MORSKO DOBRO

Crnoj Gori ce u narednih pet godina nedostajati 300 hiljada kvadratnih metara plaza za glavnu sezonu, navodi se u programu unaprijedenja morskog dobra.

U studiji, koju je izradio konzorcijum zagrebackih kompanija Hotelsko i destinacijsko savjetovanje, Urbanisticki institut i Proficiscor, kao i Fakulteta za menadzment u ugostiteljstvu i turizmu iz Opatije, navodi se da je crnogorski obalni pojas povrsine 58 kvadratnih kilometara i 2,54 hiljade kilometara kvadratnih akvatorijuma, zakonom definisan kao zona morskog dobra, koja kao takva uziva posebnu zastitu.

“Za kupanje i rekreaciju koristi se oko 270 hektara, koje cini 52 kvadratna kilometra prirodnih plaza i 100 kupalista nastalih izgradnjom ili adaptacijom da procijenjenim kapacitetom od 300 hiljada istovremenih kupaca”, navodi se u programu uradenom za potrebe Javnog preduzeca za upravljanje morskim dobrom, pise Pobjeda.

Plaze Crne Gore vec danas su, kako je saopsteno, podkapacitarne u odnosu na potraznju.

“Cak i da realni smjestajni kapaciteti ne odstupaju bitno od registrovanih, primjenom normalnih standarda od pet kvadrata po korisniku, moze se procijeniti da ce Crnoj Gori u narednih pet godina nedostajati minimum 300 hiljada kvadrata plaza u glavnj sezoni”, procjenjuje se u studiji.

Ta procjena ukljucuje dodatnih 183 hiljade kvadratnih metara plaza koje su u procesu privodenja svrsi, ali nijesu poznati precizni podaci ili metodoloski utemeljene procjene gdje jos mogu da se naprave plaze.

Sto se tice pritiska na obalni prostor u smislu koriscenja plaza, nije jednak. Veliki pritisak je u sjevernim obalnim opstinama zbog nepristupacne obale, kao i u Budvi zbog velikog udjela turistickog prometa, a posebno je povoljan u Ulcinju.

Pored manjka prostora za plaze u programu se navode i drugi problemi morskog dobra, koji se odnose na broj turista, preopterecenost centralnih gradskih zona i zauzetost zaleda plaza sarzajima koji nijesu ni nuzni, ni korisni.