NAUCNICI DOKAZALI

Svaka generacija u proslom vijeku odrastala je u ljude inteligentnije od svojih roditelja, ali se posljednjih 20 godina nesto promijenilo, pa testovi naucnika pokazuju da su nove generacije gluplje od prethodnih.

Na standardnim testovima inteligencije, koje su djeca polagala u vecini zemalja razvijenog svijeta, prosjek bi se svakih nekoliko godina pomjerao navise. Ono sto je bio prosjecan IQ 1950. godine daleko je ispod prosjeka izmjerenog 1980. godine.

Taj fenomen dobio je ime Flinov efekat, prema naucniku Dzejmsu Flinu, Novozelandaninu koji je jedan od prvih primijetio ovaj trend.

Flinov efekat vrijedio je tokom veceg dijela 20. vijeka. Svaka generacija postajala je sve inteligentnija, ali sve vise podataka ukazuje na zabrinjavajuci kraj ovog trenda i preokret u drugom smjeru. Kolektivni koeficijent inteligencije, cini se, poceo je da opada sirom svijeta.

Koeficijent inteligencije globalo opada

Od pocetka devedesetih godina proslog vijeka do danas koeficijent inteligencije poceo je da pada sirom razvijenog svijeta. Ovaj trend prvi su primijetili norveski naucnici, koji su proucavali rezultate testova inteligencije vojnih regruta izmedu 1950. i 2002. godine. Podaci iz proslog vijeka vecinom su bili u skladu sa Flinovim efektom, ali sredinom devedesetih Flinov efekat je nestao i koeficijent inteligencije poceo je da opada.

Uslijedile su zabrinjavajuce potvrde novog trenda, dobijene iz podataka o inteligenciji danskih regruta, potom podaci iz Ujedinjenog Kraljevstva koje je prikupio sam Flin. Prema studiji iz 2009. godine prosjecan koeficijent inteligencije 14-godisnjih Britanaca pao je za oko dva boda izmedu 1980. i 2008. godine.

Rast inteligencije nestao u devedesetim proslog vijeka

Prema svim dostupnim podacima, Flinov efekat poceo je da usporava u osamdesetim godinama proslog vijeka, i potpuno je nestao u devedesetim. Covjecanstvo je, cini se, doslo do vrhunca kolektivne inteligencije.

Za razvoj inteligencije vazni su geni ali i spoljni uticaji – okruzenje u kojem odrastamo, ishrana, to koliko smo cesto bolesni, podsticajna i stimulativna okolina, i brojni drugi faktori. Inteligencija moze da se uporedi sa visinom. Tokom proslog vijeka generacije su takode odrastale u sve vise i vise, dok je prosecna visina rasla.

Kontroverzni naucnik Ricard Lin veliki je zagovornik disgenike, pojma obrnutog od eugenike. Prema njegovom misljenju, do pada u koeficijentu inteligencije dolazi zato sto ljudi sa nizim koeficijentom inteligencije u modernom drustvu imaju vise djece.

Lin za pad inteligencije okrivljuje i imigrante iz zemalja u kojima je prosjecan koeficijent inteligencije nizi nego u zemljama u kojima je opazen pad, poput Britanije, Norveske i Danske, ali najnovija norveska studija opovrgla je njegove tvrdnje ukazujuci na vrlo uvjerljive argumente da su i Flinov efekat i njegov preokret uslovljeni faktorima zivotne sredine.

Pad IQ i kod djece iz iste porodice

Norveski naucnici Bernt Bratsberg i Ole Rogeberg proucavali su razvoj koeficijenta inteligencije i u pojedinim porodicama – izmedu brace i sestara koji pripadaju razlicitim generacijama, i otkrili da promjena Flinovog efekta pogada i porodice, a ne samo prosjek cijele populacije.

Primjera radi, brat i sestra rodeni poslije 1990. godine, izmedu kojih je deset godina razlike, imace u prosjeku izmedu pola i dva boda razlike u koeficijentu inteligencije, pri cemu mladi brat ili sestra ima manji IQ.

Norveski naucnici proucili su i eliminisali sve druge mogucnosti, poput veceg broja djece rodene u porodicama ciji roditelji imaju prosjecan ili nizi IQ, ili uticaja migracija, za koji su zakljucili da je zanemarljiv.

Inteligencija mladih generacija pada, oko dva boda svakih deset godina, i nisu krivi ni disgenika, ni migranti, vec se taj pad primjecuje u svakoj prosjecnoj porodici. Jedino preostalo objasnjenje jeste da postoji nesto u sredini u modernom drustvu sto djecu sputava u razvoju.

Problem telefoni, racunari i video igre ili zagaden vazduh?

Flin pretpostavlja, iako za to jos nema nikakvih konkretnih dokaza, da je kultura mladih stagnirala, ili da se doslovno zaglupila. Izrazava i zabrinutost da se kultura mladih danas fokusira primarno na mobilne telefone, racunare i video-igre, umjesto na citanje i medusobne razgovore.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ima jos jedno jednostavnije i jezivije objasnjenje: porast zagadenja vazduha. Zagadenje vazduha je danas globalno, a procjenjuje se da porast mikrocestica u vazduhu utice na zdravlje cak 90 odsto svjetske populacije.

Globalno zagadenje moglo bi da bude odgovorno za usporavanje i zaustavljanje razvoja mladih. Ako nesto hitno ne ucinimo, pitanje je kakav cemo svijet ostaviti svojoj djeci, ali i kakvu cemo djecu ostaviti tom svijetu.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Jugopetrol: O raspodjeli dobiti početkom juna
    on 01/05/2025 at 11:50

    Akcionari Jugopetrola trebalo bi da na redovnoj Skupštini 4. juna donesu odluku o raspodjeli dobiti za prošlu godinu.

  • Domaće mljekarstvo gubi trku s uvozom
    on 01/05/2025 at 07:40

    Tri najveće crnogorske kompanije koje se bave preradom i prodajom mlijeka i mliječnih proizvoda – Lazine, Nika i Srna ostvarile su ukupni prihod od 26,06 miliona eura. Sa druge strane, samo Imlek Boka, koji na crnogorskom tržištu distribuira uvozno mlijeko i mliječne proizvode, uključujući i popularnu “kravicu”, imao je ukupni prihod od 34,68 miliona eura.

  • Industrijsko posrtanje: Dan žrtava tranzicije
    on 01/05/2025 at 05:37

    Malena Andrijevica prije tranzicije imala je hiljadu stanovnika i hiljadu radnika u industriji i ugostiteljstvu, dok danas radnika u industriji nema, a gradsko jezgro ove varošice svelo se na svega nepunih trista stanovnika. Na ovu činjenicu podsjetio je poslednji direktor fabrike „Temovent“ u tom gradu, Predrag Nedić, koji danas živi na primorju.

  • Vlada je bila i ostala pri tome da su sporazumi sa UAE usklađeni sa Ustavom
    on 30/04/2025 at 15:42

    Vlada je bila i ostala pri tome da su sporazumi sa UAE usklađeni sa Ustavom i sa zakonodavstvom, a javnost kritikuje ugovor koji još nije niti sačinjen niti potpisan, kazala je ministarka javnih radova Majda Adžović u emisiji „Budimo budni - pitajte Vladu“ na Prvom programu Televizije Crne Gore.

  • "Uspješno realizovana odluka o zabrani transakcija plaćanja neovlašćenim priređivačima igara na sreću"
    on 30/04/2025 at 15:25

    U okviru aktivnosti koje Ministarstvo finansija, Centralna banka Crne Gore i Uprava za igre na sreću sprovode kroz rad u Koordionacionom tijelu za zaštitu i unapređenje javnog interesa u oblasti priređivanja igara na sreću, uspješno je realizovana odluka Uprave za igre na sreću o zabrani transakcija plaćanja neovlašćenim priređivačima igara na sreću, u skladu sa članom 7, članom 9 i članom 10 Zakona o igrama na sreću.

  • Prosječna zarada u martu iznosila 1003 eura
    on 30/04/2025 at 15:16

    Prosječna zarada (bruto) u martu ove godine u Crnoj Gori iznosila je 1.195 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 1.003 eura, saopštila je Uprava za statistiku Monstat.

  • Milatović: I Ustavni sud da iznese tumačenje na tezu Udruženja pravnika o sporazumu s UAE
    on 30/04/2025 at 14:24

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da bi i Ustavni sud trebao da iznese tumačenje na tezu da se Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o turizmu i razvoju nekretnina mora verifikovati dvotrećinskom većinom u Skupštini Crne Gore.

  • "Ne mislim da su poslanici čuli nove informacije iz Milatovićevog obrazloženja o sporazumu sa UAE"
    on 30/04/2025 at 13:32

    Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić rekao je da ne misli da su poslanici saznali nešto novo iz opširnog obrazloženja predsjednika države Jakova Milatovića zašto je Zakon kojim se potvrđuje Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE vratio parlamentu na ponovno odlučivanje. 

  • Ministarstvo finansija: U prva tri mjeseca prihod u budžetu 580,4 miliona eura
    on 30/04/2025 at 13:24

    U Ministarstvu finansija ističu da i na kraju prvog kvartala bilježe kontinuirani trend rasta budžetskih prihoda, te je za prva tri mjeseca prihodovano 580,4 miliona eura, što je 7,3 odsto procijenjenog BDP-a, odnosno 4,7 miliona više u odnosu na isti period prethodne godine.

  • Prosječna zarada u martu hiljadu eura
    on 30/04/2025 at 11:50

    Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u martu je, prema podacima Monstata, iznosila hiljadu eura i bila je 0,1 odsto veća u odnosu na februar.