Ljudi su sve gluplji
NAUCNICI DOKAZALI
Svaka generacija u proslom vijeku odrastala je u ljude inteligentnije od svojih roditelja, ali se posljednjih 20 godina nesto promijenilo, pa testovi naucnika pokazuju da su nove generacije gluplje od prethodnih.
Na standardnim testovima inteligencije, koje su djeca polagala u vecini zemalja razvijenog svijeta, prosjek bi se svakih nekoliko godina pomjerao navise. Ono sto je bio prosjecan IQ 1950. godine daleko je ispod prosjeka izmjerenog 1980. godine.
Taj fenomen dobio je ime Flinov efekat, prema naucniku Dzejmsu Flinu, Novozelandaninu koji je jedan od prvih primijetio ovaj trend.
Flinov efekat vrijedio je tokom veceg dijela 20. vijeka. Svaka generacija postajala je sve inteligentnija, ali sve vise podataka ukazuje na zabrinjavajuci kraj ovog trenda i preokret u drugom smjeru. Kolektivni koeficijent inteligencije, cini se, poceo je da opada sirom svijeta.
Koeficijent inteligencije globalo opada
Od pocetka devedesetih godina proslog vijeka do danas koeficijent inteligencije poceo je da pada sirom razvijenog svijeta. Ovaj trend prvi su primijetili norveski naucnici, koji su proucavali rezultate testova inteligencije vojnih regruta izmedu 1950. i 2002. godine. Podaci iz proslog vijeka vecinom su bili u skladu sa Flinovim efektom, ali sredinom devedesetih Flinov efekat je nestao i koeficijent inteligencije poceo je da opada.
Uslijedile su zabrinjavajuce potvrde novog trenda, dobijene iz podataka o inteligenciji danskih regruta, potom podaci iz Ujedinjenog Kraljevstva koje je prikupio sam Flin. Prema studiji iz 2009. godine prosjecan koeficijent inteligencije 14-godisnjih Britanaca pao je za oko dva boda izmedu 1980. i 2008. godine.
Rast inteligencije nestao u devedesetim proslog vijeka
Prema svim dostupnim podacima, Flinov efekat poceo je da usporava u osamdesetim godinama proslog vijeka, i potpuno je nestao u devedesetim. Covjecanstvo je, cini se, doslo do vrhunca kolektivne inteligencije.
Za razvoj inteligencije vazni su geni ali i spoljni uticaji – okruzenje u kojem odrastamo, ishrana, to koliko smo cesto bolesni, podsticajna i stimulativna okolina, i brojni drugi faktori. Inteligencija moze da se uporedi sa visinom. Tokom proslog vijeka generacije su takode odrastale u sve vise i vise, dok je prosecna visina rasla.
Kontroverzni naucnik Ricard Lin veliki je zagovornik disgenike, pojma obrnutog od eugenike. Prema njegovom misljenju, do pada u koeficijentu inteligencije dolazi zato sto ljudi sa nizim koeficijentom inteligencije u modernom drustvu imaju vise djece.
Lin za pad inteligencije okrivljuje i imigrante iz zemalja u kojima je prosjecan koeficijent inteligencije nizi nego u zemljama u kojima je opazen pad, poput Britanije, Norveske i Danske, ali najnovija norveska studija opovrgla je njegove tvrdnje ukazujuci na vrlo uvjerljive argumente da su i Flinov efekat i njegov preokret uslovljeni faktorima zivotne sredine.
Pad IQ i kod djece iz iste porodice
Norveski naucnici Bernt Bratsberg i Ole Rogeberg proucavali su razvoj koeficijenta inteligencije i u pojedinim porodicama – izmedu brace i sestara koji pripadaju razlicitim generacijama, i otkrili da promjena Flinovog efekta pogada i porodice, a ne samo prosjek cijele populacije.
Primjera radi, brat i sestra rodeni poslije 1990. godine, izmedu kojih je deset godina razlike, imace u prosjeku izmedu pola i dva boda razlike u koeficijentu inteligencije, pri cemu mladi brat ili sestra ima manji IQ.
Norveski naucnici proucili su i eliminisali sve druge mogucnosti, poput veceg broja djece rodene u porodicama ciji roditelji imaju prosjecan ili nizi IQ, ili uticaja migracija, za koji su zakljucili da je zanemarljiv.
Inteligencija mladih generacija pada, oko dva boda svakih deset godina, i nisu krivi ni disgenika, ni migranti, vec se taj pad primjecuje u svakoj prosjecnoj porodici. Jedino preostalo objasnjenje jeste da postoji nesto u sredini u modernom drustvu sto djecu sputava u razvoju.
Problem telefoni, racunari i video igre ili zagaden vazduh?
Flin pretpostavlja, iako za to jos nema nikakvih konkretnih dokaza, da je kultura mladih stagnirala, ili da se doslovno zaglupila. Izrazava i zabrinutost da se kultura mladih danas fokusira primarno na mobilne telefone, racunare i video-igre, umjesto na citanje i medusobne razgovore.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ima jos jedno jednostavnije i jezivije objasnjenje: porast zagadenja vazduha. Zagadenje vazduha je danas globalno, a procjenjuje se da porast mikrocestica u vazduhu utice na zdravlje cak 90 odsto svjetske populacije.
Globalno zagadenje moglo bi da bude odgovorno za usporavanje i zaustavljanje razvoja mladih. Ako nesto hitno ne ucinimo, pitanje je kakav cemo svijet ostaviti svojoj djeci, ali i kakvu cemo djecu ostaviti tom svijetu.
0 comments