NAUCNICI DOKAZALI

Svaka generacija u proslom vijeku odrastala je u ljude inteligentnije od svojih roditelja, ali se posljednjih 20 godina nesto promijenilo, pa testovi naucnika pokazuju da su nove generacije gluplje od prethodnih.

Na standardnim testovima inteligencije, koje su djeca polagala u vecini zemalja razvijenog svijeta, prosjek bi se svakih nekoliko godina pomjerao navise. Ono sto je bio prosjecan IQ 1950. godine daleko je ispod prosjeka izmjerenog 1980. godine.

Taj fenomen dobio je ime Flinov efekat, prema naucniku Dzejmsu Flinu, Novozelandaninu koji je jedan od prvih primijetio ovaj trend.

Flinov efekat vrijedio je tokom veceg dijela 20. vijeka. Svaka generacija postajala je sve inteligentnija, ali sve vise podataka ukazuje na zabrinjavajuci kraj ovog trenda i preokret u drugom smjeru. Kolektivni koeficijent inteligencije, cini se, poceo je da opada sirom svijeta.

Koeficijent inteligencije globalo opada

Od pocetka devedesetih godina proslog vijeka do danas koeficijent inteligencije poceo je da pada sirom razvijenog svijeta. Ovaj trend prvi su primijetili norveski naucnici, koji su proucavali rezultate testova inteligencije vojnih regruta izmedu 1950. i 2002. godine. Podaci iz proslog vijeka vecinom su bili u skladu sa Flinovim efektom, ali sredinom devedesetih Flinov efekat je nestao i koeficijent inteligencije poceo je da opada.

Uslijedile su zabrinjavajuce potvrde novog trenda, dobijene iz podataka o inteligenciji danskih regruta, potom podaci iz Ujedinjenog Kraljevstva koje je prikupio sam Flin. Prema studiji iz 2009. godine prosjecan koeficijent inteligencije 14-godisnjih Britanaca pao je za oko dva boda izmedu 1980. i 2008. godine.

Rast inteligencije nestao u devedesetim proslog vijeka

Prema svim dostupnim podacima, Flinov efekat poceo je da usporava u osamdesetim godinama proslog vijeka, i potpuno je nestao u devedesetim. Covjecanstvo je, cini se, doslo do vrhunca kolektivne inteligencije.

Za razvoj inteligencije vazni su geni ali i spoljni uticaji – okruzenje u kojem odrastamo, ishrana, to koliko smo cesto bolesni, podsticajna i stimulativna okolina, i brojni drugi faktori. Inteligencija moze da se uporedi sa visinom. Tokom proslog vijeka generacije su takode odrastale u sve vise i vise, dok je prosecna visina rasla.

Kontroverzni naucnik Ricard Lin veliki je zagovornik disgenike, pojma obrnutog od eugenike. Prema njegovom misljenju, do pada u koeficijentu inteligencije dolazi zato sto ljudi sa nizim koeficijentom inteligencije u modernom drustvu imaju vise djece.

Lin za pad inteligencije okrivljuje i imigrante iz zemalja u kojima je prosjecan koeficijent inteligencije nizi nego u zemljama u kojima je opazen pad, poput Britanije, Norveske i Danske, ali najnovija norveska studija opovrgla je njegove tvrdnje ukazujuci na vrlo uvjerljive argumente da su i Flinov efekat i njegov preokret uslovljeni faktorima zivotne sredine.

Pad IQ i kod djece iz iste porodice

Norveski naucnici Bernt Bratsberg i Ole Rogeberg proucavali su razvoj koeficijenta inteligencije i u pojedinim porodicama – izmedu brace i sestara koji pripadaju razlicitim generacijama, i otkrili da promjena Flinovog efekta pogada i porodice, a ne samo prosjek cijele populacije.

Primjera radi, brat i sestra rodeni poslije 1990. godine, izmedu kojih je deset godina razlike, imace u prosjeku izmedu pola i dva boda razlike u koeficijentu inteligencije, pri cemu mladi brat ili sestra ima manji IQ.

Norveski naucnici proucili su i eliminisali sve druge mogucnosti, poput veceg broja djece rodene u porodicama ciji roditelji imaju prosjecan ili nizi IQ, ili uticaja migracija, za koji su zakljucili da je zanemarljiv.

Inteligencija mladih generacija pada, oko dva boda svakih deset godina, i nisu krivi ni disgenika, ni migranti, vec se taj pad primjecuje u svakoj prosjecnoj porodici. Jedino preostalo objasnjenje jeste da postoji nesto u sredini u modernom drustvu sto djecu sputava u razvoju.

Problem telefoni, racunari i video igre ili zagaden vazduh?

Flin pretpostavlja, iako za to jos nema nikakvih konkretnih dokaza, da je kultura mladih stagnirala, ili da se doslovno zaglupila. Izrazava i zabrinutost da se kultura mladih danas fokusira primarno na mobilne telefone, racunare i video-igre, umjesto na citanje i medusobne razgovore.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ima jos jedno jednostavnije i jezivije objasnjenje: porast zagadenja vazduha. Zagadenje vazduha je danas globalno, a procjenjuje se da porast mikrocestica u vazduhu utice na zdravlje cak 90 odsto svjetske populacije.

Globalno zagadenje moglo bi da bude odgovorno za usporavanje i zaustavljanje razvoja mladih. Ako nesto hitno ne ucinimo, pitanje je kakav cemo svijet ostaviti svojoj djeci, ali i kakvu cemo djecu ostaviti tom svijetu.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Građani na udaru cijena: Akcija limitiranih marži stala, nove mjere kasne
    on 05/07/2025 at 18:44

    Od maja na policama prodavnica nema proizvoda na kojima je ograničena marža, pa su njihove cijene u prethodna dva mjeseca znatno veće. Tu razliku primjećuju i građani. Da li će i kada biti nastavljena akcija limitiranih cijena iz ministarstva ekonomskog razvoja nijesmo dobili odgovor,a Sindikat i analitičari saglasni su da je su te mjere imale kratkoročni efekat makar za najugroženije, te da bi ih trebalo nastaviti.

  • MF: Zakon se mora poštovati – jednaka zarada za jednak rad
    on 05/07/2025 at 16:14

    Ministarstvo finansija i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, kao i Vlada u cjelini uvijek su opredijeljeni su za konstruktivan dijalog, ali u pravnoj državi ne može biti kompromisa kada je u pitanju primjena propisa, saopšteno je iz Ministarstva finansija. Pojašnjavaju da cilj centralizovanog obračuna zarada nije smanjenje plata zaposlenima u prosvjeti, već dosljedno poštovanje zakona i uvođenje principa „jednaka zarada za jednak rad“.

  • Pad nezaposlenosti
    on 05/07/2025 at 15:00

    U Crnoj Gori je na kraju juna bilo 27,95 hiljada nezaposlenih, 2,9 odsto manje nego u maju, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).

  • Promet na berzi u junu 75,37 miliona eura
    on 05/07/2025 at 11:27

    Ukupan promet na Montenegroberzi u junu je iznosio 75,37 miliona eura.

  • Proizvedeno 1,62 miliona tona lignita
    on 04/07/2025 at 21:40

    Proizvodnja uglja u Crnoj Gori u prošloj godini iznosila je 1,62 miliona tona lignita, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

  • Prihodi od igara na sreću u prvih šest mjeseci više od 18 miliona eura
    on 04/07/2025 at 21:21

    Ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara u prvih šest mjeseci 2025. godine dostigli su iznos od 18.081.245,75 eura, što predstavlja rast od 24,24 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, navodi se u saopštenju.

  • Đeljošaj: Analiziran izvještaj IFC-a, u utorak sjednica Tenderske komisije
    on 04/07/2025 at 17:44

    Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je naveo da su članovi Tenderske komisije za koncesije za aerodrome u Podgorici i Tivtu danas analizirali izvještaj IFC-a za finansijske ponude.

  • Crna Gora pouzdan partner Svjetske banke
    on 04/07/2025 at 15:34

    Potpredsjednica Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju Antonela Basani čestitala je Crnoj Gori na konstantnom progresu na putu EU članstva, akcentujući skorašnje zatvaranje poglavlja 5 - Javne nabavke i dodajući da joj je zadovoljstvo da je Svjetska banka malim dijelom dio tog uspjeha, te da će nastaviti da učestvuje u projektima čiji je cilj ekonomski napredak.

  • Čađenović reizabran na funkciju predsjednika Odbora direktora CEDIS-a
    on 04/07/2025 at 13:47

    Novi Odbor direktora Crnogorskog elektrodistributivnog sistema je danas, na konstitutivnoj sjednici, izabrao Vladimira Čađenovića za predsjednika tog tijela.

  • Milutin Đukanović dobitnik nagrade "Evropski najmenadžer"
    on 04/07/2025 at 11:02

    Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), Milutin Đukanović, nagrađen je "Zlatnom plaketom – Evropski najmenadžer & najkompanija - super šampioni biznisa", jedno od najvažnijih priznanja na regionalnom i evropskom nivou za menadžerske i organizacione uspjehe.