PREPORUKA SZO

Klimatske promjene, kojima je Crna Gora opterecena, uticu na zdravlje gradana i hronicnih bolesnika, a da bi se to sprijecilo potrebno je ojacati zdravstveni sistem i efikasnije upravljati rizicima, porucila je sefica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Mina Brajovic.

Brajovic je, na predstavljanju Nacionalne strategije za adaptaciju zdravstvenog sistema na klimatske promjene 2019-2025. godine, kazalada je pod pritiskom klimatskih promjena Ministarstvo zdravlja prepoznalo potrebu da dalje jaca kapacitete zdravstvenog sistema.

Fokus rada bi bio, kako je objasnila Brajovic, na rano upozorenje, nadzor i podizanje nivoa spremnosti zdravstvenih ustanova za kontinuirano djelovanje u otezanim klimatskim uslovima.

,,Intencija je spremiti zdravstveni sistem da pruzi podrsku i zbrine povecan obim zdravstvenih potreba, posebno hronicnih pacijenata kao posljedice ekstremnih vremenskih promjena”, rekla je Brajovic.

Kako je navela, antropogene klimatske promjene predstavljaju ozbiljan izazov sa kojim je suoceno covjecanstvo.

Ona je upozorila da podaci ukazuju na to da je zdravlje miliona stanovnika na Zemlji ugrozeno, jer je kompletno stanovnistvo izlozeno visestrukim efektima klimatskih promjena.

Podaci, kako je istakla, pokazuju da su stanovnici Zemlje izlozeni cescim i intenzivnijim toplotnim udarima, kao i da se procjenjuje da je u periodu od 2000. do 2016. godine, 125 miliona vulnerabilnih odraslih osoba bilo izlozeno tim udarima.

Tehnicki sluzbenik u SZO Vladimir Kendrovski kazao je da su klimatske promjene najveci rizik sa kojim se covjecanstvo suocava, jer direktno i indirektno uticu na zdravlje.

,,Za sadasnju generaciju najbitnije je da shvate da ako se nista po tom pitanju ne preduzme, onda za buduce generacije ce prestati da postoji klima koju sada imamo”, rekao je Kendrovski.

Klima se, kako je pojasnio, promijenila i u buducnosti ce biti jos frekventnijih ekstremnih uslova koji ce duze trajati.

,,Zbog svega toga kapaciteti se moraju podici na veci nivo i covjek treba vise da se prilogodava godinama koje dolaze”, istakao je Kendrovski.

Prema njegovim rijecima, najsmrtonosniji uticaj su toplotni talasi, dok su poplave najfrekventnije klimatske promjene.

,,Jun i jul su ove godine bili su najtopliji mjeseci u zadnja dva vijeka, i bilo je puno smrtnih slucajeva u Zapadnoj Evropi. Zabrinjava to da nemamo dobre vijesti za buducnost, jer ono sto se sad desava bice jos intenzivnije u godinama koje dolaze”, istakao je Kenderovski.

Direktor Direktorata za javno zdravlje, Miro Knezevic, kazao je da Ministarstvo ulaze velike napore kako bi u tom dijelu uredilo sistem i donijelo smjernice.