ZBOG KLIMATSKIH PROMJENA

Planinarenje u nekim djelovima svijeta postalo je opasnije zbog klimatskih promjena, upozoravaju naucnici i strucnjaci. Globalno zagrijavanje na Alpima stanjilo je ledeni i snijezni pokrivac sto rezultira cestim odronima kamenja i klizistima, prenosi BBC.

Otapanje lednjaka takode je povecalo izazove za planinare. Neke su planinarske staze i putevi napusteni ili izmijenjeni zbog povecanih rizika, a na nekim lokacijama penjacke sezone su se promijenile.

Studija planova za planinarenje za masiv Mon Blana pokazala je brojne promjene. Gotovo svi “plan puta” za tu regiju pogodeni su promjenama od 1970-ih, a nekoliko uspona vise i ne postoji. U casopisu Arktik, Antarktik and Alpine Research, Zak More sa univerziteta Grenobl Alpe pise: “Stavise, razdoblja u kojima se po tim planovima puta moze penjati u povoljnim vremenskim prilikama tokom ljeta postala su teze predvidljiva, a razdoblja optimalnih uslova pomakla su se prema proljecu i jeseni jer su rute postale opasnije i tehnicki izazovnije”.

Istrazivanje iz 2017. koje je obuhvatilo nekoliko vrhova u masivu Mon Blana, a koje je sproveo francuski tim, pokazalo je znatnu degradaciju vjecnog leda izmedu 1850. i 2015. To je dovelo do toga da su padine postale nestabilne i da nastaju odroni stijena.

“Mnogi od tih uspona postali su izuzetno opasni”, napisao je nedavno Florijan Riter sa univerziteta u Becu u casopisu BioOne Complete.

“Brojni tradicionalni usponi po ledu u istocnima Alpima jako su pogodeni odronima stijena i kamenja kao i otpadanjem kamenja iz granicnih ledenih zona tokom kasnog ljeta i jeseni”.

Analiza vodica za planinare u svajcarskim Alpima potvrduje te promjene.

“U vodicima za alpiniste brojne generacije penjaca biljezile su opasnosti koje prijete na citavom planinskom masivu”, kaze koautor istrazivanja Arno Treme, geograf sa univerziteta Vageningen u Holandiji.

“Najstariji vodic, od vise desetina koriscenih u istrazivanju, napisan je prije 146 godina i to nam je omogucilo da pratimo promjene u daljem razdoblju i povezemo ih s klimatskim promjenama”.

U proteklih 10 godina mreza bezicnih senzora na Materhornu salje podatke o uslovima na liticama, vjecnom ledu i klimi.

“Na temelju podataka koje primamo, vidimo da je tempo promjena prilicno brz”, kaze Jan Betel, naucnik iz Ciriha koji vodi program pracenja.

“Kao rezultat toga na neka se mjesta vise ne mozemo uspeti”.

Strucnjaci i vodici kazu da usponi postaju mnogo izazovniji i da traze prilagodavanje.

“Odroni kamenja postaju najveci izazov”, kaze predsjednik medunarodne federacije udruzenja planinskih vodica Kristijan Tromsdorf.

“Uticaj izmijenjene klime je razlicit – na nekim je planinama ogroman, a na drugima ne”.

Iako je na podrucju Himalaja sprovedeno malo studija, u tom pogledu planinski vodici kazu da su usponi postali opasniji i da je tanak led koji pokriva stene posebno opasan.

“To postaje poput nosenja visokih stikli na mramornoj povrsini”, kaze Sering Pande Bote, potpredsjednik nepalskog udruzenja planinskih vodica i dodaje da vodici uocavaju i sve vecu opasnost koju predstavlja otapanje leda ispod ledene kore, zbog cega se pukotine ispod povrsine prosiruju.