopozicionirani član kavačkog klana uhapšen je u julu ove godine u Slavonskom Brodu. Radi se o Milošu Radonjiću, koga je hrvatska policija uhapsila na osnovu potjernice podgoričkog lnterpola.

On je uhapšen u hotelu u kojem je odsjeo, kako se navodi, razlog za njegovo hapšenje su falsifikovani dokumenti pomoću kojih je namjeravao da izvadi pasoš u Novoj Gradišci. Isto u julu, srpska policija uhapsila je državljanina Cme Gore Z. M. (42) zbog sumnje daje izvršio krivična dela trgovine uticajem i falsifikovanja isprave. On se sumnjiči da je uz pomoć J. P. (39), ranije uhapšene službenice PU Novi Sad, falsifikovao dokumenta Novosađanina Branka Perišića.

Policijska službenica J. P. sumnjiči se daje uhapšenom Z. M. dala podatke Branka Perišića iz Novog Sada, zakoga je utvrdila da nema biometrijska dokumenta.

Z. M.je osumnjičen daje zatim pribavio falsifikovane izvode iz matične knjige rođenih i iz knjige državljana, na osnovu kojih mu je J. P. sredinom marta izdala ličnu kartu na ime Branka Perišića,

Prema pisanju medija, pretpostavlja se daje Z. M. član jednog od zaraćenih crnogorskih kriminalnih klanova. U junu su uhapšeni službenica J. P. zbog postojanja osnovane sumnje daje izvršilakrivična dela zloupotrebe službenog položaja i trgovine uticajem, Novosađanin N. B. (41) i crnogorski državljanin M. V. (34) zbog krivičnih djela trgovina uticajem i falsifikovanje isprave. Tada je protiv policijske službenice Z. D. (54) podnijeta krivična prijava zbog sumnje daje izvršila krivično djelo zloupotreba službenogpoložaja.

U maju ove godine po nalogu srpskog tužilaštva za organizovani kriminal policija je uhapsila 20 pripadnika dvije organizovane kriminalne grupe koje se sumnjiče za izradu više od četiri hiljade lažnih javnih isprava država Evropske unije, koje su naplaćivali od 100 do 800 eura u zavisnosti od vrste dokumenata (pasoš, lična karta, vozačka dozvola).

Jedna organizovana grupa je djelovala na području Beograda a druga kriminalna grupa djelovala je na području Kruševca, Kraljeva, Novog Pazara, Požarevca i drugih gradova.

U saopštenju tužilaštva zaorganizovani kriminal se navodi da se oni sumnjiče da su od juna 2018. do danas kao organizovana kriminalna grupa po narudžbini zainteresovanih lica pravili lažne javne isprave: pasoše, lične karte, vozačke dozvole i slično, država članica Evropske unije.

Postoje osnovi sumnje da su izradili oko 2.000 lažnih javnih isprava koje su naplaćivali po cijeni od 100 do 800 eura u zavisnosti od vrste dokumenta, precizirano je u saopštenju. Tada je saopšteno da su prilikom pretresa na teritoriji Beograda pronađene dvije štamparije i veća količina već -izrađenih javnih isprava.

Druga organizovana kriminalna grupa koja se sastojala od 12 osoba djelovala je na području Kruševca, Kraljeva, Novog Pazara, Požarevca i drugih gradova i mjesta i izrađivala lažne javne isprave u istu svrhu s tim što je to činila u iznajmljenim prostorijama. Sumnja se da je i ova 12-člana organizovana kriminalna grupa izradila više od 2.000 dokumenata s tim što je njihova početna cijena za izradu lažnih javnih isprava bila od 300 do 800 eura po dokumentu.

U avgustu su u Hrvatskoj uhapšena dvojica državljana Cme Gore, Pero Laličić (20) i Mitar Marković (25), koji se terete da su učestvovali u ubistvu Bogdana Milića u Cetinju 11. juna ove godine. Oni.su u Hrvatsku ušli s lažnim putnim ispravama po kojima se Laličić zvao Miloš Sanković, a pet godina stariji Marković predstavljao se kao Aleksa Sašić.

Pod tim su imenima i iznajmili apartman u zgradi popularno zvanoj „Lepa Brena“ u šibeničkoj četvrti Vidici. U stanu je pronađena falsifikovana dokumentacija pasoši, rodni listovi, lične karte i državljanstva. Bogdan Milić 37, koji je bio blizak škaljarskom klanu, ubijen je U. juna oko 17 sati dok je sjedjeo u lokalu „Portun” u centru Cetinja.

Kazne od tri mjeseca do pet godina

Prema Zakoniku o krivičnom postupku, ko napravi lažnu ispravu ili preinači pravu ispravu u namjeri da se takva upotrijebi kao prava kazniće se zatvorom do tri godine. Ako se falsifikuje testament, mjenica, ček, javna ili službena knjiga kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

Ako službeno lice u službenu ispravu, knjigu ili spis unese važan podatak ili svojim potpisom, odnosno službenim pečatom omogući pravljenje službene isprave, kazniće se od tri mjeseca do pet godina.

ANKETA CBCG

Bankari u narednom periodu očekuju ublažavanje kreditnih standarda za privredu, a za stanovništvo pooštravanje, posebno za odobravanje potrošačkih i ostalih kredita, za koje će se tražiti kvalitetan kolateral, pokazala je anketa koju je Centralna banka sprovela u bankarskom sektoru.

To znači da će privreda lakše dolaziti do kredita od stanovništva koje će od utorka, nakon stupanja na snagu odluke CBCG, morati da ispuni zahtjevnije kriterijume posebno za gotovinske keš kredite većih iznosa i ročnosti. Podsjetimo da su na kraju novembra ukupni krediti bili 3,09 milijardi eura, od čega stanovništva 1,34 milijardi.

U kreditima je 190 hiljada građana, što znači, kako je Pobjeda ranije pisala, da svaki u prosjeku duguje 10.700 eura. Uskoro će biti saopšten podatak o ukupnim i kreditima po sektorima na kraju decembra.

CBCG je među bankama počela da sprovodi anketu o kreditnoj aktivnosti banaka od aprila prošle godine. Ona je, kako navode iz CBCG, usklađena sa anketom koja se sprovodi u centralnim bankama u eurozoni i posebno je prilagođenaspecifičnostima crnogorskog tržišta.

“Rezultati posljednje ankete ukazuju da su tokom trećeg kvartala 2019, prema ocjeni banaka, kreditni standardi za privredu i stanovništvo ublaženi. U narednom kvartalu banke očekuju dalji nastavak ublažavanja kreditnih standarda za kredite privredi, dok za stanovništvo očekuju pooštravanje, posebno za odobravanje potrošačkih i ostalih kredita”, navedeno je u izvještaju nakon završetka ankete.

Prema očekivanjima banaka, niži troškovi izvora sredstava trebalo bi „da djeluju u smjeru daljeg ublažavanja kreditnih standarda za privredu”.

“Na pooštravanje standarda za odobravanje kredita stanovništvu djelovaće konkurencija i veći zahtijevani kolateral. Treba imati u vidu i makroprudencione mjere za gotovinske kredite koje je donio Savjet CBCG 14. oktobra. Njima je definisano da banke od 1. januara2020. prilikom odobravanja gotovinskih kredita fizičkim licima čiji je rok otplate duži od šest, odnosno osam godina, moraju zahtijevati da kredit bude u potpunosti obezbijeđen kvalitetnim kolateralom”, navodi se u obrazloženju očekivanog pooštravanja standarda za stanovništvo.

U bankama smatraju da zahtjevnija vrijednost hipoteka kod kredita za stanovništvo može doprinijeti pooštravanju uslova. Bankari, međutim, nijesu jednoglasni u ocjeni da bi privreda trebalo da imablaže kriterijume za odobravanje kredita u narednim periodu.

Manji dio bankarskog sektora očekuje da bi lošija ekonomska situacija mogla uticati na blago pooštravanje i kreditnih standarda prema privredi, kao i da bi mogao postojati povećani rizik zahtijevanog kolaterala pri kreditiranju svih kategorija preduzeća, bez obzira na njihovu veličinu i ročnost kredita. To bi moglo uticati na pooštravanje standarda navedeno je u dokumentu CBCG. Očekuje se da nenaplativost potraživanja i spremnost ka riziku neće imati uticaja na kreditni standard.

Podaci pokazuju da privreda i stanovništvo sve više traže kredite.

Po ocjeni bankara, tokom trećegkvartala tekuće godine tražnja za kreditima privrede i stanovništva je porasla. Tražnja privrede je vođena potrebom za finansiranjem obrtnih sredstava, kapitalnih investicija i restrukuriranjem dugova. Kod stanovništva glavni faktori rasta tražnje su potreba za refinansiranjem dugova i kupovina nepokretnosti i trajnih potrošnih dobara automobila, namještaja… U bankama očekuju da će se rast tražnje za kreditima nastaviti navodi se u rezultatima ankete.

Kada je privreda u pitanju, bankari očekuju da tri vrste preduzećamikro, mala i srednja značajnije povećaju tražnju.

Kada je stanovništvo u pitanju bankarri smatraju daje rast tražnje u tekućoj godini više uslovljen finansijskim potrebama stanovništva, nego poboljšanom ekonomskom situacijom u zemlji.

U narednom periodu, kako smatraju bankari, pojačanu tražnju moguće je očekivati zbog rasta zarada i zaposlenosti, ali i bolje situacije na tržištu nekretnina.

EPCG

Cijena električne energije za domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem od 1. januara biće niža za pola procenta. Dva su razloga za pojeftinjenje prvi je što je Regulatorna agencija za energetiku (RAE) smanjila regulatorno dozvoljeni prihod za prenos i distribuciju, odnosno CGES i CE DIS, a drugi što Elektroprivreda (EPCG) neće koristiti svoje zakonsko pravo i povećati cijene svojih usluga, potvrdili su juče za Dan iz EPCG.

 

Energetska kompanija je imala pravo da poveća cijene svojih usluga za šest procenata.

Sadašnja cijena struje je 9,96 euro centi no kWh, a nakon smanjenja od pola procenta, vrlo malo će se sniziti na 9,91 euro centi po kilovat satu. Kada se posmatra kretanje cijena za domaćinstva u poslednjoj deceniji, ona je sada na sličnoj vrijednosti kao i 2009. godine kada je cijena bila 9,89 euro centi no kWh.

“Analizirajući tržište električne energije, te uzimajući u obzir izuzetnu pogonsku spremnost elektrana, dobru hi drološku situaci ju i stanje akomulacija, ali i efikasnost elektrana zbog strateških investicija u kapitalne remonte, EPCG neće koristiti svoje zakonsko pravo i tražiti izmjenu cijena električne energije za narednu godinu”, kazali su za Dan iz EPCG.

Prema njihovim riječima, činjenica je da EPCG znatno bolje zarađuje od prekogranične prodaje energije na veliko nego od prodaje energije krajnjim kupcima u Crnoj Gori, tako da u poslednje dvije godine to predstavlja glavni razlog pozitivnog poslovanja kompanije.

Račun za električnu energiju čini prenos (CGES), distribucija (CEDIS), aktivna energija Elektroprivrede, operator tržišta (COTEE), obnovljivi izvori energije (MEK) i PDV. Mrežne usluge, dakle sve osim EPCG, čine 45 odsto od ukupnog računa.

To znači da bi, na osnovu nedavne odluke RAE i smanjenja regulatorno dozvoljenog prihoda za CEDIS i CGES od 1,32 odsto u odnosu na 2018. godinu, došlo do umanjenja ukupnog računa za dominantna dvotarifna brojila od 0,5 odsto. Za jednotarifna brojila u manjenje će biti 2,39 odsto, međutim, njihov broj je neznatan, ima ihu nekoliko sela.

Cijene električne energije u Crnoj Gori, za domaćinstva i male kupce, zavise isključivo od slobodno formirane cijene snabdjevača, uz zakonski definisana ograničenja koja su direktno u vezi sa cijenom energije na referentnoj berzi, HUPH (mađarska berza).

EPCG, kao snabdjevač, u obavezi je da obezbijedi energiju i redovno snabdijeva sve kupce po „regulisanoj” cijeni koja je znatno manja od tržišne. EPCG stoga, kako kažu, pokušava da nađe balans između potrebe njene tržišne valorizacije i materijalne mogućnosti svojih kupaca.

Ostvarena cijena na HUPH berzi za 11 mjeseci 2019. godine je 51,15 eypo/MWh i u odnosu na sadašnju cijenu domaćinstava u Crnoj Gori veća je oko 20 odsto, jer je za građane prodajna cijena 41,18 eura po MWh.

EPCG kao snabdjevač ima ograničavajući element jer cijena ne može biti veća od srednje vrijednosti fjučersa za narednu godinu ostvarenihu septembru na berzi kao i trenutne ci jene energije u Crnoj Gori za domaćinstva i male kupce.

Dakle, kada posmatramo ovo prvo, ograničenje povećanja bi bilo znatno veće u odnosu na postojeću cijenu.

Međutim, postoji i drugi stepen korekcije, tj. ograničenja. Zakon kaže da na ovaj način formirana cijena ne može biti veća od šest odsto u odnosu na postojeću cijenu. Upravo to pravo neće koristiti EPCG za narednu godinu.

Crna Gora poslednjih godina prosječno uvozi oko 500 GWh. U Srbiji, ili Bosni i Hercegovini, situacija je drugačija kada je uvoz u pitanju. Srbija ima izbalansiranu potrošnju i proizvodnju, a Bosna i Hercegovina izvozi oko 25 odsto. Hrvatska je kao Crna Gora jer uvozi oko 25 odsto, a cijena u Hrvatskoj za domaćinstva gotovo za 30 odsto veća od cijene u Crnoj Gori.

Ukupna cijena isporučenog kWh za potrošače iz kategorije domaćinstava u drugoj polovini 2019. godine u Crnoj Gori, prema podacima EUROSTAT-a, sa svim naknadama i PDV-om iznosila je nešto više od 10 euro centi po kilovat-satu, što ne čini ni 50 odsto prosječne cijene ostvarene u Evropskoj uniji. Međutim, kada se uporedi cijena struje sa kupovnom moći, struja u Crnoj Gori je najskupljau regionu, a skuplja je nego i u Francuskoj.

Industrijski potrošači plaćaju najnižu cijenu

Trend rasta cijene električne energije za domaćinstva u ugovornim stranama Energetske zajednice je nastavljen, dok je nakon višegodišnjeg smanjenja cijena za industriju počela da se povećava, navodi se u godišnjem izvještaju Agencije za saradnju energetskih regulatora (ACER) o rezultatima praćenja internih tržišta električne energije i prirodnog gasa.

Izvještaj, čija je jedna od dvije glavne teme električna energija, odnosi se na države članice EU, a u određenom dijelu i za ugovorne strane Energetske zajednice (EnZ). Najveći rast na nivou godine primijećen je u Sjevernoj Makedoniji 17 odsto, gdje je električna energija poskupjela sa 6,46 euro centi u 2017. godini na 7,59 u 2018. Najniža cijena električne energije za industrijske potrošače bila je u Crnoj Gori, 5,36 euro centi, dok je najviša industrijska cijena 7,59, zabilježena u Sjevernoj Makedoniji, koja je tako pretekla Srbiju, lidera iz 2017.

“Često se u javnosti nakon izmjema cijena elektične energije pojavljuju i spekulacije o tome da će nove cijene energije povećati ostale cijene usluga i roba. Definitivno to ne može biti razlog i opravdanje za bilo kakvo povećanje cijena životnih namirnica i proizvoda, zbog trenutnih cijena električne energije u Crnoj Gori, jer je za privredna društva cijena energije i dalje znatno manja u odnosu na 2009. godinu”, kazali su iz EPCG.

SASLUŠAN U BIH

D.Š, jedan od osumnjičenih za ubistvo Novljanina Stefana Šarovića, uskoro će biti izručen Crnog Gori, saznaje Dan.

Nakon što je saslušan u Bosni i Hercegovini, odobreno je takozvano odloženo izručenje Crnoj Gori.

D.Š. ranije nije mogao biti izručen crnogorskim organima zbog postupaka koji se vode protiv njega u Bosni i Hercegovini zbog više lakših krivičnih djela. On je nakon ubistva Šarovića pobjegao, ali je uhapšen na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Za ubistvo Šarovića osumnjičen je i Novljanin N.I, koji je u bjekstvu.

Šarović je ubijen 6. juna, oko 15.20, kod vile „Akacija” u Đenovićima. U njega je ispaljeno šest metaka.

Pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor kriminalističke policije Enis Baković je nekoliko dana nakon ubistva Šarovića saopštio da su N.I. i D.Š. glavni osumnjičeni za to krivično djelo.

“Za njima su raspisane potjernice i protiv njih su podnijete krivične prijave”, kazao je ranije Baković.

PATENT

Kompanija “Soni” predstavila je novi patent. Patent je sličan nedavnom dodatku koji je „Soni“ razvio za “DualShock 4”.

Dodatak na dugme za povratak sadrži dva nova dugmeta koja se mogu programirati preko OLED ekrana, a položaj tastera je drugačiji.

Takođe je važno da je priključak za punjenje namenjen za USB mini kabl, dok je za “PlayStation 5” kontroler, već potvrđeno da koristi punjenje USB-C.

Sasvim je moguće da je ovaj novi patent revidiran “DualShock 4” dizajnu, koji jednostavno uključuje novi dodatak koji će biti objavljen 2020. godine.

Iz „Sonija“ još nije zvanično potvrđeno da će se “PlayStation 5” kontroler nazivati “DualShock 5”.

PATENT

Kompanija “Soni” predstavila je novi patent. Patent je sličan nedavnom dodatku koji je „Soni“ razvio za “DualShock 4”.

Dodatak na dugme za povratak sadrži dva nova dugmeta koja se mogu programirati preko OLED ekrana, a položaj tastera je drugačiji.

Takođe je važno da je priključak za punjenje namenjen za USB mini kabl, dok je za “PlayStation 5” kontroler, već potvrđeno da koristi punjenje USB-C.

Sasvim je moguće da je ovaj novi patent revidiran “DualShock 4” dizajnu, koji jednostavno uključuje novi dodatak koji će biti objavljen 2020. godine.

Iz „Sonija“ još nije zvanično potvrđeno da će se “PlayStation 5” kontroler nazivati “DualShock 5”.

UKLONJENE SKELE

Otkucajima u ponoć s utorka na srijedu britanski Big Ben dočekaće novu 2020. godinu, bez skela koje su ga skrivale posljednje dvije godine. Njegova obnova, ipak, urađena je samo djelimično, restauratorski radovi su tek na pola puta.

Satni toranj visok 96 metara i sagrađen u neogotičkom stilu u 19. vijeku, jedna je od zgrada koje se najviše fotografišu u Velikoj Britaniji, ali posljednje dvije godine turisti nijesu imali sreće da se snimaju pred tim simbolom Londona, jer je bio obložen skelama.

U novembru su radnici uklonili dio skele i tada se pokazalo da su brojke na satu koje su bile crne boje prebojane u plavo, što je bila originalna boja, objasnili su konzervatori.

Otkako su restauratorski radovi počeli 2017, Big Ben je uglavnom ćutao i oglašavao se tek u prigodi nekoliko važnih događaja. Zadnji put je zazvonio 11. decembra kada Britanci obilježavaju Dan sjećanja.

Zvono će biti testirano nekoliko puta prije ispraćaja Stare i dočeka Nove godine, objavio je u saopštenju britanskog parlamenta smještenog u Vestminsterskoj palati u sklopu koje se i nalazi taj satni toranj.

Od 2012. naziva se Elizabetin toranj, u čast kraljice Elizabete II. koja je te godine proslavila Dijamantni jubilej.

Restauratorski radovi Elizabetinog tornja koštaće oko 61 milion funti, a predviđeno je da će sve boje biti prema prvobitnim nacrtima.

Cjelovita obnova trebala bi biti dovršena 2021. godine, a nakon njega će se početi s obnovom cijele zgrade parlamenta koja bi trebala koštati četiri milijarde funti.

UKLONJENE SKELE

Otkucajima u ponoć s utorka na srijedu britanski Big Ben dočekaće novu 2020. godinu, bez skela koje su ga skrivale posljednje dvije godine. Njegova obnova, ipak, urađena je samo djelimično, restauratorski radovi su tek na pola puta.

Satni toranj visok 96 metara i sagrađen u neogotičkom stilu u 19. vijeku, jedna je od zgrada koje se najviše fotografišu u Velikoj Britaniji, ali posljednje dvije godine turisti nijesu imali sreće da se snimaju pred tim simbolom Londona, jer je bio obložen skelama.

U novembru su radnici uklonili dio skele i tada se pokazalo da su brojke na satu koje su bile crne boje prebojane u plavo, što je bila originalna boja, objasnili su konzervatori.

Otkako su restauratorski radovi počeli 2017, Big Ben je uglavnom ćutao i oglašavao se tek u prigodi nekoliko važnih događaja. Zadnji put je zazvonio 11. decembra kada Britanci obilježavaju Dan sjećanja.

Zvono će biti testirano nekoliko puta prije ispraćaja Stare i dočeka Nove godine, objavio je u saopštenju britanskog parlamenta smještenog u Vestminsterskoj palati u sklopu koje se i nalazi taj satni toranj.

Od 2012. naziva se Elizabetin toranj, u čast kraljice Elizabete II. koja je te godine proslavila Dijamantni jubilej.

Restauratorski radovi Elizabetinog tornja koštaće oko 61 milion funti, a predviđeno je da će sve boje biti prema prvobitnim nacrtima.

Cjelovita obnova trebala bi biti dovršena 2021. godine, a nakon njega će se početi s obnovom cijele zgrade parlamenta koja bi trebala koštati četiri milijarde funti.

NOVI TRENER VEST HEMA

Škotski trener Dejvid Mojs imenovan je večeras za novog trenera fudbalskog kluba Vest Hem.

Mojs je potpisao ugovor na 18 mjeseci, saopštio je londonski klub.

On će predvoditi ekipu u utakmici protiv Bornmuta, 1. januara u Londonu.

To je drugi put da je Mojs trener Vest Hema, koji je predvodio od novembra 2017. do maja 2018. godine.

“Sjajno je vratiti se kući. Nedostajao mi je klub, jedva čekam da počnem. Ponosan sam što sam se vratio. Najvažnije je da vidim šta mogu da uradim, šta da unaprijedim. Vjerujem da je ova ekipa igrača bolja od one koju sam imao u prvom mandatu i radujem se što ću raditi sa njima. Kratkoročan cilj je da ostvarimo pobjede koje će nas odvesti iz donjeg dijela tabele”, rekao je Mojs.

Mojs je zamijenio Manuela Pelegrinija, koji je otpušten poslije poraza u subotu od Lestera sa 1:2.

Poslije četvrtog uzastopnog poraza na domaćem terenu, ukupno 10. u Premijer ligi, Vest Hem je 17. na tabeli sa 19 bodova i nalazi se na bod od zone ispadanja.

Mojs je tokom karijere trenirao Preston, Everton, Mančester junajted, Real Sosijedad i Sanderlend.

  • Šaranović predlaže: Glasanje samo za birače sa važećom ličnom kartom ili pasošem
    on 20/11/2026 at 18:00

    Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopštio je da će skupštinskom Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu i poslanicima Skupstine Crne Gore uputiti predlog izmjene zakona po kojoj će birač moći da potvrdi identitet na biračkom mjestu isključivo važećom ličnom kartom ili važećim pasošem.

  • Ibrahimović: Predsjedavanje Komitetom Savjeta Evrope potvrda posvećenosti evropskim vrijednostima
    on 20/11/2026 at 16:08

    Predsjedavanje Crne Gore Komitetom ministara Savjeta Evrope predstavlja važnu međunarodnu odgovornost i potvrdu posvećenosti naše države evropskim vrijednostima, multilateralizmu i jačanju demokratskih institucija, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, Ervin Ibrahimović.

  • Vlada odlučivala o energetskom bilansu, viznim sporazumima i eksproprijaciji u Kolašinu
    on 20/11/2026 at 14:21

    Vlada Crne Gore je 19. novembra, bez održavanja sjednice, uz saglasnost većine članova, odlučila o više predloga zakona, odluka i drugih akata, među kojima su Energetski bilans za 2027. godinu, vizni sporazumi sa tri države i eksproprijacija zemljišta u Kolašinu zbog izgradnje autoputa Bar–Boljare.

  • Dukaj: Crna Gora jača sajber odbranu, prioritet Državni data centar
    on 20/11/2026 at 13:58

    Kontrola nad vještačkom inteligencijom mora ostati kod ljudi, a odgovornost za odluke kod institucija, poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj na otvaranju Sedme regionalne Cyber Security konferencije, koja se ove godine održava pod sloganom "Securing the Digital Future".

  • Ibrahimović: Ni za jotu nećemo dati teritoriju Crne Gore
    on 20/11/2026 at 12:21

    Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović je, komentarišući izjave hrvatskih zvaničnika koje su se čule posljednjih dana i insistiranje na pitanju razgraničenja na kopnu i moru, istakao da ova Vlada ni za kakve benefite neće odustati od teritorije Crne Gore. Uvjerava građane da neće popustiti pred zahtjevima Hrvatske kada je u pitanju razgraničenje, te da će insistirati da se otvorena pitanja riješe kroz dijalog.

  • DPS predložio subvencije za prenatalne testove trudnicama u Podgorici do 600 eura
    on 20/11/2026 at 10:36

    Klub odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada predao je u skupštinsku proceduru Prijedlog odluke o naknadi troškova neinvazivnog prenatalnog testiranja za trudnice iz Podgorice, saopštila je odbornica DPS-a i sekretarka za međunarodnu saradnju Savjeta mladih te partije Maša Vujović.

  • Radovanić: Sve penzije povećati za 120 eura
    on 20/11/2026 at 10:20

    „Dok cijene hrane i osnovnih životnih namirnica nastavljaju da rastu, penzioneri u Crnoj Gori sve teže sastavljaju kraj s krajem. Juče je počela isplata oktobarskih penzija, a prosječna penzija iznosi 576,02 eura, što je za 54 centa manje nego u septembru. Zbog kontinuiranih poskupljenja, stvarna kupovna moć penzionera opada mnogo više“, saopštio je poslanik Građanskog pokreta URA Mileta Radovanić.

  • Bojanić Lalović: Vlast odbila predlog DPS-a za doživotne naknade dobitnicima „Oktoiha“, pa ga sjutradan prepisala
    on 20/11/2026 at 10:14

    Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Zoja Bojanić Lalović optužila je parlamentarnu većinu da je prepisala predlog zakona te partije kojim se uređuje pravo na doživotnu naknadu dobitnicima nagrade „Oktoih“.

  • Ivanović: Cilj Crne Gore završetak pregovora sa EU do kraja godine, članstvo 2028.
    on 20/11/2026 at 08:53

    Crna Gora posvećena je cilju da do kraja 2026. godine završi pristupne pregovore sa Evropskom unijom, dok su pripreme Ugovora o pristupanju već u toku, kako bi država postala članica Unije 2028. godine, poručio je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović tokom posjete Budimpešti. On je istakao da je Evropska komisija konstatovala ispunjenost svih završnih mjerila u pregovaračkim poglavljima, dok je mađarska strana potvrdila snažnu podršku evropskom putu Crne Gore.

  • Zogović: Crna Gora ne smije predati ključeve od Boke i prihvatiti hrvatske ultimatume
    on 20/11/2026 at 08:13

    Crna Gora ne smije dozvoliti da njen evropski put bude uslovljen odricanjem od državnih interesa, niti prihvatiti ultimatume Hrvatske kada je riječ o razgraničenju na Prevlaci, poručio je potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović. On smatra da je najveći ustupak koji Crna Gora može prihvatiti da prirodna granica poluostrva Prevlake bude priznata kao državna granica.

  • UŽIVO Pejović: U državnoj kasi 2020. nije ostalo ni za penzije
    on 20/11/2026 at 17:19

    Položaj penzionera i opozicioni predlog povećanja svih penzija za 30 odsto otvorili su novu političku polemiku u Skupštini, uz međusobne optužbe vlasti i opozicije.

  • DPS: Penzioneri najviše pogođeni Euro modelom, povećanje penzija hitna mjera
    on 20/11/2026 at 14:33

    Zbog ekonomske politike aktuelne Vlade penzioneri su najugroženija kategorija u društvu. Kao hitnu mjeru, Klub poslanika DPS-a predložio je povećanje svih penzija za 30 odsto.

  • Dodijeljeni grantovi za 12 projekata prekogranične saradnje Crne Gore i Kosova vrijednih 6,6 miliona EUR
    on 20/11/2026 at 14:06

    Grantovi su dodjeljeni u okviru Prvog poziva za dostavljanje predloga projekata IPA III Programa prekogranične saradnje Crna Gora – Kosovo 2021–2027.

  • Donja Lastva: Počeli radovi na vodovodu i kanalizaciji vrijedni 9,4 miliona eura
    on 20/11/2026 at 12:42

    Pripremnim radovima u ulici Ruljina ozvaničen je početak izgradnje i rekonstrukcije vodovodne i kanalizacione mreže u Donjoj Lastvi. Radovi su dio projekta „Vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda na crnogorskom primorju - faza V, komponenta 2“, ukupne vrijednosti 28,5 miliona eura.

  • Crna Gora i Francuska jačaju ekonomsku saradnju: U fokusu nove investicije i razvojni projekti
    on 20/11/2026 at 07:51

    Francuska je potvrdila snažno interesovanje za ulaganja u Crnu Goru, prepoznajući njen razvojni potencijal, strateški položaj i perspektivu članstva u Evropskoj uniji kao značajne prednosti za dugoročne investicije, saopšteno je iz Ministarstva finansija nakon sastanka predstavnika tog resora sa visokom delegacijom Francuske.

  • Kaluđerović i Minić: Ispitati cijene u trgovačkim lancima
    on 19/11/2026 at 21:27

    Poslanice SNP-a i Demokrata, Slađana Kaluđerović odnosno Valentina Minić, predale su Odboru za ekonomiju, finansije i budžet Inicijativu za održavanje tematske sjednice o formiranju cijena u trgovačkim lancima u Crnoj Gori i njihovom uticaju na životni standard građana.

  • Vuković: Zatvaranje dva poglavlja važan korak ka stabilnijoj ekonomiji i boljem kvalitetu života
    on 19/11/2026 at 16:21

    Zatvaranje još dva pregovaračka poglavlja iz nadležnosti Ministarstva finansija važan je rezultat za Crnu Goru, koji ima neposredan značaj za građane i privredu, poručio je ministar finansija Novica Vuković. On je istakao da jedno poglavlje jača osnovu javnih finansija, dok drugo otvara prostor za snažnije korišćenje evropskih razvojnih potencijala, što zajedno predstavlja važan korak ka stabilnijoj ekonomiji, efikasnijim institucijama i boljem kvalitetu života.

  • Butorović: Zapadni Balkan unapređuje tržišni nadzor i primjenu evropskih standarda
    on 19/11/2026 at 14:42

    Jačanje tržišnog nadzora, zaštita potrošača i efikasnija primjena evropskih standarda u fokusu su dvodnevne regionalne obuke koja je počela danas u Podgorici, u okviru Akademije jedinstvenog tržišta (SMA). Obuka okuplja predstavnike nadležnih institucija sa Zapadnog Balkana, s ciljem unapređenja njihovih kapaciteta za kontrolu bezbjednosti proizvoda na tržištu.

  • Zarubica: Do 1. decembra odgovor poslodavaca o kolektivnom ugovoru, Vlada i sindikati saglasni
    on 19/11/2026 at 14:27

    Vlada i sindikati saglasni su da se potpiše Opšti kolektivni ugovor, koji predviđa povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta na 100 eura, dok će poslodavci konačan odgovor dati do 1. decembra, saopštio je generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore Duško Zarubica nakon sjednice Socijalnog savjeta. Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica kazao je da najavljeni Euromodel značajno mijenja uslove poslovanja i povećava obaveze poslodavaca prema zaposlenima za više od 35 odsto u bruto iznosu. Najavio je da će Unija poslodavaca dostaviti predloge za dodatno razmatranje pojedinih odredaba Opšteg kolektivnog ugovora, kao i da očekuje sastanak sa premijerom na kojem će razgovarati o Euromodelu.

  • Turković: Građani neće morati sami da uplaćuju doprinose da bi ostvarili pravo na penziju
    on 19/11/2026 at 14:12

    Radnici neće morati sami da uplaćuju doprinose kako bi ostvarili pravo na penziju, jer Euro model predviđa ukidanje preostalih doprinosa za Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) i finansiranje penzija direktno iz državnog budžeta, poručio je državni sekretar Ministarstva finansija Tarik Turković. On je istakao da će formula za obračun penzija ostati ista, da će sadašnji penzioneri zadržati stečena prava, a da će svako ko ispuni zakonske uslove ostvariti pravo na penziju.