OD AB REVOLUCIJE DO NATO-A

Crna Gora se u proslosti suocavala sa mnostvom izazova i opasnosti od kojih su mnoge direktno i grubo prijetile njenom opstanku, ocijenio je predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulovic na naucnom skupu na Filozofskom fakultetu u Niksicu.

Skup pod nazivom Crna Gora tri decenije nakon rusenja Berlinskog zida – Od AB revolucije do NATO-a, organizovali su Matica crnogorska, Centar za geopolitiku i Filozofski fakultet organizator naucnog skupa.

Radulovic je rekao da 30 godina u u istorijskom smislu hiljadugodisnjeg trajanja nije dug period, ali ga posebno znacajnim cini njegov politicki i drustveni sadrzaj.

,,U njemu su nasi gradani i elita bili prinudeni da temeljno preispitaju 19. i 20. vijek i da na goruca pitanja o buducnosti zemlje pruze odgovore koje savremenost moze da priihvati i podrzi”, kazao je Radulovic.

Direktor Centra za geopolitiku, Zivko Andrijasevic, kazao je da su bili brojni razlozi da se organizuje naucni skup i posveti mnogim temama iz savremene bliske proslosti, o kojima se uglavnom zna iz sjecanja, sto je nepouzdano i povrsno.

Andrijasevic je dao osvrt na temu Crnogorski komunisti 1987. godine – problemi prepoznavanja stvarnosti i kroz istrazivacka pitanja naveo sta je dio crnogorske vlasti zaduzenog za njeno sistemsko uoblicavanje vidio 1987. godine, kao glavni politicki problem neposredno prije AB revolucije i na koji je nacin mislio da to treba rijesiti.

Dekan Filozofskog fakulteta u Niksicu, Goran Barovic, rekao je da je ta univerzitetska jedinica, formiranjem Centra za geopolitiku dobila jaku instituciju koja se bavi bitnim temama.

Profesor Gordana Durovic navela je da je Crna Gora 30 godina nakon rusenja Berlinskog zida u Berlinskom procesu, duboko u procesu Evropskih integracija kao nezavisna drzava koja se ekonomski povratila u realnim kategorijma na nivo iz 1990-tih tek 2007. godine.

,,Od tada biljezi dinamican, stabilan rast,bez obzira na krizu 2009. i 2012.godine. Crna Gora je, uprkos svim izazovima koji su tesko pogadali prvo SFRJ kroz tragican raspad zemlje, pa drzavnu zajednicu sa Srbijom, izasla ekonomski oporavljena, reintegrisana u mednarodnu zajednicu, clanica NATO-a”, rekla je Durovic.

Prema njenim rijecima, od 2006. godine u Crnoj Gori je ostvarena dobra, realna stopa rasta koja je prosjecno godisnje bila na nivou od 3,5 odsto.

,,U Crnu Goru je stiglo vise od 6, 5 milijardi EUR stranog kapitala direktnih investicija i u, u odnosu na Jugoslaviju u kojoj je bila jedna od najnerazvijenih republika, danas biljezi, najbolju poziciju u regionu, u odnosu na evropski prosjek, koja iznosi 47 odsto bruto domaceg proizvoda per capita u paritetu kupovne moci gdje je 100 odsto evropski prosjek”, navela je Durovic.

Iza Crne Gore, kako je kazala, su i Srbija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo.

,,Mozemo reci da se Crna Gora ekonomski oporavila, ojacala i reintegrisala se u medunarodnu zajednicu, a u bezbjednosnom kontekstu je jedina clanica bivse Jugoslavije u kojoj nikada nije bilo rata, sto se cesto prenebregava i uvijek se treba ponavljati”, rekla je Durovic.

Crna Gora se, kako je ocijenila, izmakla drugom talasu inflacije, iako je prvi tesko prezivjela, kada su plate i penzije na mjesecnom nivou bile u vrijednosti sapuna ili olovke, pa je zatim bio deda Avramov dinar, da bi na kraju iznasla mudro rjesenje krajem 1990-tih uvodeci njemacku marku, a danas euro.

,,Nasa dzava sa eurom ima stabilniji finansisjki sistem, povratak u stednju, manje transakcione troskove u turizmu, vise investitora, sto znaci da treba pozitivno gledati naprijed”, ocijenila je Durovic.

Prema njenim rijecima, 30 godina je bilo velikih izazova, tragicnog pada ekonomije, najgoreg scenarija raspada zemlje.

Govoreci o crnogorskom visepartizmu u poslednjoj deceniji 20 vijeka, Ivan Tepavcevic je podsjetio je da su izborne kampanje bile relativno ceste, s obzirom da su se parlamentarni izbori odrzavali 1990, 1992, 1996, 1998. godine, kao i predsjednicki izbori, i niz lokalnih izbora.

Tepavcevic je u ocjeni o izbornoj kampanji naveo da u maloj drzavi, kao sto je Crna Gora, sa svega pola miliona biraca, nije neizvodljivo fizicki doprijeti do svakog biraca, sto ima nesumnjivo jaci ehekat od bilo koje skupe televizijske kampanje.

,,U fokusu politickih kampanja obicno se nalaze licnosti, To je izraz duboke petsinalizacije politickih partija u vidu vezivanja stranaka za njihove lidere”, rekao je Tepavcevic.

Profesor Adnan Prekic, koji je jedan od inicijatora organizovanja Naucnog skupa, dao je osvrt o vjerskim zajednicama u Crnoj Gori u drugoj polovini 80-tih godina 20 vijeka, dok se istoricar Dragutin Papovic bavio politickom, ekonomskom i drustvenom situacijom u Crnoj Gori uoci AB revolucije.

Osvrt o 1997. kao prelomnoj godini savremene crnogorske istorije dao je MIlan Scekic, o ulozi NATO-a u procesu demokratske konsolidacije govorila je Nikoleta Dukanovic, dok je Rade Bojovic dao osvrt na temu Crnaa Gora u vrtlogu bespokojne i opsesivne postjugoslovenske stvarnosti.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Njemačka: Zabrana petardi i privatnog vatrometa?
    on 30/12/2026 at 11:21

    Policija je u njemačkoj pokrajini Tiringiji u noći sa 28. na 29. decembar izašla na teren zbog prijave da je navodno u toku provala u jedan supermarket. Ali radilo se samo o mladićima koji su, opremljeni ćebadima i toplim čajem, čekali otvaranje prodavnice. Naime, ovog ponedjeljka započela prodaja novogodišnjeg vatrometa. U Njemačkoj on smije da se prodaje odraslim osobama starijim od 18 godina samo zadnja tri radna dana do 31. decembra.

  • Kineske vojne vježbe jačaju strah od invazije na Tajvan
    on 30/12/2026 at 11:16

    Kineska vojska je u ponedjeljak pokrenula najopsežnije manevre oko Tajvana, navodeći da će vježbe sa bojevom municijom simulirati blokadu ključnih luka tog ostrva.

  • Izrael priznao Somalilend – nova kriza na Rogu Afrike?
    on 30/12/2026 at 11:05

    Ne baš iz vedra neba, ali ipak iznenađujuće, Izrael je priznao Somalilend kao suverenu državu. To je de fakto nezavisna država na rogu Afrike unutar međunarodno priznate Somalije, čija vlada u Mogadišu odlučno odbija nezavisnost tog otcijepljenog područja. Somalijski predsjednik Hasan Šeik Mohamud na državnoj televiziji je poručio: „Somalija će iskoristiti sva dostupna sredstva da se diplomatskim kanalima suprotstavi izraelskoj agresiji.“

  • Kafala-sistem – savremeno ropstvo
    on 30/12/2026 at 09:36

    Šeron je imala 21 godinu kada je krajem aprila 2024. preko agencije iz Kameruna došla u Liban - da radi, zaradi novac i pomogne porodici.

  • Oulu i Trenčin – Evropske prijestonice kulture 2026.
    on 30/12/2026 at 06:28

    Trenčin je slikoviti grad u zapadnoj Slovačkoj. Njegov simbol je istorijski zamak koji se uzdiže na stijeni iznad grada. Centar grada čini ovalni trg sa kafićima i pabovima, a stolovi stoje napolju.

  • Godina sa Dodikom otvorila jedan paradoks
    on 30/12/2026 at 06:17

    Sudnica Suda Bosne i Hercegovine u protekloj godini pretvorila se u prostor obračuna ne samo s jednim političarem, nego sa čitavim konceptom osporavanja visokog predstavnika i državnog poretka.

  • Godina šokova – kako je Tramp uzdrmao Brisel
    on 29/12/2026 at 11:56

    Donald Tramp nije ni godinu na funkciji predsjednika Sjedinjenih Država, a Briselu se čini kao vječnost. Iz Vašingtona su svake sedmice stizale nove provokacije, optužbe, pa zatim iznenadne promjene kursa. Šok za šokom – a onaj od 4. decembra bio je vrhunac, ocjenjuje dopisnica iz Brisela njemačkog javnog servisa ARD Helga Šmit.

  • Svjetska ekonomija 2026: Koji izazovi su pred nama?
    on 29/12/2026 at 11:38

    Globalna ekonomija je tokom 2025. prošla kroz mnogo izazova, uključujući oštre trgovinske tenzije, neujednačen, ali umeren rast, kao i rastuću zabrinutost zbog povišene inflacije i nivoa zaduženosti u mnogim djelovima svijeta. Očekuje se da će se veliki dio tih problema preseliti i u 2026.

  • AfD ponovo smije da učestvuje na Minhenskoj konferenciji
    on 29/12/2026 at 10:45

    Nakon što je AfD prethodne dvije godine bila isključena sa Minhenske bezbjednosne konferencije (MSC), stručnjaci za bezbjednosnu politiku iz te stranke 2026. godine će ponovo moći da učestvuju na ovom visoko rangiranom skupu.

  • Tramp i Zelenski hvale napredak u pregovorima – za sada malo detalja
    on 29/12/2026 at 09:36

    Američki predsjednik Donald Tramp i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozitivno ocjenjuju svoje razgovore na Floridi. „Ostvaren je veliki napredak“, rekao je Tramp.