GORAN SEKULOVIC

Knjiga Radivoja Rada Brajovica “Sjecanja”, je toliko obimna, zanrovski i tematski raznovrsna i bogata, da je nemoguce u jednom clanku, tj. osvrtu dati ni priblizno adekvatnu sliku i iole objektivnu i stvarnu ocjenu njenih rezultata i ukupnog drustvenog salda. Prvo, pisao ju je covjek bogatog zivotnog i radnog iskustva koji je duboko usao u devetu deceniju zivota. I da nije bio na svim funkcijama na kojima je bio, imao bi sto da kaze i poruci.

Drugo, pisao ju je covjek “znanja”, ali i covjek “akcije”, tj. “prakse” i to iz njenih raznovrsnih izvora i sfera, kako omladinsko-aktivistickog i ekonomsko-privrednog, pa cak i kulturno-naucno-publicisticko-stvaralackog (ne treba, izmedu ostalog, nikako zaboraviti, naprotiv!, uz ovu publicisticku knjigu najfinije prede, da je Brajovic kao magistar nauka (ekonomski smjer na Pravnom fakultetu u Beogradu) bio izabran za viseg predavaca na Pravnom fakultetu u Titogradu i da je autor jedne od izuzetno vaznih crnogorskih odrednica u Enciklopediji Jugoslaviji), tako i visedecenijskog politickog i drzavnog angazovanja, a “na kraju”, odnosno kao “krem krema” treba istaci cinjenicu koja je alfa i omega svega da ju je pisao stamen i smio, hrabar i cestit, odgovoran i samosvijestan (a bez ovoga nema kritickog i istinitog suda i tvrdenja) covjek, covjek od integriteta, morala i dostojanstva.

Trece, bez obzira sto je svako vrijeme ljudsko, covjekovo vrijeme i bez obzira sto kako pise u Bibliji, postoji vrijeme gradnje i vrijeme rusenja, Brajovicevo prisustvo u zivotu se desilo u dijelu izuzetno velike i znacajne novovjekovne ili moze se reci i savremene epohe koja je po svim parametrima – tehnolosko-vojnim, ekonomsko-industrijskim, politicko-drzavnim, nacionalnim, drustvenim, socijalnim, revolucionarnim – bila jedna od najinteresantnijih i najdinamicnijih drustvenih sekvenci moze se
reci cak i ukupne ljudske poznate istorije.

Cetvrto, i njegovo konkretno vrijeme, vrijeme njegovog individualnog politickog angazovanja, da ostanemo samo na njemu, desilo se u jednom izuzetnom drustvenom periodu, osobito cini se za Crnu Goru, sto se moze lapidarno okarakterisati i kao njegovim ucestvovanjem u velikom istorijskom gradenju i procesu obnove nezavisne Crne Gore kao dijelom i pripadnistvom jedne, ipak, medu ostalim povlastene posebne “medugeneracije” u kojoj je on kao pojedinac opet imao jedno sasvim autenticno, uvazeno i prepoznatljivo mjesto.

Peto, sesto, sedmo… Daleko bi nas odvelo ovo tako potrebno analiticko “seciranje” svih neophodnih okolnosti, uslova, toka, procesa, ogranicenja, rezultata svake drustvene epohe, pa i one u kojoj je djelovao Radivoje Rade Brajovic. Djelovao na nju koliko je djelovala i ona njega. Kao sto je to uostalom jedan od neiskorjenjivih ontoloskih drustvenih zakona od postanka covjecanstva. I sto se onda, konacno, moze reci u jednom obicnom clanku, prije svega ogranicenom po prostoru, o jednoj takvoj knjizi kao sto je Brajovicevo “Sjecanje”? Pokusacemo samo da lociramo one nama posebno zanimljive njene dijelove i potom da dubinu i bogatstvo nenih poruka povezemo sa sadasnjoscu i buducnoscu Crne Gore. Jer, “Brajovic nikada nije razmisljao sa pozicije pripadnika jedne politicki porazene nomenklature” (prof. dr Latinka Perovic). Posebno je zato i danas Brajovic s pravom sav upucen svojim i “Sjecanima” i ukupnim angazmanima i habitusom na buducnost Crne Gore, njenu dugorocnu stabilnost i njen svestrani prospetitet.

U ovoj knjizi Brajovic je napisao vise “knjiga”, tj. relativno samostalnih njenih dijelova i pasaza, izuzetno raznovrsnih i zanimljivih. Od podsjecanja zavicajno-crnogorskog na djetinjstvo i ranu mladost, osobito ratnu, kada je imao i bliske susrete sa smrcu, odnosno neprijateljskim rafalima, mecima i granatama, pa poratnu i skolovanje sve do gimnazijske mature, do sugestivnih krokija i mini-portreta o Mirku Kovacu, Veselinu Duranovicu, Ivanu Stambolicu, Anti Markovicu, Veljku Milatovicu (za koga je napisao i ovo: Svaki oblik uliznistva bio mu je tud do gadenja. Takvih se klonio koliko je god mogao”).

Zatim vrlo upecatljivih i literarno-avanturistickih storija, posebno o stricu Nisi Brajovicu, kao i o mladem bratu Mihailu – Migudu – Miselu, ali i o neizbjeznoj tzv. antibirokratskoj revoluciji (“U publicistickim i istoriografskim radovima tesko je naci opis antibirokratske revolucije u Crnoj Gori koji je uporediv sa njenom anatomijom u Brajovicevim “Sjecanjima” – prof. dr Latinka Perovic), te svakako ne na kraju i putopisnih reportaza sa otkrivanja i obilazaka brojnih najljepsih bisera crnogorskih prirodnih ljepota i pejzaza i mnogih, mnogih drugih mini-priloga sa uistinu maksimalnim znacenjima i porukama.

O licnosti Radivoja Rada Brajovica moze se mnogo toga reci. Bio je “student generacije”, a ovako objasnjava kako je postao clan
Partije: “Mislim da im je pomalo bilo neprijatno da ‘student generacije’ i njihov drug ne bude sa njima u partijskoj generaciji, u kojoj treba da su najbolji”.

Rad bez privilegija bio je u ono socijalisticko-samoupravno doba i njegova moralna norma. Vise puta nije prihvatao ponudene funkcije sto ni tada, a ni sada nije bila bas uobicajena pojava, osobito u crnogorskom drustvu: nije se slozio da bude postavljen za saveznog ministra unutrasnjih poslova, odbio je cak i kandidaturu za saveznog premijera, a nije prihvatio ni poziv da bude potpredsednik u Vladi Branka Mikulica, kao ni ponudu za jugoslovenskog ambasadora u Cehoslovackoj.

Brajovic za nacionalizam kaze da je “izgubljeno vreme jedne generacije”. Aktivista i rukovodilac omladinskih radnih akcija i brigada (“Nije moguce citaocu docarati atmosferu koja je vladala na radnim akcijama”), Brajovic je s pravom i cak i obavezom, koje se on nikada nije libio, naprotiv, mogao da poruci: “Teze je graditi nego rusiti”.

U odjeljku “Obrazovanje, kultura i nauka” Brajovic govori i o, s pravom, “Periklovom dobu u razvoju institucija kulture u Crnoj Gori”. Primjecuje da na to doba “dana se gleda previse pojednostavljeno, a nerijetko i pogresno. Govori se, na primjer, da su vlast i politika malo uradili na jacanju nacionalnog i kulturnog identiteta. Kao da je vlast mogla i trebala da administrativno ili politickom prisilom izgraduje svijest o nacionalnom i kulturnom identitetu. U drustvu socijalisticke demokratije, ta se svijest jedino mogla izgradivati kroz procese nacionalne i kulturne emancipacije koji pocivaju na djelatnosti temeljnih institucija, njihovim istrazivanjima u oblastima kulture, nauke i posebno istorije, publikovanjem rezultata tih istrazivanja i njihovim unosenjem u skolske programe i najsirim obavjestavanjem gradana preko javnih medija. To je bio put za koji se opredijelila politika”. I to je jedini put svake demokratske politike. Ali, ovo ne abolira istu tu politiku od njenog dijela odgovornosti, angazovanog stava i utvrdivanja kriterijuma za konstituisanje kritickog korpusa institucija, dakle, upravo od onoga sto ona i dan-danas zamjera (barem u izjavama dva drzavna celnika) kulturnim i naucnim stvaraocima.

Brajovic dalje pise: “Moze se reci da je u pogledu kritickog sagledavanja pitanja drzavnog nacionalnog i kulturnog identiteta
politika isla ispred naucnih i kulturnih institucija. A u analizi nacionalnog pitanja crnogorskog naroda, medu politicarima, najdalje je otisao Veselin Duranovic, glavni kreator Platforme o kulturi.”

Moze se reci cak da je i danas uglavnom tako. Ovo Brajovicevo saznanje moze i danas pomoci u formulisanju i realizaciji crnogorske nacionalne i drzavne identitetske strategije! U doba o kojemu govori Brajovic bilo je razlike u odnosu na danas, i pozitivnih i negativnih, ali kada se pogleda stanje danas, koje nije mnogo poboljsano u identitetskoj sferi (crkveno-pravoslavno pitanje, kultura, nauka, skolstvo, mediji), naprotiv! (dovoljno je samo pogledati broj etnickih i nacionalnih Crnogoraca u popisima tada i sada!), mogli bi se u najvecoj mjeri sloziti sa ovom autorovom opaskom. Kao i sa sljedecom: “Samo je nekolicina naucnika i kulturnih radnika isla ispred od onoga sto su bili stavovi drzavnog i partijskog rukovodstva, kao sto su to bili Milorad Stojovic, Sreten Perovic, Branko Banjevic, Radoje i Danilo Radojevic, Vojislav Nikcevic i jos nekolicina. Pojedinci mogu, i to je korisno, da idu ispred, ili znatno ispred politike. Ali zvanicna politika mora da procijeni realne mogucnosti promjena”.

Da bi to politika mogla uciniti, ona mora planirati i stvarati mnoge neophodne pripreme i pretpostavke za zeljene promjene i ciljeve na mnogim drustvenim i stvaralackim tackama u identitetskoj sferi, a to kod nas tako cesto nedostaje, jer se ne izvrse na vrijeme i u dovoljnoj mjeri. A iz rubrike “tada i sada” je jos jedna Brajoviceva ocjena o vremenu jugoslovenskog socijalizma: “Vladajuca istoriografija od vremena tzv. antibirokratske revolucije u Crnoj Gori i Srbiji se udaljila od kritickog i objektivnog sagledavanja toga vremena. Uproscavanjem, ili namjernom demonizacijom jugoslovenskog socijalizma i ideje komunizma nastoji se izjednaciti jugoslovenski socijalizam sa staljinizmom ili kasnije sa realsocijalizmom koji je bio vladajuci u istocnoevropskim zemljama, koje su bile pod apsolutnom dominacijom Sovjetskog Saveza. Takva istoriografija ne moze da bude pouzdan izvor o vremenu socijalizma i o njegovom sistemu u Jugoslaviji.

Partija jeste imala kontrolu nad cjelokupnim sistemom vlasti do sukoba sa Informbiroom i Staljinom. Poslije se Jugoslavija i Crna Gora ubrzano oslobadaju administrativnog upravljanja i kontrole Partije nad sistemom vlasti. I drzava i Partija se demokratizuju… U Predsjednistvo drzave po polozaju ulaze predsjednici Skupstine i Saveza komunista Crne Gore, a kasnije, da bi se izbjegla kumulaciju funkcija u drzavnim organima, predsjednik Skupstine nije vise clan Predsjednistva drzave po polozaju… Dakle, radi se o medusobnoj saradnji, a ne o naredbodavcima i izvrsiocima”.

I sa ovim njegovim stavom se mozemo u osnovi sloziti, bez obzira sto je priroda jednopartijskog monopola, u krajnjem, zakonito morala biti objektivna kocnica dalje demokratizacije socijalistickog samoupravljanja. Sloziti, dakle, svakako, tim prije sto danas u demokratskom visepartizmu imamo visok stepen prisutnosti u mnogim sferama drustva negativnih strana partitokratije, kao i sistemsku kumulaciju funkcija, koja gotovo nikome “ne bode oci” i koja je “sveta krava” i vlasti i opoziciji. Uz ideoloska ogranicenja jednopartijskog monopola koja su na kraju u tzv. Mikulicevoj komisiji konsenzualno prevazidena, ali prekasno, postojale su i druge vrste ogranicenja, i bliske i razlicite, kao sto je npr. neuvodenje Vijeca udruzenog rada i na federalni nivo, koje je moglo da se shvatalo na pozitivan, produktivan, stvaralacki i civilizacijski nacin (o cemu je autor ovog teksta i sam pisao u to doba), da bude kasnije i u funkciji pomoci i doprinosa i Vladi Ante Markovica u njegovom nastojanju da ekonomski, privredno, civilizacijski, evropski umrezi i integrise jugoslovensko drustvo, sto je dakako bio posljednji pokusaj izbjegavanja buduceg krvavog rata i spasa demokratske (kon)federalne Jugoslavije kao dobrovoljnog udruzivanja njenih drzavnih konstituenata i simbolicki posljednja slamka za koju su se hvatali svi jugoslovenski gradani demokratske orijentacije pred sveopsti potop zemlje i uoci samog totalnog mraka u Krlezinoj balkanskoj krcmi.

Markovica, koji je sa svojim Savezom reformskih snaga bio objedinitelj svih antinacionalistickih snaga u bivsoj SFRJ na njenom zalasku, pa naravno i svih tadasnjih odgovarajucih politickih snaga i partija u Crnoj Gori, o cemu tako dokumentovano i sugestivno pise Brajovic.

Brajovicevo tacno i cinjenicno formulisano osjecanje i stanoviste – “Berlinski zid je za nas pao jos 1948. godine” (“jedna od
iluzija i Brajoviceve generacije”, kako zapisa prof. dr Latinka Perovic), uz to sto je, dakle, svakako bilo objektivno preuranjeno sa aspekta medunarodnih okolnosti, naravno ne i sa jugoslovenskih posebno vizionarsko-buducnosnih, nosilo je sobom svu erupciju, otvorenost i snagu demokratskog, prosperitetnog i civilizacijskog hoda, toliko sveprisutnu i oslobadajucu da je moramo prepoznati kao dio pozitivnog komunisticko-idejnog i socijalisticko-prakticnog antifasistickog jugoslovenskog nasljeda (na koje s velikim pravom uporno i odlucno insistira Brajovic i u ovoj knjizi) i u savremenoj, suverenoj i demokratskoj, Crnoj Gori i njenoj kosmopolitskoj otvorenosti prema cjelini svijeta, te odlucnoj upucenosti njene elite na pripadnistvo najrazvijenim njegovim strukturama i dijelovima, utemeljenoj u crnogorskoj hiljadugodisnjoj i etnicko-nacionalnoj i eticko-aksioloskoj ontologiji. To sto su sasvim suprotne snage – izuzetno raznovrsnog i cesto medusobno potpuno suprotnog porijekla, karaktera, opredjeljenja i ispoljavanja – i danas u zemlji veoma jake i koje u krajnjem bi Crnu Goru jos od kobne i tragicne 1918. g. preusmjerile od Evrope ka azijatskom smjeru i to, naravno, u onom negativnom istorijskom naslijedenom znacenju toga pojma, govori “samo” to da proevropska i demokratska politicka crnogorska elita mora biti jos odlucnija, organizovanija, obrazovanija i dosljednija, ali i lojalnija, iskrenija i posvecenija prema svome jedinom otacestvu – Crnoj Gori, crnogorskom narodu (“vjerne sinove… da ne izgube ni malo od svoje dicne narodnosti crnogorske”, jedna je od poruka Njegosa), svim drugim narodima i njenim gradanima. Brajovic je svakako pripadao toj generaciji obrazovanih, strucnih, modernih, dosljedno crnogorskih i samo na toj medunacionalnoj i medurepublicko-pokrajinskoj ravnopravnoj osnovi jugoslovenskih (“Zajednistvo opstaje na zajednickim interesima i zajednickim ciljevima, a ne na sili”), antidogmatskih, antistaljinistickih, demokratski orijentisanih kadrova. Takvih kadrova svakako Crnoj Gori treba i danas, naravno u geopoliticki izmijenjenim okolnostima no zbog toga cak mozda jos i vise i urgentnije. Pravo pitanje je koliko smo toga svjesni i koliko se ulaze u “proizvodnju”, tj. obrazovanje i stasavanje upravo takvih kadrova, danas kada imamo toliko nasih domacih univerziteta i fakulteta – na kojima po meritornom tvrdenju njihovog nastavnog kadra studenti vrlo malo znaju o crnogorskim vrijednostima i habitusima i de se nazalost uglavnom (a prethodno u osnovnim i srednjim skolama) u nastavnim disciplinama, tj. predmetima i u njihovom sadrzaju marginalizuju drustveno-humanisticke nauke, osobito one iz korpusa nacionalnih crnogorskih istorijskih, filozofskih, knjizevnih, etickih, etnicko-narodnih, antropoloskih, aksioloskih, pravoslavno-vjersko-crkveno-ekumenskih i drugih ontoloskih i fenomenoloskih crnogorskih autenticnosti, osobina i posebnosti kao dijela svjetskog bogatstva naroda i drzava – da vise ne mozemo se “vaditi” na objektivnu okolnost skolovanja vani, pretezno u Srbiji kao nekada, sto je bio objektivni alibi za mnoge tadasnje teskoce, osobito u izgradnji i ocuvanju crnogorskog identiteta.

Odgovor je blago receno – sasvim nedovoljno. Da bi se to promijenilo potrebno je imati znanje i samosvijest o nepromijenjenom, odnosno stalnom i gotovo “vjecnom” strateskom i instrumentalnom znacaju i sredstvu Crne Gore za svaku dosadasnju, ali i sadasnju i buducu velikosrpsku (kao i svaku drugu slicnu velikodrzavnu ma s kojih pozicija dolazile i mogu da dodu) imperijalnu politiku, potrebno je imati strategije razlicitih nivoa, pocev od onih drzavno i nacionalno geostrateskih i geopolitickih, pa sve do onih operativnih i primjenljivih u mnogim sferama drustva, osobito u prosvjeti, nauci, kulturi, medijima… Potrebno je citati knjigu “Sjecanja”, Radivoja Rada Brajovica.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Dabetić: Povezati zaštitu kulturnog blaga s ekonomskim napretkom
    on 15/02/2025 at 09:57

    Državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Zoran Dabetić ističe da cilj tog vladinog resora da strateški planira, da zaštiti životnu sredinu i održivo koristi prirodne resurse, što će doprinijeti zaštiti integrisanih elemenata kulturne baštine.

  • Hamas oslobodio još trojicu talaca, Izrael pušta 369 zatočenih Palestinaca
    on 15/02/2025 at 09:44

    Posle pretnji Donalda Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, Hamas ipak nastavio razmenu talaca po sporazumu o prekidu vatre.

  • Protest penzionera u Bijelom Polju zbog skuplje vode
    on 15/02/2025 at 09:38

    Pokret penzionera Crne Gore najavio je za 21. februara (petak) u 12 sati u Bijelom Polju ispred Vodovoda Bistrica, protest zbog povećanja cijene vode.

  • FZO: Proširena prava pacijanata koji se upućuju u Institut u Igalu
    on 15/02/2025 at 09:31

    Novim Pravilnikom Fonda za zdravstveno osiguranje koji se primjenjuje od danas, proširena su prava pacijenata koji se upućuju na rehabilitaciju u Institut "Dr Simo Milošević" u Igalu.

  • Predsjednik Nacionalnog savjeta Monaka u zvaničnoj posjeti
    on 15/02/2025 at 09:14

    Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastaće se sa Tomasom Brezom predsjednikom Nacionalnog savjeta Monaka, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori od 16. do 18. februara.

  • USAID i opasnost od novog talasa migracije: tri scenarija
    on 15/02/2025 at 09:09

    „Sredinom 1999, kada je rat na Kosovu konačno završen, iz aluminijumskih konzervi sa natpisom USAID već su rasle prve cvećke“, pišu Georg Hesler i Forest Rodžers na početku teksta za Noje cirher cajtung.

  • Trampov „tim za Balkan“: Grenel, Kušner, Blagojević
    on 15/02/2025 at 09:08

    Prve nedelje drugog mandata Donalda Trampa već su potvrdile naslov „Njujork tajmsa“: „Glavni dil-mejker se vratio“. Pa i kada je reč spoljnoj politici, takođe je jasno da će Trampovi „omiljeni dilovi“ ostati njegova ideja-vodilja. To znači, na primer, da Ukrajina treba da nastavi da dobija američku vojnu pomoć – ako zauzvrat Sjedinjenim Državama odobri pristup sirovinama kao što su retki metali i litijum. Ili „preuzimanje“ Pojasa Gaze kako bi se tamo stvorila „bliskoistočna rivijera“.

  • Danas protest studenata u Kragujevcu i skup u Sremskoj Mitrovici
    on 15/02/2025 at 09:05

    U Kragujevcu se danas održava veliki skup pod nazivom "Sretnimo se na Sretenje”. Na njega su pozvali studenti, ali se očekuje prisustvo velikog broja građana iz cijele Srbije. Tim povodom sinoć si u Kragujevac stigle tri kolone studenata - biciklisti, maratonci i oni koji su išli pješke.

  • Dva Sretenja u Srbiji: Studenti u Kragujevcu, Vučić u Sremskoj Mitrovici
    on 15/02/2025 at 08:51

    Na petnaestočasovni protest 15. februara pozvali su kragujevački studenti. Njihove brojne kolege iz Beograda, Novog Sada i Niša krenule su u utorak pešice ka Kragujevcu kako bi ih podržale u toj akciji. U istom danu održava se i skup vlasti u Sremskoj Mitrovici.

  • Odbor direktora Skijališta: Cijene ski pasa niže 20 odsto
    on 15/02/2025 at 08:47

    Odbor direktora Skijališta Crne Gore je na 15 elektronskoj sjednici koja je održana danas u 8 sati odlučio, da se cijene ski pasa smanje za 20 odsto, do kraja zimske sezone 2025. godine.

  • Zogović: Prošlo je vrijeme povlašćenih pojedinaca, zakoni da se poštuju
    on 15/02/2025 at 06:44

    Potpredsjednik Vlade Milun Zogović poručio je da državne institucije moraju raditi u skladu sa zakonom, odgovorno, neselektivno i bez izuzetaka i da je prošlo vrijeme povlašćenih pojedinaca.

  • Šljivančanin Durmitorskoj inicijativi: Nemate leđa za taj teret
    on 14/02/2025 at 17:12

    Potpredsjednik Opštine Žabljak i predsjednik Opštinskog odbora Demokrata Darko Šljivančanin poručio je Građanskom pokretu Durmitorska inicijativa (DI) da "dok su oni krečili i sa prethodnicima brljali, neko je i gradio".

  • DPS: Nastavljamo dostojanstveno, pouzdano i snažno, do pobjede
    on 14/02/2025 at 16:38

    Dovoljno su nas vraćali u prošlost i dovoljno smo govorili o našim greškama prije 2020. godine. Vrijeme je da pričamo o budućnosti i vrijeme je da predstavimo javnosti našu viziju razvoja u narednom periodu, rekla je potpredsjednica Aleksandra Vuković Kuč koja je govorila o predloženom Programu DPS.

  • DI: Najuočljiviji rezultati tamo gdje smo preuzeli odgovornost
    on 14/02/2025 at 16:16

    Građanski pokret Durmitorska inicijativa (DI) poručili su da sa indignacijom odbacuju tvrdnje o skrivenim namjerama funkcionera i članova DI kada je u pitanju popuna određenih funkcionerskih pozicija, konkretno, pozicija Glavnog administratora i Sekretara sekretarijata za urbanizam.

  • Ivanović: Jasan je zvanični stav države protiv potencijalnog kršenja prava Palestinaca
    on 14/02/2025 at 14:33

    Jasan je i nedvosmislen stav Crne Gore protiv potencijalnog kršenja prava palestinskog stanovništva i naglasio važnost očuvanja mira i stabilnosti u cijelom regionu, kazao je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović.

  • Milatović postavio ambasadore u Srbiji i Kosovu
    on 14/02/2025 at 14:27

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović potpisao je ukaze o postavljenju Nebojše Đokovića na dužnost ambasadora u Srbiji i Bernarda Čobaja na dužnost ambasadora Crne Gore u Republici Kosovo.

  • Krapović: Važna podrška Italije u jačanju ljudskih resursa
    on 14/02/2025 at 14:15

    Modernizacija kapaciteta Vojske Crne Gore predstavlja prioritet, zbog čega su sa Republikom Italijom potpisani sporazumi o nabavkama uniformi i vojnih logističkih vozila, poručio je ministar odbrane Dragan Krapović sa 61. Minhenske konferencije. On je istakao važnost podrške koju Republika Italija pruža Crnoj Gori u jačanju ljudskih resursa, saopšteno je iz tog resora.

  • Mandić: Ne smijemo dozvoliti da Crna Gora postane talac kriminalaca
    on 14/02/2025 at 13:40

    Predsjednik Skupštine Andrija Mandić bio je domaćin okruglog stola u Podgorici na temu „Inicijativa za proglašenje kriminalnih klanova terorističkim organizacijama“. On je kazao da su se organizovani kriminal i narko-karteli od devedesetih godina proširili kao kancer u svaku poru društva. Očekuje podršku inostranih partnera u borbi protiv kriminala.

  • MPŠV: Omogućeno povlačenje 15 miliona eura iz EU fondova
    on 14/02/2025 at 13:05

    Delegacija Crne Gore prisustvovala je 48. zasijedanju Upravnog savjeta Međunarodnog fonda za razvoj poljoprivrede (IFAD), u Rimu, gdje su postigli dogovor o novom grantu i projektu GORA + kroz koji će biti omogućeno povlačenje do 15 miliona eura iz EU fondova. Najveći procenat tih sredstava, kako je saopšteno, biće usmjeren na razvoj infrastrukture u ruralnim krajevima Crne Gore.

  • Knežević predlaže turski model dvojnog državljanstva, tzv. plave karte
    on 14/02/2025 at 13:00

    Predsjednik Demokrtaske narodne partije (DNP) Crne Gore Milan Knežević je na sastanku nikšićkog odbora ove partije predlaže turski model dvojnog državljanstva – tzv. plave karte u Crnoj Gori.

  • Radunović: Neću dozvoliti nasljeđe korupcije u zakupu plaža, tender je po zakonu
    on 14/02/2025 at 19:50

    Ministar prostornog planiranja urbanizma i državne imovine Slaven Radunović gostujući u emisiji "Okvir" kazao je da će tender za zakup plaža na crnogorskoj obali biti raspisan u ponedjeljak. Poručio je da je njegov cilj da se sa lošim praksama prekine i da se postupa po zakonu.

  • Zaključen ugovor za izradu projekta dionice auto-puta Andrijevica-Berane-Boljare
    on 14/02/2025 at 19:30

    Zaključen je ugovor za izradu idejnog projekta dionice auto-puta Andrijevica-Berane-Boljare, napisao je na Fejsbuk profilu ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.

  • Rakčević: Glasaćemo za Plan restrukturiranja, mijenjati ponašanje prema Institutu
    on 14/02/2025 at 11:47

    Suvlasnik “Vila Oliva” Žarko Rakčević kazao je za Portal RTCG da će kao najveći manjinski akcionar podržati novi Plan restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”. On je naglasio da očekuje izmjenu ponašanja vlasti prema Institutu, kako se ne bi ponovo našli pred stečajem kroz nekoliko godina.

  • Đeljošaj: Ne treba nam populizam; Bokan: Postići dogovor za stolom
    on 14/02/2025 at 10:40

    Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj kazao je da Crnoj Gori ne treba populizam, nespretne izjave političara, pozivi Fejsbuk grupa, već da se okrene domaćoj proizvodnji. On je na panelu “Bojkot trgovine - ko dobija, a ko gubi?” na Ekonomskom fakultetu kazao da cilj ne treba da bude zatvaranje biznisa i ostavljenje ljudi bez posla. Vlasnik trgovačkog lanca “Voli” Dragan Bokan pozvao da se sjedne za sto i da se postigne dogovor.

  • "Linija Tivat - Barselona osnažiće ekonomske prilike Crne Gore i Španije"
    on 14/02/2025 at 09:18

    Španski niskotarifni prevoznik Vueling stiže u Crnu Goru otvaranjem linije Tivat-Barselona. Vueling će saobraćati na ovoj ruti od 1. jula do 25. oktobra tri puta nedjeljno – utorkom, četvrkom i subotom. Tu vijest potvrdio je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Roko Tolić na konferenciji za medije u Podgorici kojoj je prisustvovao i otpravnik poslova ambasade Španije u Podgorici Horhe Urbiola Lopez de Montenegro.

  • Inflacija u SAD-u blago ubrzala
    on 13/02/2025 at 21:12

    Inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) blago je ubrzala i u januaru, uz stabilan rast cijena gasa, struje i hrane i tek neznatno jeftiniji benzin, pokazali su podaci Ministarstva rada.

  • Joković: Smanjiti spoljnotrgovinski deficit realizacijom investicija kroz IPARD
    on 13/02/2025 at 16:02

    Postoji veliki spoljnotrgovinski deficit, a sa realizacijom novih investicija kroz IPARD III nadam se da ćemo tu cifru smanjiti, poručio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.

  • Šahmanović: Nastavićemo istraživanja gasnih potencijala u crnogorskom dijelu Jadrana
    on 13/02/2025 at 14:25

    Projekti koji će se u narednom periodu realizovati u saradnji sa Privrednom komorom Turske ne samo da mogu doprinijeti energetskoj stabilnosti, već mogu značajno ojačati i geopolitičku poziciju Crne Gore u regionu, na nivou EU i šire. Imamo ambiciozne planove, za čiju realizaciju želimo pouzdane i renomirane partnere, kazao je ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović.

  • Spajić: Niko ne želi da bude dio trgovinskog rata
    on 13/02/2025 at 12:46

    Za Crnu Goru je apsolutno važno da ima najbolje odnose sa EU i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), saopštio je premijer Milojko Spajić i poručio da niko ne želi da bude dio trgovinskog rata.

  • Uprava carina ostvarila rast naplate prihoda od oko 18 odsto
    on 13/02/2025 at 12:42

    Ukupno ostvarena naplata carinskih prihoda u januaru iznosila je 87,25 miliona EUR, što je 13,22 miliona EUR ili 17,86 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, saopšteno je iz Uprave carina.