FINSKI AMBASADOR

Ucinak u vladavini prava presudan je za brzinu i kvalitet pristupnih pregovora, sto su usko povezane kategorije, zakljuceno je na danasnjoj debati ,,Brzina i(li) kvalitet pregovora”, koju su organizovali Centar za gradansko obrazovanje (CGO), ambasada Finske i EU Info centar.

Ambasador Finske u Crnoj Gori Kimo Lahdevirta, istakao je vaznost politike prosirenja EU za unaprijedenje mira, prosperiteta i sigurnosti, kao i nastavak rada na vjerodostojnoj perspektivi prosirenja na zapadnom Balkanu.

,,Konstruktivan pristup znaci uvazavanje kritika od strane EU, kao i od strucnjaka i civilnog drustva, te preduzimanje konkretnih koraka za popravljanje situacije na vjerodostojan i transparentan nacin. Proces pristupanja EU moze uspjeti samo ako je stvarno doveo do potrebnih reformi u praksi i ako su gradani saglasni da su se stvari poboljsale”, kazao je Lahdevirta.

Komentarisuci aktuelna desavanja u EU, on je naveo da Finska zali sto nije postignut konsenzus za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. On je pojasnio da francuski predsjednik Emanuel Makron, ali ne samo on, smatra da proces pridruzivanja EU treba ponovno konfigurirati.

On je, takode, naglasio da brzina prosirenja EU zavisi i od ishoda reformskih procesa u zemljama kandidatima, tj. kvalitetu tih procesa.

,,Imajuci u vidu nedostatak napretka u vaznim podrucjima Crne Gore, ali i Srbije, kao sto su medijske slobode, parlamentarni nadzor itd. postoje jaki razlozi da se jos vise insistira na procesima unutrasnje reforme”, pojasnio je on.

Pozitivno je ocijenio izjavu Aleksandra Drljevica, glavnog pregovaraca Crne Gore sa EU, da ce odluka Evropskog savjeta biti dodatna obaveza i podstrek Crnoj Gori da radi jos vise, istakavsi da je vazno ne koristiti cinjenicu da se EU nije uspjela dogovoriti o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom kao izgovor da ne nastavi s reformama.

Sefica Sektora za evropske integracije, politicka pitanja, medije i informisanje u Delegaciji EU u Crnoj Gori Plamena Halaceva navela je da su brzina i kvaliteta pregovora usko povezane kategorije jer, kako je navela, bez kvaliteta ne moze biti brzine.

Istakla je da EU pomno prati razvoj u poglavljima 23 i 24.

“Ako pazljivo citate posljednji Izvjestaj EK vidjecete da smo naglasili znacaj funkcionalnog sistema podjele vlasti kada su u pitanju nominovanja i postavljenja od strane Skupstine. A samo otvaranje poglavlja nikako ne znaci da je posao u toj oblasti zavrsen. Naprotiv, mi u EK smatramo da tada pocinje pravi posao i zato smo predlagali otvaranje poglavlja 8. No, isto tako kao sto se poglavlja prilikom otvaranja procjenjuju individualno, na osnovu rezultata u toj oblasti, mi pratimo i ukupnu situaciju u oblasti vladavine prava. Jasno je da je put Crne Gore ka EU odreden napretkom u oblasti reforme vladavine prava, i to ne mora da znaci da se uvodi formalno ili neformalno klauzula balansa”, naglasila je Halaceva-

Zamjenik glavnog pregovaraca Marko Mrdak je naglasio da se cijeli pregovaracki proces odvija zbog gradana, te da je za Crnu Goru znacajno da dostigne evropske standarde.

Marko Mrdak, zamjenik glavnog pregovaraca, komentarisuci odluku da se ne otvore pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, naveo je da to pokazuje rezervu odredenih drzava clanica prema politici prosirenja EU, naglasivsi da je regionalna teznja ka EU izuzetno vazna u osiguranju stabilnosti i prosperiteta cijelog regiona.

“Drzava kandidat je svakako odgovorna za kvalitet reformi, ali i su i unutrasnja desavanja na nivou EU od znacaja za samu dinamiku, odnosno brzinu pregovarackog procesa”, naglasio je on.

Izvrsna direktorka CGO-a Daliborka Uljarevic kazala je da smatra da u Crnoj Gori postoji visok stepen drustvenog konsenzusa o Evropskoj uniji kao odredistu, ali da nastaju razlike kad je rijec o videnjima razlicitih aktera o tome zasto treba ici u EU, kojom dinamikom i kroz koje domace zadatke.

Ona je podsjetila da je Crna Gora nakon 7 godina pregovora zabiljezila dobar napredak u cetiri poglavlja, ogranicen napredak u 28 a da u jednom ima ocjenu ,,bez napretka”. U ocjeni perspektive crnogorskih pregovora, ona je navela da Crna Gora sam sebe koci.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Sindikalna potrošačka korpa 2,17 hiljada eura
    on 01/10/2026 at 21:11

    Sindikalna potrošačka korpa (SPK) za treći kvartal ove godine iznosi 2,17 hiljada eura, pokazalo je istraživanje Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), koje djeluje pri Uniji slobodnih sndikata (USSCG).

  • AmCham Future Lab – AI&Tech: AI je pitanje konkretne poslovne vrijednosti
    on 01/10/2026 at 16:13

    Crna Gora možda nema veličinu najvećih svjetskih tržišta, ali može imati poslovnu zajednicu koja razumije promjene, brzo ih usvaja i zna da ih pretvori u priliku, zaključak je drugog izdanja AmCham Future Lab-a, posvećenog vještačkoj inteligenciji i tehnologijama koje mijenjaju poslovanje. Najveća prilika koju donosi vještačka inteligencija nije da postojeće procese radimo brže i jeftinije, već da preispitamo pravila po kojima poslujemo, saopšteno je na konferenciji.

  • Spajić: "Euro model" priprema Crnu Goru za ulazak u EU
    on 01/10/2026 at 15:48

    Premijer Milojko Spajić poručio je da je "Euro model" osmišljen kako bi Crna Gora spremno dočekala ulazak u Evropsku uniju (EU) 2028. godine, ističući da je cilj da građani ostanu u zemlji, da se oni koji su otišli vrate i da žive po standardu razvijene Evrope.

  • MF: Za kapitalne projekte u 2027. godini 78 miliona eura
    on 01/10/2026 at 15:24

    Iz Ministarstva finansija saopšteno je da je Kapitalnim budžetom za 2027. godinu obuhvaćeno 28 novih projekata, čija ukupna procijenjena vrijednost za višegodišnje finansiranje iznosi oko 78 miliona eura.

  • Prodaja imovine „Vektre Jakić“ neuspješna, nije pristigla nijedna ponuda
    on 01/10/2026 at 12:41

    Prodaja imovine stečajnog dužnika „Vektra Jakić“ kao pravnog lica nije uspjela, jer do roka određenog za prijem ponuda u Privredni sud Crne Gore nije pristigla nijedna ponuda, saopštio je za RTCG stečajni upravnik Dejan Keković.

  • Potpisan kredit EBRD-a od 50 miliona eura za modernizaciju pruge Golubovci-Bar
    on 01/10/2026 at 12:26

    Crna Gora i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisale su ugovor o kreditu vrijedan 50 miliona eura za rekonstrukciju i modernizaciju 39 kilometara željezničke pruge na dionici Golubovci-Bar, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

  • Harasani: Veća plata ne znači bolji standard ako cijene rastu brže od zarada
    on 01/10/2026 at 11:50

    Realne zarade u avgustu pale su 0,9 odsto, jer su cijene rasle brže od plata. Dok je neto zarada na mjesečnom nivou porasla 0,3 odsto, potrošačke cijene porasle su 1,2 odsto. To znači da građani imaju više eura na papiru, ali za njih mogu kupiti manje, istakao je član Predsjedništva Građanskog pokreta URA Ilir Harasani.

  • Krivokapić: Korist od reformi moraju osjetiti svi
    on 01/10/2026 at 10:34

    Najavljeni Euro model treba ocijeniti prema održivosti, pravičnosti i stvarnom poboljšanju života građana, ocijenio je nekadašnji premijer Zdravko Krivokapić i dodao da korist od reformi moraju osjetiti zaposleni, penzioneri i mali privrednici.

  • Milatović: Tri ključna pitanja o Euro modelu i dalje bez odgovora
    on 01/10/2026 at 09:33

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da Euro model prati nedostatak jasnih podataka i javne rasprave, navodeći da su ključna pitanja održivosti programa, politike zarada i budućnosti penzionog sistema ostala bez odgovora.

  • Privredna komora CG: Veće zarade da, ali uz održiv model i dogovor sa privredom
    on 01/10/2026 at 08:14

    Privredna komora Crne Gore od najave „Euro modela“ intenzivno komunicira sa privrednicima i sektorskim udruženjima, kako bi sagledala očekivane efekte predloženih rješenja na poslovanje, zaposlenost i konkurentnost domaće privrede, naveli su iz PKCG. Pojašnjavaju da privreda ne osporava cilj daljeg rasta zarada i unapređenja životnog standarda građana. Međutim, kako kažu, održiv rast plata mora biti praćen rastom produktivnosti i ekonomskih rezultata, kao i sposobnošću kompanija da dugoročno finansiraju veći trošak rada.