Jedna odbijena diploma zatvara vrata ostalima
Sehovic porucuje da “nece dozvoliti ulazak velikog broja diploma koje su loseg kvaliteta”
Od juce na javnoj raspravi izmjene Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava
Ukoliko diploma iz inostranstva nema uskladen obrazovni program, ishode ucenja, nivo vjestina i prakticne nastave sa diplomama crnogorskih univerziteta, nece biti priznata u Crnoj Gori.
Jednom nepriznata diploma zatvara vrata ostalim obrazovnim ispravama sa odredene inostrane ustanove.
To stoji u Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i kvalifikacija, koji je narednih 30 dana na javnoj raspravi.
“U postupku priznavanja i vrednovanja kriterijuma, radi nastavka obrazovanja, odnosno zaposljavanja, Ministarstvo moze zatraziti misljenje o ispravi od eksperta za istu ili srodnu oblast sa liste eksperata. Listu ekperata iz stava 1 ovog clana utvrduje Ministarstvo na osnovu javnog poziva. Misljenje eksperta obavezno sadrzi obrazlozenje sa predlogom za priznavanje ili odbijanje zahtjeva za priznavanje isprave. Jednom dato misljenje eksperta za odredeni inostrani obrazovni, odnosno studijski program, vazi za sve naredne slucajeve priznavanja inostrane isprave kada je inostrana isprava stecena zavrsetkom istog studijskog programa na istoj ustanovi”, stoji u Predlogu.
Ministar prosvjete Damir Sehovic kazao je juce “Vijestima” da je “Crna Gora malo trziste i da nece dozvoliti ulazak velikog broja diploma koje su loseg kvaliteta”.
“Imajuci u vidu znacajan broj zahtjeva za priznavanjem od cega je nemali broj sa privatnih ustanova, jasno je da smo morali krenuti u preslaganje sistema priznavanja. Takode, nas cilj je istovremeno usmjeravanje svih mladih ljudi da se okrenu fakultetima koji su kvalitetniji, pa cak iako zahtijevaju dodatni trud”, istice Sehovic.
Cilj nije, kaze on, niti ce se to desavati, da se oteza bilo kome ko je na kvalitetan nacin zavrsio reprezentativnu visokoskolsku ustanovu, vec ce njima proces biti i olaksan.
“Fokus ovih izmjena su, dakle, one situacije gdje postoje znacajne neusaglasenosti i diskrepance, uslovljene cinjenicom da su stecene na fakultetima koji su manje kvalitetni. Svjesni smo da uvodenje ovakvih dodatnih kriterijuma i zahtjeva nece biti popularno, ali nas zadatak nije da olaksavamo nedostatku kvaliteta da ude na nase malo trziste, vec upravo suprotno”, ocijenio je Sehovic.
13,5 hiljada zahtjeva za nostrifikaciju inostranih diploma dobilo je Ministarstvo prosvjete od 2011. do kraja 2016. Najveci broj od toga je i priznat, a uglavnom se radi o diplomama iz drzava regiona. Takode, nosioci tih diploma su uglavnom crnogorski drzavljani.
Podsjeca i da je Crna Gora potpisnik Konvencije o priznavanju kvalifikacija iz oblasti visokog obrazovanja u evropskom regionu poznatija kao Lisabonska konvencija od 2004. Ova Konvencija je stupila na snagu 2006.
“Naravno, kako je Crna Gora potpisnica Lisabonske konvencije, nema nikakve sumnje da cemo se i dalje pridrzavati njenih principa. No, nase je pravo, a i smatra se pozeljnim, dalje te principe razraditi na nacionalnom nivou. Mi smo, kako smo vec govorili, malo trziste, i necemo dozvoliti ulazak velikog broja diploma koje su loseg kvaliteta”, porucio je on.
Podsjetio je i na to da je Ministarstvu oduvijek na raspolaganju krivicna prijava kao mehanizam borbe protiv nekvalitenih diploma.
“Ali se taj mehanizam odnosi na one situacije u kojima je isprava falsifikovana, sto je regulisano i posebnim zakonom. I mi smo naravno taj mehanizam maksimalno koristili. U posljednje cetiri godine podnijeto je sigurno 70 krivicnih prijava. Uzevsi u obzir visok broj podnesenih krivicnih prijava, namece se upravo zakljucak da je pitanju priznavanja potrebno posvetiti se detaljno. Upravo to je bio nas cilj kada smo krenuli u izmjene Zakona. Najlakse je ostaviti stanje kakvo jeste, ali ako zelimo da stvaramo drustvo kvaliteta, moramo biti spremni i na neke poteze koji nijesu populisticki niti popularni, ali jesu dobri za drzavu”, zakljucio je Sehovic.
0 comments