Vladino ne Predlogu zakona o minimalnoj zaradi
DOSTAVIO MEDOJEVIC
Vlada je dala negativno misljenje na Predlog zakona o minimalnoj zaradi, koji je Skupstini dostavio poslanik Demokratskog fronta (DF), Nebojsa Medojevic.
“Imajuci u vidu da je Zakonom o radu dat koncepcijski osnov pojma minimalne zarade i propisan nacin njenog utvrdivanja, smatramo da ne treba prihvatiti Predlog koji je Skupstini dostavio Medojevic”, navodi se u misljenju Ministarstva rada i socijalnog staranja, koje je Vlada razmatrala na sjednici u cetvrtak.
Dostavljenim Predlogom se, kako je objasnjeno, predlaze da minimalna zarada bude najnizi mjesecni iznos bruto plate za puno radno vrijeme, a pravo na nju imali bi svi zaposleni koji rade u Crnoj Gori, bez obzira na vrstu registracije poslodavca.
“Minimalna zarada od 1. jula 2008. godine bila bi na nivou od 50 odsto prosjecne u Crnoj Gori ostvarene u 2007. godini, prema zvanicnom saopstenju Monstata. Procentualni udio minimalne zarade u odnosu na prosjecnu za prethodnu godinu, za svaki obracunski period obracunavao bi se nakon sto Monstat objavi podatke o realnom rastu bruto domaceg proizvoda (BDP) za prethodnu godinu”, navodi se u Predlogu.
Obracun bi se radio tako sto bi se stopa ucesca minimalne u prosjecnoj zaradi iz prethodne godine uvecala za procenat realnog rasta BDP-a u prosloj godini. Takav nacin utvrdivanja minimalne zarade primjenjivao bi se od 1. juna svake naredne godine.
Predlogom se, kako je objasnjeno, predvida nadzor nad primjenom tog zakona, kao i novcane kazne za prekrsaje.
Iz Ministarstva su kazali da je Zakonom o radu propisano da zaposleni ima pravo na odgovarajucu zaradu, koja se utvrduje u skladu sa zakonom, kolektivnim i ugovorom o radu, kao i da se garantuje jednaka plata za muskarce i zene za isti ili rad iste vrijednosti.
Pod radom iste vrijednosti podrazumijeva se rad za koji se zahtijeva isti stepen strucne spreme, odnosno strucne ili kvalifikacije nivoa obrazovanja, odgovornost, vjestine, uslovi i rezultati rada.
Zakonom je definisano da zarada, njena naknada i druga primanja utvrdena kolektivnim i ugovorom o radu cine bruto zaradu. Zarada se uvecava u skladu sa kolektivnim i ugovorom o radu za rad duzi od punog radnog vremena, nocni, minuli i rad u dane drzavnih i vjerskih praznika koji su zakonom utvrdeni kao neradni.
Zarada za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu, kako je objasnjeno, sastoji se od osnovne zarade, dijela za radni ucinak i uvecane. Ugovorena zarada odredena je ugovorom o radu i ne moze biti niza od minimalne.
Radni ucinak se odreduje na osnovu kvaliteta i obima obavljenog posla, kao i zalaganja i odnosa zaposlenog prema radnim obavezama, u skladu sa kolektivnim ugovorom.
Zaposleni ima pravo na minimalnu zaradu za standardni ucinak i puno, odnosno radno vrijeme koje se izjednacava sa punim radnim vremenom. Iznos minimalne zarade, koji ne moze biti nizi od 30 odsto prosjecne u Crnoj Gori u prethodnom polugodistu, utvrduje Vlada na predlog Socijalnog savjeta na polugodisnjem nivou.
Zakonom o radu je utvrden osnov da Vlada na polugodisnjem nivou, na predlog Socijalnog savjeta, odlukom utvrduje vrijednost minimalne zarade.
“Smatramo da bi se utvrdivanjem minimalne zarade na nacin kako je predvideno Predlogom ugrozio socijalni dijalog, odnosno sloboda pregovaranja zaposlenih i poslodavaca sa Vladom u vezi sa utvrdivanjem veceg iznosa minimalne zarade”, navodi se u misljenju.
Iz Ministarstva su dodali da se prilikom utvrdivanja minimalne zarade mora voditi racuna o onome sto je minimum egzistencije za zaposlene u Crnoj Gori, odnosno da utvrdeni iznos minimalne zarade ne moze biti nizi od nacionalne apsolutne linije siromastva. S druge strane minimalna zarada ne smije da ugrozi poslovanje jednog broja poslodavaca.
0 comments