IZVRSITELJKA UN-A

U Crnoj Gori je broj identifikovanih zrtava trgovine ljudima nizak a djeca, posebno iz romskih zajednica, ranjiva su grupa kada je ta pojava u pitanju, porucila je specijalna izvjestiteljka UN Marija Gracija Damarinaro.

Ona je dodala da o trgovini ljudima nema dovoljno zvanicnih podataka u drzavi.

Damarinaro je predstavila danas preliminarne zakljucke o stanju u oblasti trgovine ljudima u Crnoj Gori, nakon sedmodnevne posjete drzavi.

Od 2015. godine donijeta je jedna pravosnazna presuda za trgovinu ljudima i to, porucila je Damarinaro, nije realno stanje.

“Broj identifikovanih zrtava nije indikator pojave trgovine ljudima vec indikator kapaciteta nadleznih da se bore protiv trgovine ljudima”, porucila je Damarinaro.

Taj indikator, kako je rekla, pokazuje nizak kapacitet bavljenja tim fenomenom krsenja ljudskih prava i treba se mnogo bolje protiv njega boriti.

Prema njenim rijecima, mali broj identifikovanih slucajeva, pokazuje da posvecenost organa nije bila dovoljna do sada.

“Nadam se da ce ubuduce operativni tim proizvesti bolje rezultate”, kazala je Damarinaro na konferenciji za novinare.

Damarinaro je posjetila Prihvatni centar za azilante u Spuzu i alternativni smjestaj za azilante na Koniku i razgovarala sa relevantnim zvanicnicima, institucijama i grupama na tu temu.

“Na osnovu mojih preliminarnih saznanja, a uprkos cinjenici da nema dovoljno zvanicnih raspolozivih podataka, migranti koji prate takozvanu Balkansku rutu vide Crnu Goru kao tranzitnu zemlju i destinaciju, a s obzirom na njihovu situaciju, tokom svog putovanja, mogu da postanu zrtve trafikinga i eksploatacije”, rekla je Damarinaro.

Ona je kazala da je prisutan i problem internog trafikinga koji posebno pogada romske zajednice.

“Najskorije identifikovani slucaj odnosio se na dva drzavljanina Pakistana koji su bili zrtve trgovine ljudima u cilju radne eksploatacije u kontekstu ugostiteljske djelatnosti. Civilno drustvo je navelo zabrinutost da je broj ovih slucajeva veci od onih koji su trenutno identifikovani”, navela je Damarinaro.

Prema njenim rijecima, djeca, posebno iz romskih zajednica, predstavljaju ranjivu grupu u smislu prisilnog i organizovanog prosjacenja, dok djevojcice, kako one iz Crne Gore tako i one van njenih granica, se prodaju radi zasnivanja brakova u romskim zajednicama u Crnoj Gori i drugim zemljama.

“Jedan od ovakvih slucajeva koji su identifikovani tokom prosle godine, a za koje su podignute optuznice, je i slucaj djevojcice iz romske zajednice koju je njen otac prodao za iznos od pet hiljada EUR radi ugovorenog braka”, navela je Damarinaro.

Ona je dodala da, kada je rijec o trgovini radi prosjacenja, identifikovan je jos jedan slucaj koji se tice cetiri maloljetna lica iz romske zajednice koji su bili prisiljeni na prosjacenje u kontekstu organizovanog prosjacenja.

“Pozdravljam strategiju za prevenciju koju je Crna Gora usvojila, a koja se tice romskih manjina, a posebno bih istakla edukativne programe koje imaju za cilj da destimulisu preuranjene brakove, da sprijece napustanje skole i da osiguraju da romska djeca pohadaju predskolske ustanove, osnovne i srednje skole”, porucila je Damarinaro.

Ona je rekla da je od 2017. godine, Crna Gora postala znacajna tranzitna zemlja za migrante koji se krecu Balkanskom rutom.

Ona je podstakla Vladu da udvostruci napore za identifikaciju potencijalnih zrtava trgovine ljudima, sto je veliki izazov.

Prema njenim rijecima, Crna Gora je usvojila inovativne propise a stvarni izazov bice primjena.

“Glavni nedostatak odnosi se na sistem pruzanja podrske zrtvama koji bi trebao da bude potpuno revidiran i efikasniji, kao i adekvatno finansiran”, porucila je Damarinaro.

Ona je ukazala da je Vlada nedavno izmijenila svoju operativnu strukturu za borbu protiv trgovine ljudima.

“Od avgusta ove godine, formiran je operativni tim, na cijem celu se nalazi drzavni tuzilac u visem drzavnom tuzilastvu u Podgorici, za vodenje operativnih aktivnosti vezano za pokretanje krivicnog postupka”, rekla je Damarinaro.

Prema njenim rijecima, sto se tice pomoci i podrske zrtvama, postoje nedostaci koje je potrebno prioritetno rjesavati.

“Pozdravljam vladin pristup da saraduje sa nevladinim organizacijama i finansira ih za vodenje sklonista, jer je ovo najefikasnije i za zrtve najpodesnije rjesenje. Prema informacijama dobijenim tokom moje posjete, shvatila sam da u zemlji postoje cetiri sklonista, od kojih je jedno za djecu u Bijeloj, jedno za muskarce i zrtve pod visokim rizikom u Bijelom Polju, kao i dva za zene u Podgorici i Niksicu”, kazala je Damarinaro.

Ona ne smatra da su ugrozene samo manjine.

Nove vladine strukture, posebno operativni tim, dodala je, moraju dokazati da je sprjecavanje i suzbijanje trgovine ljudima snazna posvecenost cjelokupne vladine strukture koja ce dovesti do konkretnih rezultata.

Ona je porucila da bi se ohrabrile potencijalne zrtve da se jave, moraju biti uvjerene u cinjenicu da nece biti procesuirane.

“Nacelo nekaznjavanja zrtava, sadrzano u Konvenciji Savjeta Evrope o borbi protiv trgovine ljudima, rijetko se sprovodi u cijelom regionu SE. U tom pogledu, Crna Gora moze biti primjer i pokazati inovativan i efikasan pristup”, kazala je Damarinaro.

Ona je preporucila uspostavljanje efikasnijeg i trajnog sistema podrske zrtvama.

“U trenutnoj situaciji, NVO koje vode sklonista ne bi mogle da prezive bez podrske spoljnih i/ili privatnih donatora. Zbog toga bi cijeli sistem finansiranja trebalo da bude efikasniji, a borbi protiv trgovine ljudima treba dati prioritet, kako bi se u bliskoj buducnosti poboljsali rezultati zemlje u oblasti podrske zrtvama. Podrska NVO pruzaocima usluga ne bi se trebala zasnivati na pristupu od zrtve do zrtve”, porucila je Damarinaro.

Saznanja i preporuke naci ce se u izvjestaju koji ce biti prezentovan na Savjetu za ljudska prava na UN-a u junu, sledece godine.