JEDITE ZDRAVO

Ljekari kazu da redovno konzumiranje ribe moze smanjiti rizik od srcanog udara, mozdanog udara i poremecaja metabolizma lipida – stetnog nakupljanja masti i materija slicnih mastima u organizmu, a istovremeno blagotvorno djeluje na nivo holesterola.

Korisne masti iz ribljeg ulja imaju visestruke prehrambene prednosti zbog kojih se u ishranu isplati ukljuciti nesto lososa ili haringe, smatraju clanovi Njemackog udruzenja za ishranu (DGE) koji sedmicno preporucuju konzumaciju jedne do dvije porcija ribe.

Konzumacija ribe doprinosi zdravlju srca zahvaljujuci dvijema omega-3 masnim kiselinama iz ribljeg ulja: dokozaheksaenskoj kiselini (DHA) i eikosapentaenskoj kiselini (EPA). Ove polinezasicene masti pronalazimo uglavnom u ribi s masnim tkivom.

Ribe s niskim udjelom masti su bakalar, list i skarpina, koje na 100 grama sadrze izmedu 280 i 840 miligrama omega-3, dok je u masnim ribama poput lososa, skuse i haringe ima puno vise.

“Zavisno od kolicine masti, 100 grama haringe opskrbljuje organizam s 2.000 do 3.000 miligrama EPA i DHA”, kaze portparolka DGE-a Antje Gal. Prema aktuelnim podacima samo 250 miligrama EPA i DHA dnevno ima pozitivan zdravstveni ucinak.

Ostale masne ribe, kod kojih udio ribljeg ulja cini vise od 10 posto su jegulje, papaline i atlantski iverak.

Vrste ribe s umjereno visokim udjelom ribljeg ulja (2 do 10 posto) su grgec, pastrmka i saran.

Fileti riba bogatih masnim tkivom sadrze i visoke kolicine vitamina A i D, kaze Ute Sreder iz Centra za ishranu koji deluje pri njemackom Institutu Max Rubner, ali i visoke koncentracije nijacina (vitamina B3) te vitamina B6 i B12. Isto vazi za esencijalne minerale u tragovima, selen i jod.

“U poredenju sa slatkovodnom ribom, morska riba je bogata jodom, pa se prosjecna dnevna potreba za tim mikroelementom moze zadovoljiti obrokom od 150 grama morske ribe”, kaze Sreder, napominjuci da su dobri izvori joda i bakalar, skusa, kao i riba list.

U crvenom misicu riba nalazi se veca koncentracija vitamina i mikronutrijenata nego u bijelom misicu. Ribe s vecom crvenom misicnom masom su haringa, skusa, sardina i tuna.

Bijeli misici kod riba kontrahuju se anaerobno, pa za energiju koriste glukozu, dok se crveni misici kontrahiraju aerobno, pa za energiju koriste masti.

Tuna, zajedno s iglunom, bakalarom, stukom i oslicem moze sadrzati relativno visoke nivoe zive, ali to vas ne bi smjelo da sprecava u tome da konzumirate ove vrste ribe.

“Ako sedmicno jedete jednu ili dvije porcije ribe, zdravstvena korist nadmasice sve stetne ucinke od moguce kontaminacije zivom ili drugim toksicnim materijama”, istice Gal.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Jugopetrol: O raspodjeli dobiti početkom juna
    on 01/05/2025 at 11:50

    Akcionari Jugopetrola trebalo bi da na redovnoj Skupštini 4. juna donesu odluku o raspodjeli dobiti za prošlu godinu.

  • Domaće mljekarstvo gubi trku s uvozom
    on 01/05/2025 at 07:40

    Tri najveće crnogorske kompanije koje se bave preradom i prodajom mlijeka i mliječnih proizvoda – Lazine, Nika i Srna ostvarile su ukupni prihod od 26,06 miliona eura. Sa druge strane, samo Imlek Boka, koji na crnogorskom tržištu distribuira uvozno mlijeko i mliječne proizvode, uključujući i popularnu “kravicu”, imao je ukupni prihod od 34,68 miliona eura.

  • Industrijsko posrtanje: Dan žrtava tranzicije
    on 01/05/2025 at 05:37

    Malena Andrijevica prije tranzicije imala je hiljadu stanovnika i hiljadu radnika u industriji i ugostiteljstvu, dok danas radnika u industriji nema, a gradsko jezgro ove varošice svelo se na svega nepunih trista stanovnika. Na ovu činjenicu podsjetio je poslednji direktor fabrike „Temovent“ u tom gradu, Predrag Nedić, koji danas živi na primorju.

  • Vlada je bila i ostala pri tome da su sporazumi sa UAE usklađeni sa Ustavom
    on 30/04/2025 at 15:42

    Vlada je bila i ostala pri tome da su sporazumi sa UAE usklađeni sa Ustavom i sa zakonodavstvom, a javnost kritikuje ugovor koji još nije niti sačinjen niti potpisan, kazala je ministarka javnih radova Majda Adžović u emisiji „Budimo budni - pitajte Vladu“ na Prvom programu Televizije Crne Gore.

  • "Uspješno realizovana odluka o zabrani transakcija plaćanja neovlašćenim priređivačima igara na sreću"
    on 30/04/2025 at 15:25

    U okviru aktivnosti koje Ministarstvo finansija, Centralna banka Crne Gore i Uprava za igre na sreću sprovode kroz rad u Koordionacionom tijelu za zaštitu i unapređenje javnog interesa u oblasti priređivanja igara na sreću, uspješno je realizovana odluka Uprave za igre na sreću o zabrani transakcija plaćanja neovlašćenim priređivačima igara na sreću, u skladu sa članom 7, članom 9 i članom 10 Zakona o igrama na sreću.

  • Prosječna zarada u martu iznosila 1003 eura
    on 30/04/2025 at 15:16

    Prosječna zarada (bruto) u martu ove godine u Crnoj Gori iznosila je 1.195 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 1.003 eura, saopštila je Uprava za statistiku Monstat.

  • Milatović: I Ustavni sud da iznese tumačenje na tezu Udruženja pravnika o sporazumu s UAE
    on 30/04/2025 at 14:24

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da bi i Ustavni sud trebao da iznese tumačenje na tezu da se Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o turizmu i razvoju nekretnina mora verifikovati dvotrećinskom većinom u Skupštini Crne Gore.

  • "Ne mislim da su poslanici čuli nove informacije iz Milatovićevog obrazloženja o sporazumu sa UAE"
    on 30/04/2025 at 13:32

    Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić rekao je da ne misli da su poslanici saznali nešto novo iz opširnog obrazloženja predsjednika države Jakova Milatovića zašto je Zakon kojim se potvrđuje Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE vratio parlamentu na ponovno odlučivanje. 

  • Ministarstvo finansija: U prva tri mjeseca prihod u budžetu 580,4 miliona eura
    on 30/04/2025 at 13:24

    U Ministarstvu finansija ističu da i na kraju prvog kvartala bilježe kontinuirani trend rasta budžetskih prihoda, te je za prva tri mjeseca prihodovano 580,4 miliona eura, što je 7,3 odsto procijenjenog BDP-a, odnosno 4,7 miliona više u odnosu na isti period prethodne godine.

  • Prosječna zarada u martu hiljadu eura
    on 30/04/2025 at 11:50

    Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u martu je, prema podacima Monstata, iznosila hiljadu eura i bila je 0,1 odsto veća u odnosu na februar.