Uvodenje neoporezivog dijela zarade uzrokovalo bi znacajno povecanje prosjecne zarade, sto bi za posljedicu imalo znacajno povecanje davanja iz budzeta (penzije, socijalne naknade) koja se uskladuju sa prosjecnom zaradom, navedeno je u informaciji Ministarstva finansija na temu “Razmatranje polozaja poslodavaca u svjetlu poreskih opterecenja po osnovu rada”, kojom se odbija takav zahtjev.

Ova analiza poslata je poslanicima prosle sedmice nakon zahtjeva poslanika SDP-a da se na ovu temu odrzi konsultativno saslusanje, sto su prihvatile i Unija poslodavaca i Privredna komora koje su u svojim analizama upravo trazile manje dazbine da bi se mogle povecati zarade radnicima jer “pobjegose u inostranstvo” zbog boljih plata.

“Uvodenje neoporezivog dijela zarade dovelo bi do znacajnog pada prihoda budzeta, sto u vrijeme fiskalne konsolidacije predstavlja visok rizik po odrzivost javnih finansija u srednjem roku”, istakli su iz Ministarstva finansija.

Visoke dazbine

Crna Gora je jedina zemlja u regionu koja nema neoporezivi dio zarade, zbog cega ima vece ukupne dazbine iako su neke stope formalno nize nego kod susjeda. U obrazlozenju resor Vlade navodi da bi da ta norma uticala na povecanje prosjecne zarade jer je porez opterecenje na teret zaposlenog cijim smanjenjem se povecava neto zarada, ali to “ne bi bilo dobro” jer bi uticalo i na povecanje penzija i socijalnih naknada koje su Vladi trosak u budzetu.

Privredna komora u svojoj analizi kao jednu od komplementarnih mjera navodi uvodenje neoporezivog dijela zarade sto na duzi rok povecava drzavne prihode. Taj neoporezivi dio u Hrvatskoj sada iznosi 514 eura, Srbiji 130, FBiH 153, Republici Srpskoj 255 eura… a godisnje ga povecavaju. Takve norme postoje i u zemljama EU.

“Zagovornici uvodenja ovakve mjere polaze od stanovista da ne treba oporezovati dohodak koji sluzi za pokrivanje egistencijalnog minimuma”, naveli su iz PKCG.

Iz Unije poslodavaca takode isticu da je nepostojanje ove norme glavni razlog sto su u Crnoj Gori visoko dazbine na zaradu i sto na 100 eura neto zarade poslodavac treba da plati 68 eura dazbina. Oni podsjecaju da je i Crna Gora imala neoporezivi dio zarade do 2010. godine koji se odnosio na dio plate koji se zvao topli obrok, regres i prevoz, ali je tadasnjim antikriznim mjerama ubacen u zaradu i oporezovan.

“Pa smo tako postali jedina drzava u regionu i u EU koja nema neoporezivi dio licnog dohotka”, ukazuju u analizi Unije poslodavaca.

novac
Ilustracija(Foto: Shutterstock)

Gusi crno trziste

Ministarstvo u svojoj analizi nijednom nije pomenulo crno trziste rada i izbjegavanje placanja poreza i doprinosa na zarade, dok Unija poslodavaca i Privredna komora to isticu kao veliku mogucnost za punjenje drzavne kase ali i podrsku privrednicima koji postuju zakon i placaju sve dazbine.

“Sve analize koje je uradila UPCG, ali i brojna istrazivanja drugih subjekata ukazuju da visoko fiskalno opterecenje zarada otezava poslovanje i povecava troskove kompanija i poslodavaca koji posluju u skladu sa zakonom, a time se svi oni koji posluju u neformalnoj zoni ‘podsticu’ da i dalje ostanu u takvom rezimu, van domasaja poreskih i drugih inspekcijskih organa, cineci time nelojalnu konkurenciju formalnoj privredi i uskracujuci na taj nacin i samu drzavu po svim oblicima fiskalnih i parafisklanih prihoda”, smatraju u Uniji poslodavaca.

Oni navode da imaju razumijevanje za trenutnu fiskalnu situaciju u zemlji i neophodnost obezbjedivanja prihoda za stabilnost budzeta i socijalnih fondova.

“Ipak moramo ukazati da zadrzavanje visokih ili, pak, povecanje troskova za one koji regularno posluju, uz istovremeno nepreduzimanje efektivnih mjera (sto privrednici tumace kao tolerisanje) za suzbijanje sive ekonomije, neosporno doprinosi padu poslovanja i zaposlenosti u formalnoj, te povecanje obima sive ekonomije i neformalne zaposlenosti”, smatra UPCG, navodeci da bi smanjenje dazbina imalo pozitivne efekte jer bi povecalo zaposlenost i smanjilo sivo trziste rada.

Privredna komora podsjeca na istrazivanje UNDP-a iz 2016. godine prema kojem crno trziste rada iznosi trecinu ukupnog broja zaposlenih.

“Sve prethodno navedeno ukazuje na cinjenicu da i dalje visoka opterecenost troskova rada u Crnoj Gori za posljedicu ima nisku stopu formalne zaposlenosti, visoku nezaposlenost, te znacajan obim sive ekonomije na trzistu rada”, naveli su iz PKCG.

Isplati se sivo trziste jer su kazne male i da vas uhvate

Privredna komora osim smanjenja dazbina predlaze istovremeno pojacanu borbu protiv sive ekonomije kroz vece kazne i efikasnost inspekcijskih sluzbi.

“Veliki broj poslodavaca smatra da su koristi od neformalnog zaposljavanja vece od rizika, bilo da se radi o kaznenoj mjeri ili vjerovatnoci da ce uopste biti kaznjeni. S tim u vezi, potrebno je jacati kapacitete nadleznih inspekcijskih organa i insistirati na vecoj transparentnosti njihovog rada, cime bi se dodatno destimulisalo neformalno poslovanje”, pise u analizi Privredne komore.

Oni navode da osim represivnim mjera treba podsticati “poreski moral” obveznika, koji “u velikoj mjeri zavisi od dobara koje im pruza drzava” kao sto je efikasna administracija i sigurnost poslovanja.

Priznaju da nemaju obrazovane kadrove kada su u pitanju poreske utaje

Proporcijalni porezi su manje zahtjevni u administrativnom pogledu. Primjena progresivnog oporezivanja zahtjeva bolje obrazovanu i tehnicki opremljeniju poresku administraciju, navelo je MF glavni problem crnogorske poreske administracije, ali u analizi ne nudi nacin poboljsanja vec ostaje na “manje zahtjevnoj” metodi.

Ministarstvo finansija se u svojoj analizi protivi progresivnoj stopi poreza na zaradu, koja se primjenjuje u vecini zemalja EU.

Ovaj princip podrazumjeva da su za niske plate poreske stope male ili ih nema, dok one postepno rastu sto je i zarada veca. Medutim, u tim uspjesnim zemljama postoje i jaka kontrole i visoke kazne. Za razliku od njega postoji proporcionalni porez gdje je stopa ista bez obzira na visinu zarade.

Ministarstvo u analizi navodi da progresivni model izaziva razlicite vidove izbjegavanja poreza, kao i da destimulise one koji rade i dobro zaraduju jer ce im vise novca otici na porez pa ce oni “smanjiti svoj radni napor za zaradom”.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Rakočević štrajkuje glađu ispred Vlade, traži redovnu isplatu subvencija za zarade OSI
    on 15/12/2025 at 16:19

    Predsjednik Udruženja hendikepiranih „Srce“ iz Mojkovca Dušan Rakočević započeo je štrajk glađu ispred Vlade Crne Gore. On traži da se u najkraće vrijeme obezbijedi redovna isplata subvencija za zarade zaposlenih lica sa invaliditetom i upozorava da će ukoliko izostane hitna reakcija, direktnu odgovornost snositi premijer Milojko Spajić, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić, ministar finansija Novica Vuković, kao i svi nadležni ministri i institucije.

  • Mladen Nelević i Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju dobitnici nagrade “19.decembar”
    on 15/12/2025 at 16:11

    Glumac Mladen Nelević dobitnik je nagrade za životno djelo “19.decembar” za 2025. godinu, a NVO Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju za djelatnosti i ostvarene rezultate u unapređenju sveukupnog položaja djece i mladih sa smetnjama u razvoju.

  • Zogović - Čen Sijufeng: Kina bila i ostala pouzdan partner u razvoju Crne Gore
    on 15/12/2025 at 16:03

    Kina je bila i ostala pouzdan partner u infrastrukturnom razvoju Crne Gore, posebno kroz učešće kineskih kompanija u izgradnji moderne saobraćajne infrastrukture Crne Gore, kazao je potpredsjednik Vlade Crne Gore, Milun Zogović.

  • Bijelo Polje: I Smolović traži subvencije na struju
    on 15/12/2025 at 15:43

    Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović uputio je zahtjev predsjedniku Vlade Crne Gore Milojku Spajiću i predsjedniku Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore za uvođenje zimskog popusta na cijene električne energije i sistemsko rješenje grijanja, s ciljem smanjenja zagađenja vazduha u toj opštini. Smatra da bi, po uzoru na Pljevlja, trebalo uvesti poseban režim subvencionisane cijene struje za Bijelo Polje.

  • Dukaj: Dijaspora snažan most saradnje Crne Gore sa SAD
    on 15/12/2025 at 15:32

    Dijaspora predstavlja jedan od najvažnijih razvojnih potencijala Crne Gore i snažan most saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama. Naša je obaveza da kroz institucionalnu saradnju i jasno definisane mehanizme komunikacije omogućimo realizaciju inicijativa koje će doprinijeti ekonomskom, kulturnom i društvenom razvoju kako lokalnih zajednica, tako i države u cjelini, kazao je ministar javne uprave, Maraš Dukaj.

  • Od Irana preko Kine do Venecuele: Kako je zaplenjeni tanker krio pravi položaj
    on 15/12/2025 at 15:25

    Zaplenjeni tanker, čija posada je optužena da je u njemu švercovala naftu, dugo je skrivao pravu lokaciju. BBC Verifaj ispituje kako.

  • Optužni predlog za slučaj Generalštab: Ko je Nikola Selaković
    on 15/12/2025 at 15:00

    Tužilaštvo za organizovani kriminal podnelo je optužni predlog protiv ministra kulture Nikole Selakovića i još troje ljudi zbog afere Generalštab.

  • Niš: građani protiv rudarenja zlata na izvorištu pijaće vode
    on 15/12/2025 at 15:00

    Oficirski dom u Nišu, subota, 11h. Prizemna zgrada sa dva ulaza na razdaljini od najviše desetak metara. Ispred jednog nasmejani svatovi čekaju početak venčanja, ispred drugog ljuti građani čekaju početak javne rasprave na kojoj će se odlučivati o tome da li će Niš i okolina izgubiti svoju pijaću vodu zbog rudarenja zlata i bakra.

  • Vojvoda Živojin Mišić - 'ko ne zna za strah, taj ide napred'
    on 15/12/2025 at 14:59

    Dvadestog januara 1921. u 66. godini preminuo je jedan od najpoznatijih vojskovođa srpske vojske, koji je dobio odlikovanja i Francuza i Engleza, a često bio žrtva nepravde u sopstvenoj zemlji.

  • Đeljošaj: Razvoj širokopojasne infrastrukture temelj digitalne ekonomije
    on 15/12/2025 at 14:58

    Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj, zajedno sa državnom sekretarkom MER-a, Anom Raičević, održao je danas sastanak sa Remonom Zakarijom, šefom kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Crnoj Gori, kao i sa šefom saradnje Delegacije EU, Bernardom Brunetom.